Estonija je zatražila konzultacije u skladu s člankom 4. Ugovora o NATO-u. Razlog je rusko kršenje estonskog zračnog prostora, kako je na X objavio estonski premijer 

 Kristen Michal. Iz NATO-a su najavili da će se zemlje članice pozabaviti navedenim incidentom početkom idućeg tjedna, piše Deutsche Welle. 

U povijesti ovog obrambenog saveza, zemlje članice su se po pitanju članka 4. sastajale osam puta – zadnji put prošlog tjedna na zahtjev Poljske. Prije toga, konzultacije su održane 24. veljače 2022. godine – na dan ruske invazije na Ukrajinu.

Poljska je prethodno pozvala Članak 4. u ožujku 2014. "nakon rastućih napetosti u susjednoj Ukrajini, kao rezultat agresivnih postupaka Rusije“, prema savezu. Taj potez uslijedio je nakon ruske nezakonite aneksije Krimskog poluotoka, podsjetio je CNN. 

Ostala pozivanja na članak 4. odnosila su se na zahtjeve Turske, koja je tražila konzultacije zbog prijetnji iz Iraka i Sirije. Zadnji put je članak aktivirala u srpnju 2015., nakon terorističkih napada u zemlji. 

 

Članak 4. NATO ugovora

Članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora kaže: "Stranke će se međusobno konzultirati ako je, po mišljenju jedne od njih, ugrožen integritet teritorija, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje stranke“. O ovom pitanju mora se raspravljati na sastanku Vijeća NATO-a – to može, ali i ne mora dovesti do zajedničkih odluka ili mjera.

Mogući opseg primjene članka 4. manje je jasan od obećanja pomoći u slučaju "oružanog napada“ na jednu ili više zemalja NATO-a iz članka 5. Ugovora o Savezu. Prema članku 5., napad na jednog od saveznika smatra se napadom na sve saveznike. Tim se člankom predviđa da sve države NATO-a doprinesu obrani napadnute zemlje. Taj se slučaj do sada dogodio samo jednom: nakon terorističkog napada na SAD, 11. rujna 2001. godine.

Rasprava pokrenuta člankom 4. mogla bi "potencijalno dovesti do nekog oblika zajedničke odluke ili akcije u ime Saveza", prema NATO-u. Proces konzultacija ključan je jer se sve odluke Saveza donose konsenzusom.

Ruski borbeni avioni u estonskom zračnom prostoru

Rusija je još jednom narušila zračni prostor jedne od zemalja članica NATO-a. Tri borbena aviona ušla su u zračni prostor Estonije iznad Finskog zaljeva, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje. Avioni tipa MiG-31 zadržali su se u estonskom zračnom prostoru dvanaest minuta. NATO je "odmah“ reagirao na rusko kršenje zračnog prostora, priopćila je glasnogovornica Alison Hart preko platforme X.

Kao odgovor na nastalu prijetnju, podignuti su borbeni avioni tipa F-35 NATO partnera Italije. Oni su stacionirani u regiji kao dio "Baltičke zračne policijske misije“. Iz NATO-a su to okarakterizirali kao "još jedan primjer bezobzirnog ponašanja Rusije i sposobnosti NATO-a da odgovori“.

Rusija negira incident

Reakcije iz Rusije na ovaj incident stigle su tek kasno sinoć. Tamošnje Ministarstvo obrane osporilo je estonsko izvješće: "Let je izveden uz strogo poštivanje međunarodnih pravila zračnog prostora bez kršenja granica drugih država“, navodi se u priopćenju.

Tijekom leta avioni MiG-31 nisu skrenuli s dogovorene rute leta. Umjesto toga, ruta je vodila preko neutralnih voda više od tri kilometra sjeverno od otoka Vaindloo u estonskom Baltičkom moru, istaknuto je još u priopćenju ruskog ministarstva.

Poziv na povećanje pritiska na Rusiju

Prema priopćenju estonskog Ministarstva vanjskih poslova, zbog toga je pozvan otpravnik poslova ruskog veleposlanstva i uručena mu je prosvjedna nota.

"Rusija je ove godine četiri puta izvršila narušavanje estonskog zračnog prostora, što je samo po sebi neprihvatljivo. Ali današnje kršenje, u kojem su tri borbena aviona ušla u naš zračni prostor, bez presedana je“, rekao je ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna. On je zahtijevao da se na ruske provokacije i agresivnost odgovori brzo "povećanim političkim i gospodarskim pritiskom“.

Kallas govori o 'opasnoj provokaciji'

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas nazvala je incident "iznimno opasnom provokacijom“. Istaknula je da je to treće kršenje zračnog prostora EU-a u samo nekoliko dana i da je time dodatno povećana napetost u regiji. "Nastavit ćemo podržavati naše države članice u jačanju njihove obrane pomoću europskih fondova“, napisala je u svojoj objavi na platformi X.

"Odlučno ćemo odgovoriti na svaku provokaciju i ulagati u jačanje istočnog krila“, napisala je Kallas u svojoj objavi. "S eskalacijom prijetnji, povećavat će se i naš pritisak“. NATO je već najavio jačanje istočnog krila kao odgovor na sumnje o namjernom kršenju zračnog prostora. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nazvao je upad ruskih borbenih aviona u estonski zračni prostor "neprihvatljivim“. "Pripravnost je cijena slobode“, napisao je političar CDU-a na platformi X, zaključuje DW. 

POGLEDAJTE VIDEO: Vojnici na motorima, bombarderi i nuklearno oružje kod NATO granice. Što se događa? 'Ništa ne skrivamo'