Prvi sastanak Putina i Obame nakon dvije godine, održan na rubu godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, trajao je 90 minuta od kojih je polovica bila posvećena Ukrajini, a polovica Siriji, prenosi Reuters pozivajući se na neimenovanog američkog dužnosnika.
Putin, koji je sastanak nazvao "vrlo korisnim i otvorenim", ocijenio je na konferenciji za novinare nakon razgovora "da postoji po njegovu mišljenju, osnova za suradnju o našim zajedničkim problemima".
Rusija i SAD mogli bi koordinirati zračne udare kako bi riješili krizu u Siriji, rekao je.
"O tome razmišljamo. Ne isključujemo ništa. No ako moramo djelovati bit će to jedino uz potpuno poštivanje propisa međunarodnog prava", ali nema govora o "kopnenim operacijama, o sudjelovanju ruskih vojnika u tome", prenosi francuska agencija AFP.
Trebaju odlučiti Sirijci
Obama i Putin ranije u ponedjeljak su se na forumu u sjedištu UN-a razišli u pitanju uloge sirijskog predsjednika al-Asada, a pomaka nije bilo ni nakon bilateralnih razgovora.
Putin je rekao da ima najveće poštovanje za svog američkog i francuskog kolegu, ali da oni nisu sirijski državljani i o sudbini Asada treba odlučiti sirijski narod, a ne Obama ili francuski predsjednik Francois Hollande.
Obama je pak rekao Putinu da nema puta u stabilnost Sirije dok je Asad na vlasti.
Prema riječima američkog dužnosnika Putinove nakane u Siriji su jasne: pobijediti Islamsku državu i podržati Asada.
U izlaganjima za govornicom u sklopu zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u ponedjeljak ujutro, Obama i Putin iznijeli su različita stajališta o ratu u Siriji koji traje već četiri i po godine i odnio je više od 240.000 života.
Ruski predsjednik, koji je pozvao na osnutak široke antiterorističke koalicije protiv džihadista IS-a, rekao je da je nužno u tom ratu osloniti se na predsjednika Sirije Bašara al-Asada.
Obama je osudio logiku podupiranja "tiranina" koji masakrira nedužnu djecu uz izgovor da bi bez njega stanje "bilo još gore".
U dijelu razgovora o Ukrajini Obama je ponovio američku potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu te zemlje i ocijenio da SAD vidi mogućnosti za napredak u mirovnim sporazumima iz Minska.
No izrazio je zabrinutost provedbom tih sporazuma te planovima proruskih separatista da održe "nezakonite" lokalne izbore.
Odnosi Rusije i SAD pali su na najnižu razinu od Hladnog rata nakon ruskog pripojenja poluotoka Krima 2014. i potpore proruskim separatistima s istoka Ukrajine.
