- Danas je 84. dan rata u Ukrajini
- Rusija tvrdi da se predalo 959 boraca iz čeličane Azovstal u Mariupolju
- Švedska i Finska predale zahtjeve za prijem u NATO
- Ukrajina objavila da je Rusija dosad izgubila 28.300 vojnika
- G7 bi blokiranom ruskom imovinom financirao obnovu Ukrajine
- Nema pomaka u pregovorima Moskve i Kijeva
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Washington odlučno podupire kandidaturu Finske i Švedske za NATO
23.50 - Sjedinjene Države su u srijedu izrazile odlučnu potporu zahtjevu Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, obećavši da će biti na njihovoj strani u slučaju ruske "prijetnje".
"Srdačno pozdravljam i odlučno podupirem povijesnu kandidaturu Finske i Švedske", rekao je predsjednik Joe Biden koji u četvrtak treba primiti švedsku ministricu Magdalenu Andersson i finskog predsjednika Saulija Niinista u Bijeloj kući.
Demokratski predsjednik je u priopćenju rekao da "jedva čeka da surađuje s američkim Kongresom i s našim saveznicima u NATO-u kako bi Finska i Švedska uskoro ušle u najsnažniji obrambeni savez u povijesti".
Silovarsi stoje iza Putina: Evo tko su oni
22.25 - Iako su "oligarsi" zloglasniji na Zapadu, vjeruje se da su tajnoviti "silovarsi" prava moć koja stoji iza ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Silovarsi moćnici koji su puno bliži Putinu od "običnih" oligarha. Riječ silovarh, je kombinacija riječi oligarh i "siloviki", što u prijevodu znači "ljudi sile", odnosi se na generaciju ruske političke i poslovne elite koja se uzdigla iz sigurnosne službe.
Više doznajte OVDJE.
10 ubijenih, 7 ranjenih u regiji Donjeck
22.20 - Najmanje 10 ukrajinskih civila, među kojima je i dvoje djece, ubile su u srijedu ruske snage u istočnoj regiji Donjeck, rekao je regionalni guverner Pavlo Kiriljenko, prenosi Sky News.
Ne iznoseći detalje, Kiriljenko je rekao kako je još sedam osoba ozlijeđeno.
Zelenskij produljuje izvanredno stanje i mobilizaciju
21.24 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potpisao je u srijedu uredbu u produljenju izvanrednog stanja i mobilizacije u zemlji za još 90 dana, počevši od 25. svibnja, javlja BBC. Tekst je poslan ukrajinskom parlamentu i mora ga odobriti najmanje polovica zastupnika. Izvanredno stanje u Ukrajini je uvedeno 24. veljače, na dan kada je Rusija izvršila invaziju.
Početni rok od 30 dana do sada je dva puta produljen. Prva uredba ukrajinskog predsjednika o mobilizaciji bila je donesena na 90 dana i odnosila se na sve regije u zemlji. Prošlog tjedna, ukrajinski ministar obrane rekao je kako se nada naoružavanju milijun boraca dok se zemlja priprema za "novu, dugu fazu rata".
Erdoganov savjetnik razgovarao s kolegama iz Finske i Švedske
21.09 - Napredak u nastojanjima Finske i Švedske za članstvom u NATO-u bit će moguć samo ako se poduzmu konkretni koraci za rješavanje pitanja nacionalne sigurnosti Turske, poručio je glasnogovornik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana svojim skandinavskim kolegama u telefonskom razgovoru u srijedu. Ibrahim Kalin, koji je i Erdoganov glavni savjetnik za vanjsku politiku, razgovarao je sa švedskim, finskim, njemačkim, britanskim i američkim kolegama o predloženom proširenju NATO-a, objavio je ured turskog predsjednika.
"Naglašeno je da napredak u procesu neće biti moguć ako očekivanja Turske ne budu ispunjena", navodi se u priopćenju. Sjevernoatlantsko vijeće, glavno političko tijelo NATO-a, ne može započeti proces pristupanja Švedske i Finske NATO-u zbog turskog protivljenja, piše dpa. Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjeve za članstvo u NATO-u glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu na internetskoj video ceremoniji ranije u srijedu.
Turski predsjednik Erdogan rekao je da Ankara nije u stanju prihvatiti predloženo proširenje saveza koje bi ugrozilo sigurnost samog NATO-a, ponovivši svoje tvrdnje da Švedska i Finska podržavaju terorizam zbog navodne podrške zabranjenoj Radničkoj partiji Kurdistana (PKK) i kurdskoj miliciji Jedinice narodne obrane (YPG) u Siriji, protiv kojih ratuje Ankara. Turska smatra PKK i YPG terorističkim grupama i smatra ih egzistencijalnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti te se često s njima sukobljava uz granicu Turske sa Sirijom i Irakom.
Human Rights Watch dokumentirao 'očigledne ratne zločine' ruske vojske
19.04 - Organizacija Human Rights Watch objavilao je u srijedu da je dokumentirala dodatne slučajeve "očiglednih ratnih zločina" koje su počinile ruske postrojbe u dvije ukrajinske oblasti.
Human Rights Watch (HRW) je u izvješću naveo da su ruske snage koje su kontrolirale veći dio kijevske i černjihivske oblasti od kraja veljače do ožujka odgovorne za egzekucije civila, mučenja i druge teške oblike zlostavljanja.
Izvješće ukazuje na 22 slučaja pogubljenja po kratkom postupku, devet drugih nezakonitih ubojstava, šest slučajeva nestanka i sedam mučenja. Dvadeset i jedan civil ispričao je HRW-u o nezakonitom zatočenju u neljudskim i ponižavajućim uvjetima, navodi se u izvješću.
HRW je pozvao da se navedeni slučajevi "nepristrano istraže i na odgovarajući način procesuiraju". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i rusko ministarstvo obrane nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentarom izvješća HRW-a. Rusija je više puta odbacila odgovornost za ratne zločine te optužuje Ukrajinu kako je inscenirala zločine.
Upitan općenitije o optužbama da su ruske snage počinile zločine u Ukrajini, Peskov je odgovorio Reutersu: "Smatramo nečuvenim i neprihvatljivim razbacivanje takvim izrazima." "Mnogi slučajevi o kojima Ukrajina govori očito su lažni, a oni najnevjerojatniji su montirani, što su uvjerljivo dokazali naši stručnjaci", rekao je.
HRW navodi da je posjetio 17 sela i gradića u kijevskoj i černjihivskoj oblasti te da je intervjuirao 65 osoba u razdoblju od 10. travnja do 10. svibnja, uključujući bivše zatočenike, ljude koji tvrde da su preživjeli mučenja, obitelji žrtava i druge svjedoke.
Reuters nije u ovom trenutku mogao verificirati dokaze koje je pružio HRW. Prvo suđenje za ratne zločine ruskom vojniku započelo je u srijedu pred okružnim sudom u Kijevu. Ruski je vojnik na sudu priznao krivnju za ubojstvo 62-godišnjeg civila. Ukrajina navodi da je identificirala više od 10 tisuća potencijalnih ratnih zločina.
Rusija će obnoviti okupirana područja u Ukrajini?
18.56 - Rusija će financirati obnovu teritorija u Ukrajini nad kojima je preuzela kontrolu i popravit će ceste koje povezuju ta područja s Rusijom, izjavio je danas ruski zamjenik premijera Marat Husnulin, a prenosi ruska novinska agencija RIA.
Također je rekao da će nuklearna elektrana u Zaporižju, najveća u Europi po kapacitetu, opskrbljivati energijom Rusiju, ali i Ukrajinu pod uvjetom da je plati. Nuklearka je pod ruskom kontrolom.
Čelnik separatista: Tisuću ukrajinskih vojnika još u Azovstalu
18.50 - Tisuću ukrajinskih vojnika sa svojim zapovjednicima još brane položaj u metalurškoj tvornici Azovstalju u Mariupolju, rekao je u srijedu proruski separatistički čelnik nakon informacije koju je objavila Moskva da se 959 branitelja predalo od ponedjeljka.
Na početku je u čeličani bilo "više od 2000 ljudi", rekao je čelnik samoproglašene Donjecke Republike Denis Pušiljin na sastanku s novinarima u Mariupolju, na kojemu je bila i agencija France Presse u okviru putovanja koje je organiziralo rusko ministarstvo obrane.
Nakon predaje koja je počela u ponedjeljak, ostalo ih je "malo više od pola", dodao je, što znači oko tisuću. "Zapovjednici i viši časnici bojne Azov još nisu izašli", rekao je separatistički čelnik.
Tijekom dopodneva rusko ministarstvo obrane je priopćilo da su "u zadnja 24 sata zarobljena 694 branitelja, među kojima je 80 ranjenika", dodao je. Isti izvor navodi da je 51 primljen u bolnicu u Novoazovsku, koji je pod kontrolom Rusa i njihovih separatističkih saveznika.
Ministarstvo nije reklo ništa o tome kakvu je sudbinu namijenilo zarobljenicima, a ruske vlasti su u nekoliko navrata isticale da barem dio njih ne smatra vojnicima, nego neonacističkim borcima. Ukrajinske vlasti pak žele razmjenu ratnih zarobljenika.
Pušiljin je rekao da su "svi koji su zdravi u pritvoru u koloniji Eljenovskaja". "O sudbini ratnih zločinaca i nacionalista, ako polože oružje, odlučit će sud", dodao je. U srijedu su ulice grada u kojemu su bile istaknute ruske zastave, bile puste, izvijestio je novinar AFP-a. Tridesetak automobila čekalo je u redu na benzinskoj crpki. Na upit agencije četvero stanovnika je reklo da struju nemaju od 3. ožujka.
Finska i Švedska će zajedno kupovati novo oružje
18.00 - Finska i Švedska će zajedno kupovati prijenosno vatreno i protutenkovsko oružje, priopćilo je finsko ministarstvo obrane, nakon što su dvije zemlje službeno predale svoje zahtjeve za pridruživanje NATO-u.
Finska će se pridružiti sporazumu o kupnji protutenkovskog oružja od švedskog proizvođača oružja Saab Dynamics, podružnice Saaba, priopćilo je ministarstvo. Također su u tijeku pripreme za zajedničku kupnju malokalibarskog vatrenog oružja uključujući jurišne puške, sačmarice i oružje za osobnu zaštitu, prenosi Reuters. Ugovorom o protutenkovskom naoružanju omogućena je kupnja projektila, pušaka, streljiva i druge prateće opreme, priopćilo je ministarstvo.
Rusija u Ukrajini koristi novo lasersko oružje
17.38 - Rusija je u srijedu otkrila da koristi novu generaciju snažnog laserskog oružja u Ukrajini za spaljivanje dronova te da razmješta tajno oružje kako bi se suprotstavila velikoj količini zapadnog oružja koje se isporučuje toj susjednoj zemlji. Predsjednik Vladimir Putin predstavio je 2018. godine niz novih oružja uključujući novu interkontinentalnu balističku raketu, nuklearne podvodne dronove, nadzvučno oružje i novo lasersko oružje.
Više doznajte OVDJE.
Rusija: Borci iz Azovstala odvedeni u bolnicu u Novoazovsku
17.29 - Ukrajinski borci koji su se predali u čeličani Azovstal prebačeni su u bolnicu u Novoazovsku u otcijepljenoj Narodnoj republici Donjeck, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, prenosi Sky News.
Gotovo 1000 ukrajinskih boraca koji su se zabarikadirali u podzemne tunele predali su se ruskim i proruskim snagama. Ukrajinski dužnosnici obustavili su svu raspravu o sudbini boraca koji su branili Azovstal, nakon što su prethodno izrazili bojazan da su odvedeni u rusku kaznenu koloniju.
EK predlaže još 9 milijardi eura zajmova Ukrajini
17.04 - Europska komisija predložila je dodatnih devet milijardi eura zajmova Ukrajini kako bi održala funkcioniranje zemlje i uspostavila instrument za bespovratna sredstva i zajmove "RebuildUkraine", koji će biti po uzoru na vlastiti fond EU-a za oporavak.
Novac bi Komisija posudila na tržištu uz jamstva vlada EU-a u okviru svog programa makrofinancijske pomoći kako bi Ukrajina ostala likvidna do kraja lipnja, piše Guardian.
Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da Ukrajini treba oko pet milijardi dolara (4,8 milijardi eura) mjesečno za osnovne operacije. EU je Ukrajini već dala 4,1 milijardu eura otkako je Rusija izvršila invaziju 24. veljače, uključujući vojnu pomoć.
Kadirov: 'Mi se borimo protiv NATO-a'
16.50 - Čečenski vođa, Ramzan Kadirov rekao je da neprijatelj Rusije nije Ukrajina, već NATO. “Danas se ne borimo protiv Ukrajine, mi se borimo protiv NATO-a. NATO ih naoružava, Zapad ih naoružava, tamo su njihovi plaćenici”, citira Kadirova ruska novinska agencija RIA Novosti.
On je to izjavio tijekom obraćanja na obrazovnom maratonu “Novi horizonti” društva “Znanje”. Ranije je poručio da "specijalna vojna operacija" teče po planu.
Dodao je i da se njemački kancelar Olaf Scholz “ponaša šizofreno”, a nije preskočio niti američkog predsjednika Joea Bidena. “Američki predsjednik Joe Biden diktira Zapadu, iako sam ništa ne shvaća”, rekao je Kadirov.
Turska blokira pregovore o pristupanju Finske i Švedske NATO-u
16.35 - Turska je blokirala početak pregovora o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, potvrdili su izvori iz NATO-a za dpa u srijedu. Sjevernoatlantsko vijeće nije stoga moglo donijeti odluku o početku pristupnog procesa.
Švedska i Finska formalno su podnijele zahtjeve za članstvom u NATO-u glavnom tajniku Saveza Jensu Stoltenbergu ranije u srijedu. Turska ne može prihvatiti njihovo pristupanje NATO-u jer smatra da bi to kompromitiralo sigurnost NATO-a, rekao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji optužuje Švedsku i Finsku da podržavaju terorizam.
Gotovo 1300 trupala civila pronađeno u Kijevskoj regiji
16.35 - Oko 1288 tijela je pronađeno u Kijevskoj regiji od početka ruske invazije, rekao je regionalni šef policije.
"Trenutno imamo tijela 1288 ubijenih ljudi. Naglašavam, civila. Većina ih je ubijena automatskim oružjem", rekao je Andrij Njebitov, šef policije regije Kijev, javlja ukrajinski Interfax.
Dodao je da policija i dalje pronalazi nove grobnice.
Rusija protjerala 85 diplomata iz Francuske, Španjolske i Italije
16.12 - Rusija je u srijedu objavila da protjeruje ukupno 85 diplomata iz Francuske, Španjolske i Italije kao odgovor na slične poteze tih zemalja, ističući štetu u odnosima s vodećim članicama EU-a od početka rata protiv Ukrajine. Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da protjeruje 34 člana diplomatskog osoblja iz Francuske, 27 iz Španjolske i 24 iz Italije.
Tri europske zemlje zajedno su izbacile više od 300 Rusa od početka invazije na Ukrajinu 24. veljače. U više navrata su optužili ruske diplomate za špijunažu, što Moskva odbacuje. Rusija je prošli mjesec već protjerala 45 poljskih i 40 njemačkih diplomata. Najavila je uzvratne mjere protiv Finske, Rumunjske, Danske, Švedske, Norveške i Japana, između ostalih.
Talijanski premijer Mario Draghi opisao je potez Moskve "neprijateljskim činom" i upozorio da se ne smiju prekinuti diplomatski kanali. Pariz je u srijedu "oštro osudio" protjerivanje 34 francuskih diplomata i ocijenio da odluka Rusije "nema legitimnog temelja".
"Ruska strana odluku predstavlja kao odgovor na odluke Francuske" iz travnja kada je "nekoliko desetaka ruskih agenata" protjerano pod sumnjom da su bili špijuni, priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ruski vojnik priznao krivnju na prvom suđenju za ratni zločin u Ukrajini
16.11 - Ruski vojnik, kojemu je počelo suđenje za počinjenje ratnog zločina u Ukrajini, priznao je krivnju za ubojstvo nenaoružanog civila, javlja u srijedu BBC. U malenoj sudnici u Kijevu održano je prvo suđenje nekom ruskom vojniku za navodni ratni zločin.
"Ovim prvim suđenjem šaljemo jasan signal da svaki počinitelj, svaka osoba koja je naredila ili pomogla u počinjenju zločina u Ukrajini neće izbjeći odgovornost", rekla je glavna tužiteljica Irina Venediktova.
Teško naoružani stražari doveli su 21-godišnjeg Vadima Šišimarina u lisicama u sudnicu. Izgledao je nervozno, često je bio pognute glave i pozorno je slušao svog prevoditelja kroz staklo. Tek nekoliko metara od njega sjedila je udovica ubijenog muškarca.
Kad je optuženi vojnik ušao u sudnicu, obrisala je suze iz očiju, a zatim je sjedila sklopljenih ruku dok je tužitelj iznosio slučaj i opisivao trenutak kad je Katerinin suprug upucan u glavu. Čula je priznanje ruskog vojnika.
"Prihvaćate li svoju krivnju", pitao ga je sudac. "Da", odgovorio je Šišimarin. "Potpuno?", uzvratio je sudac, a vojnik je tiho rekao "da".
Tužitelji tvrde da je Šišimarin zapovijedao jedinicom u tenkovskoj diviziji kada je napadnut njegov konvoj. Šišimarin i još četvorica vojnika ukrali su automobil, a dok su se nalazili blizu Čupahivke, naišli su na 62-godišnjeg muškarca na biciklu, naveli su tužitelji. Šišimarin je dobio naredbu da ubije civila i upotrijebio je kalašnjikov za ubojstvo, dodali su.
Kremlj tvrdi da nema informacija o suđenju ruskom vojniku i optužuje Kijev za izmišljanje optužbi. "Za sada nemamo informacija. A mogućnosti pomoći (optuženiku) su vrlo ograničene u nedostatku diplomatskog predstavništva", rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. Suđenje se nastavlja u četvrtak.
Rusija protjerala 34 francuska diplomata
14:10 - Rusija je u srijedu objavila da je odlučila protjerati 34 francuska diplomata kao odgovor na francusko protjerivanje 41 Rusa u travnju, u svjetlu rata u Ukrajini, što je Pariz odmah osudio. Francuski veleposlanik u Moskvi Pierre Lévy pozvan je u srijedu na razgovor u rusko ministarstvo vanjskih poslova gdje mu je predana nota o tome da je "34 suradnika francuskih diplomatskih predstavništava u Rusiji proglašeno nepoželjnima", priopćilo je rusko veleposlanstvo. Rusiju moraju napustiti u roku od dva tjedna, po istom izvoru.
Francuska je u travnju objavila da je odlučila protjerati 41 ruskog diplomata zbog špijunaže, dodajući da su sankcije na tragu europskog pristupa. Rusija je u srijedu oštro prosvjedovala protiv te francuske odluke ocijenivši je "provocirajućom i neutemeljenom". Mnoge europske zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske, Slovenije, Austrije, Poljske, Grčke i Hrvatske protjerale su ruske diplomate od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. U nekim slučajevima diplomate se optuživalo za špijunažu. Moskva je obećala odgovoriti na svaku tu mjeru i protjerala je već desetke zapadnih diplomata. Po ruskim medijima, u rusko ministarstvo u srijedu su bili pozvani i veleposlanici Španjolske, Italije i Švedske. Pariz je u srijedu "oštro osudio" odluku Rusije da protjera 34 francuskih diplomata, ocijenivši da odluka "nema legitimnog temelja".
"Ruska strana odluku predstavlja kao odgovor na odluke Francuske" iz travnja kada je "nekoliko desetaka ruskih agenata" protjerano pod sumnjom da su bili špijuni, priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova.
"Rad diplomata i osoblja našeg veleposlanstva u Rusiji upravo je suprotno tome posve u okvirima Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima", dodaje se.
Rusija: Pogodili smo nove ukrajinske haubice M777
13:34 - Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je njihovo topništvo na području sela Podgorne pogodilo ukrajinsku bateriju nedavno pristiglih 155-milimetarskih haubica M777 američke proizvodnje. Ministarstvo je objavilo i snimku na kojoj se vidi detonacija u blizini onoga što izgleda kao jedna od haubica, ali ne vidi se jasno je li pogođena haubica oštećena ili posve uništena.
Prošloga tjedna američki vojni dužnosnici su rekli da je SAD isporučio 89 topničkih sustava M777.
U Kijevu počinje prvo suđenje za ratni zločin ruskom vojniku
13.16 - Počinje prvo suđenje za ratni zločin ruskom vojniku u srijedu u Kijevu, a proruski separatisti poručuju da će sud odlučivati o sudbini ukrajinskih branitelja iz čeličane Azovstalj, javlja BBC.
Vojnik Vadim Šišimarin (21) optužen je za ubojstvo nenaoružanog civila u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu. Prijeti mu doživotni zatvor ako ga osude. Ukrajina tvrdi da je identificirala tisuće potencijalnih ratnih zločina koje je počinila Rusija, dok je Moskva više puta zanijekala da je ciljala civile.
Tužitelji kažu da se Šišimarin vozio u ukradenom vozilu s drugim vojnicima u sjeveroistočnoj regiji Sumi kada su naišli na 62-godišnjeg biciklista koji je koristio telefon.
Navode da je Šišimarinu naređeno da puca u civila kako bi ga spriječio da otkrije njihovu lokaciju ukrajinskim braniteljima.
"Ovim prvim suđenjem šaljemo jasan signal da svaki počinitelj, svaka osoba koja je naredila ili pomogla u počinjenju zločina u Ukrajini neće izbjeći odgovornost", rekla je glavna tužiteljica Irina Venediktova. Kremlj tvrdi da nema informacija o suđenju ruskomg vojniku i optužuje Kijev za izmišljanje optužbi.
Moskva: Nema pomaka u pregovorima s Ukrajinom
12:30 - Nije bilo pomaka u mirovnim pregovorima s Ukrajinom, a Kijev ne pokazuje spremnost da ih nastavi - poručuju iz Kremlja.
"Pregovori ne napreduju i bilježimo potpunu nespremnost ukrajinskih pregovarača da nastave ovaj proces", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Jučer je novinska agencija Interfax citirala zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Andrija Rudenka koji je rekao da Rusija i Ukrajina ne vode razgovore "u bilo kojem obliku", te da se Kijev "praktički povukao iz pregovaračkog procesa".
Glasnogovornik Pentagona: Branitelji Mariupolja su heroji
11:28 - Glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby pohvalio je ukrajinske borce iz čeličane Azovstal koji su branili Mariupolj.
"Vojnici koji su tamo nastavili pružati otpor učinili su to hrabro i vješto i zadivljujuće je pomisliti koliko su dugo mogli izdržati. Predsjednik Zelenskij nazvao ih je hrojima. Mislim da bismo se svi složili s tim", kazao je glasnogovornik Pentagona.
Kijev: Rusija dosad izgubila 28.300 vojnika
11:00 - Rusija je izgubila više od 28.300 vojnika od početka rata u Ukrajini, tvrde ukrajinske oružane snage.
Prema informaciji koju je prenio The Kyiv Independent, ukrajinska vojska do sada je ruskim snagama uništila 1.251 tenk, 202 zrakoplova i 167 helikoptera.
Analitičar Vidmarović za Net.hr: 'Turska sada koristi situaciju...'
10:50 - Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović govorio je za Net.hr o najavi Turske da će uložiti veto na ulazak Švedske i Finske u NATO te spašava li time turski predsjednik Erdogan ruskog predsjednika Putina. Švedska i Finska, desetljećima vojno neutralne nordijske zemlje, danas su službeno predale zahtjev za prijem u NATO-savez. Vidmarović smatra da zbog najavljenog turskog veta na njihov ulazak u članstvo ipak neće doći do raskola u NATO-u.
"Turska sada koristi situaciju da riješi problem Kurda u Finskoj i Švedskoj koji su tamo dosta jaki. Te zemlje imaju povijest primanja Kurda i pristaša Fethullaha Gülena koji je po turskim navodima organizirao pokušaj državnog udara. Švedska je jedna od zemalja koja se pridružila embargu na izvoz oružja u Tursku 2019. godine. To je bio Trumpov embargo zbog kupnje ruskih sustava S-400. Politička Ankara ima motive da pokuša riješiti svoje unutarnje, sigurnosne probleme, svoje političke zadaće i ciljeve, a onda ako se to riješi te ako bude nekakvo obećanje, nekakve unutarnje nagodbe o kojima mi vjerojatno nećemo znati jer se o tome neće govoriti, onda će Turska ipak odlučiti da pristaje na ulazak tih zemalja u NATO", kazao je Vidmarović za Net.hr.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
Grlić Radman: Bezrezervna podrška Švedskoj i Finskoj
10:38 - Šef diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u srijedu da Hrvatska "bezrezervno" podržava članstvo Finske i Švedske u NATO savezu te da je stalnom predstavniku pri NATO-u u Bruxellesu dao naputak za prihvaćanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje.
"Ja sam apsolutno u ime hrvatske vlade na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu proteklog vikenda kazao da dajemo nedvojbenu, bezrezervnu podršku tim zemljama (...) to je bilo bez imalo okolišanja", rekao je Grlić Radman za Hrvatski radio.
Rusija: Predalo se gotovo 1000 boraca iz Azovstala
10:30 - Predalo se 959 ukrajinskih boraca iz čeličane Azovstal u Mariupolju, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Njih 694 predalo se u posljednja 24 sata. Oni koji napuštaju čeličanu odvode se na teritorij pod ruskom kontrolom, piše BBC. Ukrajinske vlasti nisu dale najnovije informacije o tome koliko je boraca danas napustilo Azovstal.
Ruska vojska pokušava opkoliti ključni grad u Donjecku
10:19 - Ukrajinski vojni dužnosnici tvrde da ruske snage pojačavaju ofenzivu u regiji Luhansk te su ondje dopremile 15 borbenih helikoptera. Ukrajinska obrana oko gradova Severodonjecka i Lisičanska pod snažnim je topničkim i zračnim napadima.
To je područje važno za ruske snage jer bi probijanjem tamošnjih ukrajinskih obrambenih linija dovršile zauzimanje regije Luhansk gdje već kontroliraju oko 90 posto teritorija. Ruske snage pokušavaju opkoliti grad Liman. Ako uspiju u tome, ukrajinska obrana na tom području bila bi ranjiva s tri strane.
HRW prikuplja dokaze o zločinima ruskih vojnika
10:08 - Organizacija Human Rights Watch (HRW) izvijestila je da je dokumentirala niz zločina ruske vojske protiv civila u regijama Kijev i Černihiv na sjeveru Ukrajine. Predstavnici HRW-a koji su posjetili ta područja u travnju i svibnju rekli su da su istražili 22 navodna pogubljenja po prijekom postupku, devet drugih ubojstava, šest mogućih prisilnih nestanaka i sedam slučajeva mučenja. Tvrde da su prikupili i materijalne dokaze koji dodatno mogu teretiti ruske vojnike za "brojna kršenja zakona ratovanja koja bi mogla biti jednaka ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti".
Među svjedočanstvima koje su prikupili predstavnici HRW-a je i ono 66-godišnje Anastasije Andrijivne iz okolice Kijeva koja je pronašla tijelo svoga odraslog sina u staji nakon što je očigledno pogubljen.
“Ležao je tamo u položaju fetusa, s rukama podvučenim ispod glave i jaknom prebačenom preko ramena”, kazala je Andrijivna. HRW raspolaže i svjedočenjima seljana koji su bili među 350 ljudi koji su 28 dana bili zatočeni u skučenom podrumu u Jahidnu blizu Černihiva. Ostale tamošnje seljane ubile su ruske trupe.
G7: Blokiranu rusku imovinu iskoristiti za obnovu Ukrajine
9:55 - Velika Britanija i druge zemlje članice G7 razmatraju kako bi se ruska imovina mogla iskoristiti za financiranje obnove Ukrajine - rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.
"Potreban nam je novi Marshallov plan za obnovu Ukrajine i zapravo smo o tome razgovarali na sastanku G7", rekla jeTruss.
Rusija nastavlja raketne napade diljem zemlje
8.38 - Ruski okupatori su tijekom noći granatirali Dnjepar. U Mariupolju, za koji se čini da je nakon višemjesečne opsade na rubu pada, Ukrajina čini "sve moguće i nemoguće" kako bi spasila borce zarobljene u čeličani Azovstalj koja je u okruženju ruskih snaga, navodi Glavni stožer ukrajinskih Oružanih snaga.
Dodaje da ruske snage napadaju i u Donjecku, a nastavljaju granatirati i pogranična područja Černihiv i Sumi.
Na stotine boraca tijekom posljednjih nekoliko dana je evakuirano iz Azovstalja, ali dio ih je još uvijek zarobljen. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar rekla je da Kijev zna koliko je vojnika još uvijek u tvornici, ali ne žele otkriti taj broj.
Ukrajinska vojska u utorak je zatražila od onih koji su još uvijek u Azovstalu da se predaju, čime je okončana iscrpljujuća tromjesečna opsada tog lučkog grada na jugoistoku zemlje.
Ukrajina kaže da će razmijeniti svoje snage za ruske ratne zarobljenike, ali iz Moskve za to još nema potvrde. Ruski visoki zastupnik optužio je ukrajinske vojnike da su nacisti i ratni zločinci, a ruski Vrhovni sud trebao bi saslušati zahtjev tužitelja da se skupina kojoj mnogi ukrajinski borci pripadaju - pukovnija Azov - proglasi terorističkom organizacijom.
Pregovori dviju zemalja o kraju rata stavljeni su na čekanje. Rusija kaže da se Ukrajina "praktički povukla" iz pregovora, dok Kijev krivi Moskvu za manjak kompromisa.
Švedska i Finska poslale zahtjeve za udruženje u NATO
8.24 - Švedska i Finska su i službeno poslale zahtjeve da se pridruže NATO-u, doznaje NEXTA.
Rusija nastavlja raketne napade diljem Ukrajine
7:50 - Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine priopćio je jutros da ruske snage nastavljaju s raketnim napadima na vojne i civilne ciljeve diljem Ukrajine. U Mariupolju koji je, čini se, na rubu pada nakon višemjesečne opsade, ruski vojnici "čiste" teren u čeličani Azovstal. Dodaju i da ruske snage nastavljaju ofenzivu u Donjecku te da i dalje granatiraju područja gradova Černihiva i Sumija.
Švedska i Finska danas predaju zahtjev za članstvo u NATO-u
7:43 - Švedska i Finska danas će zajednički predati zahtjeve za članstvom u NATO savezu, najavila je jučer švedska premijerka Magdalena Andersson. Švedsku premijerku i finskog predsjednika Saulija Niinista u četvrtak će u Washingtonu primiti američki predsjednik Joe Biden te dati podršku njihovim zemljama u odluci da se pridruže NATO-savezu.
Tisuće civila iz Mariupolja odvedeni u bivšu kažnjeničku koloniju?
7:38 - Ruska vojska navodno drži više od 3000 civila iz Mariupolja u bivšoj kažnjeničkoj koloniji u regiji Donjeck u istočnoj Ukrajini, piše Sky News. Ukrajinska pravobraniteljica za ljudska prava Ljudmila Denisova rekla je da je među zarobljenima oko 30 volontera koji su građanima Mariupolja dostavljali humanitarnu pomoć. Dodala je da je većina civila zatvorena već mjesec dana, ali oni koji se smatraju "posebno nepouzdanima", poput bivših vojnika i policije, zatočeni su dva mjeseca. Dolazi u trenutku kada se čini da je pad Mariupolja neminovan, s Ukrajinom koja se kreće da napusti prostranu čeličanu u kojoj su njezini vojnici mjesecima izdržali pod nemilosrdnim bombardiranjem. Jučer je više od 250 ukrajinskih vojnika evakuirano iz čeličane Azovstal u Mariupolju.
Britansko izvješće: Veliki ruski problemi i gubici u Ukrajini
7:29 - Unatoč tomu što su ruske snage držale u okruženju Mariupolj više od deset tjedana, čvrst ukrajinski otpor spriječio je Rusiju da uspostavi potpunu kontrolu nad gradom - stoji u novom dnevnom izvješću britanskog Ministarstva obrane. "To je nanijelo goleme gubitke ruskim snagama", dodaje se.
U izvješću se također navodi da je Rusija bila primorana koristiti pomoćne snage prilikom opsade Mariupolja poput, primjerice, nekoliko tisuća čečenskih boraca pod izravnim zapovjedništvom čečenskog lidera Ramzana Kadirova.
"Borbeno raspoređivanje različitog ljudstva pokazuje značajne ruske probleme s resursima u Ukrajini i vjerojatno doprinosi nekoordiniranom zapovjedništvu ruskih operacija.
Strahovi za sigurnost vojnika iz Azovstala
7:25 - Jučer je više od 250 ukrajinskih vojnika evakuirano iz čeličane Azovstal u Mariupolju koji su se tjednima odupirali ruskim snagama u vrlo teškim okolnostima. Pet autobusa sa zarobljenim vojnicima stiglo je u Novoazovsk gdje su trebali dobiti liječničku pomoć. Sedam autobusa vojnika stiglo je u novootvoreni zatvor u gradu Olenivka pod ruskom kontrolom. Ukrajisnki predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je da se evakuacija nastavlja. "Nadziru je naši vojni i obavještajni časnici, a uključeni su najutjecajniji međunarodni posrednici", rekao je Zelenskij.
Rusija i Ukrajina su govorile o sporazumu prema kojem bi vojnici mogli napustiti čeličanu, ali mnogi detalji o tom dogovoru nisu javni. Prijerice, ne zna se koliko je još boraca unutra, je li dogovorena zamjena zarobljenika i pod kakvim uvjetima. Kremlj je rekao da će se prema zarobljenicima postupati u skladu s međunarodnim standardima. Ukrajina želi razmjenu zarobljenika. Zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u, Dmitrij Poljanski, na Twitteru je napisao da nikakvog dogovora nije bilo. A Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "nacističke zločince ne treba razmjenjivati."
Pad Mariupolja mogao bi prikriti dokaze o ratnim zločinima
7:20 - Nakon gotovo tri mjeseca intenzivnog bombardiranja, tisuća ubijenih i bezbrojnih priča o užasu i gladi, bitka za Mariupolj bliži se kraju, piše CNN.
Ukrajinska vojska objavila je u ponedjeljak da su njezine snage završile svoju "borbenu misiju" u prostranoj čeličani Azovstal, a stotine ukrajinskih vojnika evakuirano je iz objekta i u tijeku su napori da se evakuiraju oni koji su još uvijek unutra. U Mariupolju je Rusija izvela smrtonosne udare na rodilište, a bombardirala je i kazalište u kojemu su stotine civila potražile utočište. Sada postoje strahovi da bi dokazi o daljnjim zločinima mogli biti zauvijek izgubljeni. Prije nego što je Kremlj preuzeo kontrolu nad Mariupoljom, gradske vlasti optužile su ruske snage da pokušavaju uništiti dokaze koristeći mobilne krematorije za uklanjanje tijela i identificiranje svjedoka bilo kakvih "zvjerstava" kroz filtracijske logore.
Međunarodni kazneni sud poslao tim u Ukrajinu
7:15 - Međunarodni kazneni sud poslao je u utorak u Ukrajinu tim s čak 42 predstavnika koji bi ondje trebali istražio ratne zločine nakon ruske invazije. To je najbrojnija takva misija Međunarodnog kaznenog suda do sada.
Potpredsjednik ruske vlade posjetio Herson
7:10 - Potpredsjednik ruske vlade Marat Husnulin posjetio je u utorak Hersonsku oblast na jugu Ukrajine i rekao kako bi to područje bilo zauzelo vrijedno mjesto u ruskoj obitelji, prenosi agencija dpa. Regija koja okružuje ovaj lučki grad zauzela bi “vrijedno mjesto u našoj ruskoj obitelji”, rekao je Husnulin tijekom posjeta, prenose RIA Novosti.
U toj ukrajinskoj regiji, Rusija je 1. svibnja uvela ruski rubalj kao službenu valutu, a prije nekoliko dana, vlada instalirana od strane Rusije najavila je svoje planove da od Moskve zatraži pravo da postane dio Rusije. Regionalni pro-ruski potpredsjednik vlade Kiril Stremousov rekao je kako neće biti referenduma, kao niti opcije da ta regija postane republika. Neodržavanje referenduma opravdao je činjenicom da referendum o pripajanju krimskog poluotoka, održan 2014. godine, nije bio međunarodno priznat. S druge strane, ukrajinska je vlada uvjerena da rusifikacija Hersonske oblasti neće uspjeti.
