Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju drastičnu promjenu raspoloženja: sada je čak 41% Šveđana za ulazak u NATO, zapadnu vojnu alijansu, 35% se tome i dalje protivi, a 24% upitanih nije sigurno. To je prvi put da je podrška članstvu nadmašila protivljenje, piše Deutsche Welle.
Promjena raspoloženja u Finskoj je još veća: stanovnici države koja ima 1.340 kilometara dugačku kopnenu granicu s Rusijom su sada prvi puta većinom za članstvo u zapadnom vojnom savezu.
"Da vam bude jasna razlika, u posljednje vrijeme je tek 24 do 28 posto građana Finske bilo za članstvo u NATO. Sada se to pretvorilo u 53% podrške, i to u samo nekoliko tjedana", objašnjava nam Henri Vahanen, finski analitičar vanjske politike i savjetnik oporbene stranke Nacionalna koalicija.
Dok je zapanjujuća ta promjena mišljenja obzirom da se godinama tu ništa nije mijenjalo, domaća politika - prije svega u Švedskoj će se teško moći u dogledno doba odlučiti na zahtjev u članstvo, smatra Anna Wieslander iz Instituta za sigurnost i razvojnu politiku u Stockholmu.
"Tu je među strankama velika polarizacija. Tu su konzervativne stranke koje žele članstvo u NATO-u, onda ljevičare i Zelene koji su protiv, a onda je i tu ekstremno desna stranka, Švedski demokrati koja je treća stranka po veličini i koja je također protiv", objašnjava Wieslander.
A dok građani možda brzo mijenjaju mišljenje, njezina je procjena da političke stranke to čine mnogo, mnogo teže.
Ponosni na neutralnost, ali sad...
Još u doba Hladnog rata su i Finska i Švedska bile neutralne, ali nakon toga one to zapravo nisu već pristupom u Europsku uniju. Ipak, one i dalje nisu želje postati i članice NATO-a, makar je posljednjih desetljeća sve bolja vojna suradnja tih zemalja sa Zapadnim savezom.
"Postoje duboke bilateralne spone sa Sjedinjenim Državama. Tu je i trilateralni sporazum Švedske, Finske i SAD. Švedska je povrh toga od 2014. doduše ne član, ali bliski partner NATO-u", objašnjava Zebulon Carlander, vojni analitičar i autor knjige „Strateški izbori – budućnost švedske sigurnosti“.
To partnerstvo omogućuje Švedskoj i sudjelovanje u vojnim vježbama NATO-a. S druge strane, na vojnim vježbama u Švedskoj sudjeluju i jedinice članica NATO-a, prije svega SAD.
Vanhanen smatra kako i Švedska i Finska imaju koristi od te suradnje, ali i kako je došlo doba za sljedeći korak: "Mislim da sad trebamo pogledati sve to iz drugog očišta i možda to dovesti do sljedeće razine."
Jedan od zaključaka sastanka NATO-a prošlog tjedna temeljem procjene već osam članica o njihovoj ugroženosti jest i da se sad i Švedskoj i Finskoj šalju obavještajne informacije kako bi i one bolje procijenile stanje u Ukrajini.
S druge strane, Rusija je i u slučaju Finske i Švedske zaprijetila "odgovarajućim odgovorom" ako bi one pristupile NATO-u, što je u tim zemljama tek izazvao prkos.
Ukrajina je sve promijenila
Rat u Ukrajini je definitivno mnogo toga promijenio: koliko god su Švedska i Finska bile ustrajne u svojoj neutralnosti, napad Rusije na Ukrajinu je prije svega Finsku natjerao da još jednom razmisli: "Moramo promijeniti procjenu prijetnje Rusije Finskoj. Mislim da se može reći da je u ovom trenutku Rusija vojna prijetnja i za Finsku", smatra Vanhanen.
"Baš zato jer Rusija prijeti i provocira svoje susjede, u državama kao što su Švedska i Finska se raspravlja o članstvu u NATO-u", smatra i Carlander. "Ali što god odluči Švedska, to leži samo na vladi, parlamentu i građanima te zemlje."
No, i na toj razini je došlo do promjena: tako je i Švedska odlučila Ukrajini pomoći oružjem, uključujući i 5.000 komada protuoklopnog oružja.
Carlander upozorava kako je to i izuzetno značajno i do sad još neviđeno u politici te zemlje. "Nismo davali vojnu pomoć u tim razmjerima još od Zimskog rata Finske i SSSR-a 1939.", objašnjava.
I Finska šalje vojnu pomoć, između ostalog 2.500 pušaka, 150 tisuća komada streljiva, 1.500 jednokratnih protuoklopnih ručnih bacača i 70 tisuća vojnih dnevnih obroka.
Brzo, možda veoma brzo...
No, kad će te zemlje doista postati članice, to još nije sigurno: početkom veljače je švedski oporbeni političar Ulf Kristersson izrazio uvjerenje kako će se to dogoditi u sljedećih pet godina. Ali zbivanja u Ukrajini bi mogla ubrzati taj proces.
U Švedskoj se primiču izbori što bi moglo usporiti taj proces, ali Vanhanen smatra da će u Finskoj to ići mnogo brže: "Mislim da bi se to moglo dogoditi već sljedećih mjeseci, najkasnije za godinu dana."
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.