Predsjednik Donald Trump namjerava da SAD ubuduće zadrži veću vojnu prisutnost u zapadnoj hemisferi kako bi se borio protiv migracija, droga i jačanja neprijateljskih sila u regiji, stoji u njegovoj novoj Strategiji nacionalne sigurnosti, piše Politico.

Dokument na 33 stranice rijedak je formalan prikaz Trumpova pogleda na vanjsku politiku. Takve strategije, koje predsjednici obično objavljuju jednom u mandatu, mogu utjecati na to kako različiti dijelovi američke vlade raspoređuju proračune i postavljaju političke prioritete.

Trumpova Strategija nacionalne sigurnosti, koju je Bijela kuća tiho objavila u četvrtak, upućuje neke oštre riječi Europi, sugerirajući da je u civilizacijskom padu te relativno malo pozornosti posvećuje Bliskom istoku i Africi.

Ima neuobičajeno snažan fokus na zapadnu hemisferu, koju prikazuje prije svega kao pitanje zaštite američkog teritorija. Navodi da je „granična sigurnost primarni element nacionalne sigurnosti“ te se prikriveno osvrće na pokušaje Kine da stekne uporišta u „američkom dvorištu“.

Dominantna sila i rasprave o Kini

„Sjedinjene Države moraju biti dominantna sila u zapadnoj hemisferi kao preduvjet naše sigurnosti i prosperiteta - uvjet koji nam omogućuje da se samouvjereno angažiramo gdje i kada je to potrebno u regiji“, stoji u dokumentu.

„Uvjeti naših saveza, kao i uvjeti pod kojima pružamo bilo kakvu pomoć, moraju ovisiti o smanjenju neprijateljskog vanjskog utjecaja - od nadzora nad vojnim postrojenjima, lukama i ključnom infrastrukturom do kupnje strateških resursa u najširem smislu.“

Dokument takve planove opisuje kao dio „Trumpove korelarnosti“ Monroeovoj doktrini. Ova potonja doktrina, koju je postavio predsjednik James Monroe 1823., tvrdi da SAD neće tolerirati zlonamjerno strano uplitanje u vlastitu hemisferu.

Trumpov dokument, kao i prateća Nacionalna obrambena strategija, kasnili su dijelom zbog rasprava o Kini. Kako navode dvije osobe upoznate s tim, uz uvjet anonimnosti, ministar financija Scott Bessent zalagao se za ublažavanje nekih formulacija o Pekingu. Bessent je uključen u osjetljive trgovinske pregovore SAD-a s Kinom, a i sam Trump oprezan je u vezi s osjetljivim odnosima s Pekingom.

Nova Strategija nacionalne sigurnosti kaže da SAD mora donositi teške odluke na globalnoj sceni. „Nakon završetka Hladnog rata, američke vanjskopolitičke elite uvjerile su sebe da je trajna američka dominacija čitavim svijetom u najboljem interesu naše zemlje. No poslovi drugih zemalja tiču nas se samo ako njihova djelovanja izravno ugrožavaju naše interese“, stoji u dokumentu.

U uvodnoj bilješci uz strategiju Trump ju je nazvao „putokazom koji osigurava da Amerika ostane najveća i najuspješnija nacija u ljudskoj povijesti i dom slobode na zemlji“.

No Trump je po prirodi nepredvidiv, pa je teško procijeniti koliko će se dugo ili koliko blisko držati ideja navedenih u strategiji. Iznenadni globalni događaj mogao bi mu preusmjeriti fokus, kao što se dogodilo i nedavnim predsjednicima, od Georgea W. Busha do Joea Bidena.

KAOS U WASHINGTONU /

Trumpov plan masovnih rezova blokiran: Sud zaustavio otpuštanje 250 zaposlenika State Departmenta

'Obnova američkog duhovnog i kulturnog zdravlja'

Ipak, dokument izgleda usklađen s mnogim potezima iz njegova drugog mandata, kao i s prioritetima nekih njegovih suradnika. To uključuje znatno veće raspoređivanje američke vojne moći u zapadnoj hemisferi, brojne korake za smanjenje migracija prema SAD-u, jačanje industrijske baze u zemlji te promicanje „zapadnog identiteta“, uključujući u Europi.

Strategija čak spominje tzv. tradicionalne vrijednosti povezane s kršćanskom desnicom, navodeći da administracija želi „obnovu i osnaživanje američkog duhovnog i kulturnog zdravlja“ i „Ameriku koja cijeni svoje prošle slave i svoje heroje“.

Spominje i potrebu za „rastućim brojem snažnih, tradicionalnih obitelji koje odgajaju zdravu djecu“.

UŽAS NA MORU /

Krvavi obračun na Pacifiku! Američka vojska raznijela brod, četvoro mrtvih: Objavljena i snimka

Strategija za Latinsku Ameriku

Strategija, kako piše Politico, posvećuje neuobičajeno mnogo prostora Latinskoj Americi, Karibima i drugim američkim susjedima. To je zaokret u odnosu na prethodne administracije, koje su prioritet davale drugim regijama i temama, poput suprotstavljanja velikim silama poput Rusije i Kine ili borbe protiv terorizma.

Trumpova strategija sugerira da predsjednikovo vojno jačanje prisutnosti u zapadnoj hemisferi nije privremena pojava. Taj je rast, koji je uključivao kontroverzne vojne udare na brodove za koje se tvrdilo da prevoze drogu, administracija prikazivala kao borbu protiv kartela. No administracija se također nada da bi to jačanje moglo pomoći u pritisku na venezuelskog čelnika Nicolása Madura da odstupi.

Strategija posebice poziva na „primjereniju prisutnost Obalne straže i Mornarice radi kontrole pomorskih putova, sprječavanja ilegalnih i drugih neželjenih migracija, smanjenja trgovine ljudima i drogom te nadzora ključnih tranzitnih ruta u krizi“.

Strategija navodi da SAD treba ojačati odnose s vladama Latinske Amerike, uključujući suradnju u identificiranju strateških resursa, što je očita referenca na materijale poput rijetkih zemnih metala. Također navodi da će SAD više surađivati s privatnim sektorom kako bi se promicale „strateške mogućnosti akvizicija i ulaganja za američke tvrtke u regiji“.

Takva poslovna obećanja, barem na općenitoj razini, mogla bi se svidjeti mnogim latinoameričkim vladama koje su dugo frustrirane nedostatkom američke pozornosti prema regiji. Međutim, nejasno je kako se ta obećanja uklapaju u Trumpov stav o uvođenju carina trgovinskim partnerima SAD-a.

IGRA DIVOVA /

Dok SAD udara carinama, Kina i Francuska sklapaju pakt s 12 sporazuma: 'Ovo je odlučujuće'

O trgovini s Kinom

Strategija nacionalne sigurnosti dosta se bavi Kinom, iako je često ne spominje izravno. Mnogi američki zakonodavci — s obje strane političkog spektra — smatraju sve asertivniju Kinu najvećom dugoročnom prijetnjom američkoj globalnoj moći. No iako je jezik Trumpove strategije oštar, pažljiv je i daleko od zapaljivog.

Administracija obećava „rebalansiranje američkog gospodarskog odnosa s Kinom, dajući prioritet reciprocitetu i pravednosti kako bi se obnovila američka gospodarska neovisnost“. No također navodi da bi „trgovina s Kinom trebala biti uravnotežena i usredotočena na nesenzitivne čimbenike“ te čak poziva na „održavanje istinski obostrano korisnog gospodarskog odnosa s Pekingom“.

Strategija kaže da SAD želi spriječiti rat u Indo-Pacifiku — referenca na rastuće napetosti u regiji, uključujući one između Kine i američkih saveznika poput Japana i Filipina.

„Također ćemo zadržati našu dugogodišnju deklaratornu politiku o Tajvanu, što znači da Sjedinjene Države ne podržavaju nikakvu jednostranu promjenu statusa quo u Tajvanskom tjesnacu“, stoji u dokumentu. To bi moglo umiriti analitičare u Aziji koji se boje da bi se Trump mogao udaljiti od američke podrške Tajvanu suočenom s prijetnjama iz Kine.

Dokument navodi da je „temeljni interes Sjedinjenih Država pregovarati o brzom okončanju neprijateljstava u Ukrajini“ i smanjiti rizik od ruskog sukoba s drugim europskim zemljama. No u cjelini ne upućuje mnogo kritika Rusiji — vrlo je malo izravnih osuda Moskve.

BUKNUO STRAH /

Uzbuna u europskoj zemlji: Dronovi u blizini zračne putanje zrakoplova sa Zelenskim

Umjesto Rusima, kritike Europi

Umjesto toga, neke od najžešćih primjedbi usmjerene su prema američkim saveznicama u Europi. Administracija, u donekle prikrivenim izrazima, kritizira napore Europe da obuzda krajnje desne stranke, nazivajući takve poteze političkom cenzurom.

„Trumpova administracija u sukobu je s europskim dužnosnicima koji imaju nerealna očekivanja o ratu u [Ukrajini], a sjede u nestabilnim manjinskim vladama, od kojih mnoge gaze osnovna načela demokracije kako bi ugušile oporbu“, stoji u strategiji.

Strategija također sugerira da će migracije temeljno promijeniti europski identitet u mjeri koja bi mogla štetiti američkim savezima.

„Dugoročno, više je nego vjerojatno da će u nekoliko desetljeća neki članovi NATO-a postati većinski neeuropski“, navodi se. „Kao takvo, otvoreno je pitanje hoće li oni gledati na svoje mjesto u svijetu ili svoj savez sa Sjedinjenim Državama na isti način kao oni koji su potpisali NATO povelju.“

Ipak, dokument priznaje gospodarske i druge snage Europe, kao i to koliko je partnerstvo Amerike s velikim dijelom kontinenta pomoglo SAD-u. „Ne samo da si ne možemo dopustiti otpisati Europu — to bi bilo samoporažavajuće za ciljeve ove strategije“, stoji. „Naš cilj trebao bi biti pomoći Europi da ispravi svoj trenutni smjer“, navodi se.

Trumpova strategija nacionalne sigurnosti u prvom mandatu snažno se usredotočila na američko nadmetanje s Rusijom i Kinom, ali predsjednik ju je često potkopavao pokušajima da pridobije naklonost vođa tih nuklearnih sila. Ako ova nova strategija bolje odražava ono što Trump doista vjeruje, mogla bi pomoći ostalim dijelovima američke vlade da se prilagode, a ne samo stranim vladama.

'Predsjednik mira'

Kao što je često slučaj u dokumentima Trumpove administracije, strategija posvećuje mnogo prostora hvaljenju vrhovnog zapovjednika. Opisuje ga kao „Predsjednika mira“ te navodi, u pozitivnom tonu, da se koristi „nekonvencionalnom diplomacijom“.

Strategija se povremeno bori s vlastitim nedosljednostima. Navodi da SAD treba imati visoke kriterije za strano interveniranje, ali također kaže da želi „spriječiti pojavu dominantnih protivnika“.

Također uvelike odbacuje ambicije mnogih manjih država. „Pretjerani utjecaj većih, bogatijih i snažnijih nacija bezvremenska je istina međunarodnih odnosa“, stoji u dokumentu.

Strategija nacionalne sigurnosti prva je od nekoliko važnih obrambenih i vanjskopolitičkih dokumenata koje Trumpova administracija treba objaviti. Među njima je i Nacionalna obrambena strategija, čija se osnovna usmjerenost očekuje kao slična.

Vizije predsjednika o tome što bi Strategija nacionalne sigurnosti trebala sadržavati katkad su morale biti odbačene zbog događaja.

Nakon napada 11. rujna, strategija iz prvog mandata Georgea W. Busha uvelike se usredotočila na borbu protiv islamističkog terorizma. Bidenov tim je dobar dio prve godine rada proveo na izradi strategije koja je morala biti prepisana nakon što se Rusija počela približavati punoj invaziji na Ukrajinu.

POGLEDAJTE VIDEO: Truman prijetio novinaru, Nixon prozvao medije, Trump nastavlja tradiciju: 'Tišina prasice!'