Hirošima i Nagasaki japanski su gradovi na koje su 1945. godine bačene atomske bombe. Ove godine obilježili su 78 crnu obljetnicu stradavanja najmanje 220 tisuća ljudi, piše Danas.hr. "Mali dječak" i "Debeli čovjek" - tako su se zvale jedine dvije atomske bombe koje su bačene na ta dva grada.
Iako je svim zemljama rečeno da odbace takve bombe, svijet bez nuklearnog oržuja, trenutno, čini se kao san. I dalje traje rat u Ukrajini, a Rusija ima drugi najveći arsenal na svijetu.
Na komemoracijama poslane poruke
Grad s oko 300 tisuća stanovnika i glavna baza za nabavu i logistiku imperijalne vojske - to je bila Hirošima. No, ujutro 6. kolovoza 1945. godine upisana je kao prvi grad na koji je, ikada u povijesti, bačena atomska bomba.
"Jedna bomba eksplodirala je 450 metara iznad mete, ne ostavivši nikakav krater", rekli su na radiju. Ubijeno je 70 tisuća ljudi u trenutku, a do kraja godine još oko 50 tisuća njih umrlo je od posljedica.
A nakon samo tri dana, 9. kolovoza, bačena je i druga atomska bomba, na Nagasaki. Tada je poginulo izmđeu 60 i 80 tisuća ljudi, a oni preživjeli borili su se s opeklinama i tragovima od radijacije.
"Kad dođe godišnjica atomskog bombardiranja, osjećam se još tužnije. Kroz godinu složim i tisuću origami ždralova razmišljajući o svemu", kazala je gospođa koja je s osam godina preživjela eksploziju.
Kao i svake godine, na komemoraciji je svim država poslana poruka da odbace nuklearno oružje.
"Sada je vrijeme da pokažemo hrabrost i donesemo odluku o oslobađanju od ovisnosti o nuklearnom odvraćanju", kazao je Shiro Suzuki, gradonačelnik Nagasakija. I iz Hirošime su poslali poruke.
"Čelnici diljem svijeta moraju se suočiti s činjenicom da je teorija nuklearnog odvraćanja glupost", kazao je Kazumi Matsui, gradonačelnik Hirošime.
Rusija bi bila obična regionalna sila
Vladimir Putin, trenutno, upravlja jednim od najvećih vojnih arsenala na svijetu. Baš zato, teško je da će doći do nuklearnog razoružanja. Stručnjak za nuklearnu energiju objasnio je da Putin prijetnjama prema Ukrajini šalje poruku - ako nemaš nuklearno oružje nisi siguran. Naime, baš svaka članica G20 mogla bi, onda, krenuti tim putem.
"Tko god ima 15 milijardi eura za potrošiti na razvoj nuklearnog oružja, će to potrošiti i imati vlastiti nuklearni arsenal i biti sigurniji u takvom nesigurnom svijetu, gdje jedino nuklearna bomba jamči sigurnost, a ne međunarodne organizaciju tipa UN, NATO i slično", kaže nuklearni fizičar Tonči Tadić.
Rusija bi se tada mogla naći okružena nuklearnim zemljama, od Turske, Poljske, Njemačke, Švedske, čak i Japana.
"Bez svog nuklearnog arsenala, Rusija bi bila jedna obična regionalna sila. Ne zanemariva, ali daleko od toga da bi ikome mogla postavljati ikakve uvjete. Sa nuklearnim oružjem se njezina pozicija mijenja", objašnjava Tadić.
O tome priča 'Oppenheimer'
Posjedovanjem nuklearnog oružja u Drugom svjetskom ratu promijenila se i pozicija Amerike. Film "Oppenheimer" bavi se time - priča priču o ocu bombe koja je bačena na japanske gradove. U filmu je istaknuto da je bacanje bombi trebalo spriječiti invaziju na japansko kopno.
"Priče o tome da su bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki dovele do mira su opravdanje njihovog bacanja. Osobno, ne vjerujem da bi Japan kapitulirao ni da su bačene još dvije bombe, da Sovjetski Savez nije ušao u rat", smatra Tadić.
Japanci su uvrijeđeni i ljuti zbog načina na koji se zajedno promoviraju "Oppenheimer" i "Barbie". Nitko ne može znati kako je to biti žrtva atomskih bombi osim Japana.
POGLEDAJTE VIDEO: Na 78. obljetnicu od napada na Hirošimu i Nagasaki, žrtvama se došlo pokloniti 10 tisuća Japanaca
