Zbog napadačkog rata Rusije u Ukrajini i posljedične energetske krize Europska komisija smatra da je moguće da tijekom jeseni i zime u Europskoj uniji može doći do povremenih prekida u opskrbi električnom energijom ili drugih hitnih stanja, otkriva u intervjuu za Redaktionsnetzwerk Deutschland povjerenik EK za kriznu zaštitu Janez Lenarčić.
Lenarčić je rekao da trenutno skoro dvije trećine ukupne humanitarne pomoći diljem svijeta otpada na EK, na Njemačku i na SAD, te da, premda rat u Ukrajini nije jedini uzrok sveopće eskalacije problema, tamošnja agresija Rusije definitivno je najveći problem:
"To što rusko vodstvo manipulira isporukom energenata na svjetskim tržištima, milijune ljudi će opteretiti do te mjere da će im zbog energetske krize cijene živežnih namirnica toliko porasti da ih više neće moći podnijeti."
Novinar RND ga je pitao smatra li da će zbog energetske krize i unutar EU-a doći do potrebe hitnih intervencija.
"Da, to je vrlo moguće. Radimo na dva zamisliva scenarija. Ako bi samo jedna ili jedan manji broj članica EU-a bio pogođen prekidom električne opskrbe, ostale članice bi mogle isporučivati električne generatore preko nas, kao što se to čini u prirodnim katastrofama. Ako bi bio pogođen veći broj članica, u stanju smo nadoknaditi potrebe iz naših strateških rezervi."
Novinara RND-a zanimalo je je li birokracija EU-a kadra u tako hitnom stanju dovoljno brzo reagirati, na što mu je Lenarčić odgovorio:
"Da, takav je bio slučaj sa Slovenijom nakon što joj je bila oštećena elektroopskrbna mreža uslijed snježne oluje, takav je slučaj bio i s Hrvatskom nakon potresa krajem 2021. kada smo još istog dana poslali generatore i gorivo."
Rekao je u intervjuu i to da je EU već tijekom pandemije COVID-a 19 naučio da ne treba reagirati tek kad izbije neka kriza, nego da je krajnje preporučljivo predviđati krize, za njih se unaprijed pripremati:
"Već i prije rata (u Ukrajini) opremili smo se za slučaj kemijskih, radioloških, bioloških i nuklearnih hitnih stanja. Zato smo i mogli isporučiti već pet milijuna tableta joda Ukrajini za one njene stanovnike kojima bi prijetile nuklearne elektrane."
Na pitanje o prijetnju da energetska kriza i inflacija dovedu do toga da građani EU-a postanu "skeptičniji" prema pružanju pomoći kriznim stanjima pogođenim područjima, posebno se pritom istaknuo slogan "Italija prva" izvjesne skore najdesnije vlade u povijesti ove zemlje koalicije koja je netom osvojila izbore u toj zemlji, Lenarčić je rekao da smatra "potpunom iluzijom promatranje čak i Europe kao izoliranog otoka", kamoli jedne njene članice:
"Ako patnju oko sebe ne zaustavimo već tamo, ona će umjesto toga doći sve do nas."
U tom je kontekstu spomenuo i "sve snažnije posljedice klimatskih promjena".
