Poljska u srijedu obilježava sjećanje na ustanak u Varšavskom getu, čin židovskog otpora koji se dogodio prije 80 godina.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nazočit će komemoraciji u podne te će biti prvi njemački šef države koji će održati govor na komemoracijama ustanka u Europi pod nacističkom okupacijom.
Poljski predsjednik Andrzej Duda i izraelski predsjednik Isaac Herzog također bi trebali održati govore na današnjem obilježavanju.
Steinmeier bi na marginama događaja trebao održati bilateralne razgovore s obojicom čelnika.
Dana 19. travnja 1943. židovski narod je ustao u otpor deportaciji stanovnika iz Varšavskog geta.
Gotovo jednomjesečni ustanak protiv njemačkih SS postrojbi trajao je do 16. svibnja 1943., prije nego što je brutalno ugušen.
Odgovor nacista zapečatio je sudbinu većine preživjelog židovskog stanovništva Varšave. Deseci tisuća ljudi strijeljani su ili deportirani u nacističke logore smrti.
Obilježavanje sjećanja na ustanak u Varšavskom getu prilika je i za prisjećanje na jednu od najvećih humanitarki u 20. stoljeću. Riječ je o Ireni Sendler, socijalnoj radnici rođenoj 1910., a koja je tijekom Drugog svjetskog rata uspješno organizirala krijumčarenje 2500 židovske djece, spašavajući ih od sigurne smrti.
Zbog toga se smatra jednom od prvih Pravednica među narodima.
Dok su mnogi Sendler nazivali "Oskarom Schindlerom u suknji", Židovi smatraju da je zaslužila puno više priznanja jer je uspješno spasila mnogo više života, čak i uz veći rizik.
Kao socijalna radnica i aktivistica poljske ilegalne organizacije Žegota pod kodnim imenom Jolanta, Irena je radila na spašavanju židovske djece iz strašnih uvjeta u Varšavskom getu.
Čak je uspjela dobiti i propusnicu za Varšavski geto na određeno vrijeme kako bi provjerila ima li naznaka tifusa ili drugih bolesti koje bi mogle izazvati epidemiju.
Krijumčarila bi židovsku djecu, najčešće u paketima, ali i u koferima, torbama za alat pa čak i u vrećama te ih predavala poljskim obiteljima ili katoličkim sirotištima. Sačuvala je podatke o svakom od 2500 djece, krijući njihova prava i lažna imena u staklenkama, s ciljem da jednog dana locira svu djecu, informira ih o njihovoj prošlosti i spoji ih s obiteljima.
Gestapo je uhitio Irenu 1943., brutalno ju premlatio i osudio je na smrt, ali su je njezini suradnici iz Žegote izvukli iz zatvora neposredno prije strijeljanja.
Nakon rata, Irena je nastavila pomagati kao socijalna radnica i sudjelovala u osnivanju brojnih sirotišta. Umrla je 2008. godine i proglašena je nacionalnom heroinom Poljske i počasnom građankom države Izrael.
U spomen na Irenino herojstvo Ana Mješkovska napisala je knjigu naslovljenu Majka djece Holokausta, a 2009. kao podjetnik na njezina hrabra djela snimljen je film Hrabro srce Irene Sendler.
