Već deset dana traje ruska invazija na Ukrajinu, a predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove povlačenja, piše Daily Mail donoseći pet mogućih scenarija daljnjeg razvoja i okončanja sukoba u Ukrajini, a na temelju informacija zapadnih vlada i procjena vojnih analitičara.
1. Ruska vojska zaglavljuje u ukrajinskom blatu
Ukrajinske snage do sada su pružale otpor ruskoj invaziji, odbivši padobranski desant na Kijev u prvom danima rata te zadržavši kontrolu nad velikim gradovima kao što su Harkov i Mariupolj. Iako Rusija tvrdi da ima punu zračnu nadmoć, a ukrajinska protuzračna obrana oko Kijeva i u drugim područjima izgleda degradirana, ona još uvijek funkcionira, kažu zapadni dužnosnici. Velik broj Ukrajinaca također se pridružio postrojbama teritorijalne obrane, a postavljaju se i pitanja o moralu ruske vojske i njezinoj logističkoj potpori.
Podržane zapadnim obavještajnim podacima i naoružane protuoklopnim projektilima i projektilima zemlja-zrak, ukrajinske trupe mogle bi uspijeti oduprijeti se neprijatelju u Kijevu, što bi moglo dovestio do zastoja u ratu. A produbljivanje zapadnih sankcija ruskom gospodarstvu moglo bi natjerati Putina da promijeni svoje izračune. Ovoga tjedna Samuel Charap iz RAND Corporation, američkog think-tanka, napisao je da bi Zapad mogao iskoristiti neke sankcije kako bi prisilio Putina da odustane od svog temeljnog ratnog cilja: svrgavanja ukrajinske vlade i postavljanja proruske marionete. Pritisak iz Pekinga, koji je sve više saveznik Kremlja pod predsjednikom Xi Jinpingom, također bi mogao biti neophodan.
2. Rušenje Putina
Ruski predsjednik Vladimir Putin pomno prati sve glasove neslaganja u Rusiji s vojnom operacijom u Ukrajini. Gašenje nezavisnih medija i zabrana rada stranim medijima uskratilo je alternativne izvore informacija o ratu, učvrstivši utjecaj Putinu lojalnih ruskih državnih medija. Ipak, održani su manji antiratni prosvjedi u većim gradovima, na kojima je uhićeno najmanje 6000 ljudi. Postoje i znakovi pukotina unutar vladajuće elite, a neki oligarsi, zastupnici, pa čak i privatna naftna kompanija Lukoil otvoreno pozivaju na prekid vatre ili prestanak borbi. Iako se u ovoj fazi ne smatra vjerojatnom, nije isključena mogućnost da Putin bude svrgnut pod pritiskom javnosti ili čak pučem u Kremlju.
3. Vojna pobjeda Rusije
S obzirom na nadmoćno oružje ruskih trupa, zračnu moć i razornu upotrebu topništva, zapadni vojni analitičari smatraju da će ruska vojska nastaviti napredovati u Ukrajini. Ogroman konvoj oklopnih vozila je nadomak Kijeva uoči napada koji se očekuje na glavni grad. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon razgovora s Putinom u četvrtak ujutro, izjavio je da "najgore tek slijedi". Čak i ako ruske trupe uspiju svrgnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i svladaju ukrajinski otpor, Putin bi se tada suočio s izazovom okupacije nacije od 40 milijuna ljudi.
Lawrence Freedman, britanski povjesničar, izjavio je ovih dana kako "ući u grad nije isto što i zadržati ga".
4. Širenje sukoba
Ukrajina graniči s četiri bivše sovjetske države koje su sada članice NATO-a predvođenog SAD-om,. NATO napad na jednu članicu smatra napadom na sve njih. Putinova nostalgija za Sovjetskim Savezom i njegovo obećanje da će zaštititi ruske manjine koje se, primjerice, nalaze u baltičkim državama, ostavljaju otvorenim pitanje o njegovim teritorijalnim ambicijama. Nagađa se da bi nakon Ukrajine Putin mogao napasti i Moldaviju, bivšu sovjetsku državu koja se nalazi između Ukrajine i Rumunjske. Malotko očekuje da će Putin otvoreno napasti neku državu-članicu NATO-a, jer bi to moglo dovesti do nuklearnog rata. No, moguće su druge provokacije.
"Neutralna Švedska budno prati namjere Rusije prema otoku Gotland u Baltičkom moru", napisao je analitičar Bruno Tertrais iz francuskog instituta Montaigne.
Upozorava se i na "rizike od nesreće, incidenta ili pogrešne proračune koji bi mogli prerasti u rat NATO-a i Rusije", čemu bi fitilj mogao potpaliti neki zalutali projektil ili kibernetički napad.
5. Nuklearni rat
Nuklearni rat uvijek se smatrao nemogućim zbog međusobnog jamstva uništenja nuklearnim oružjem. SAD i Rusija otvorile su takozvanu "liniju dekonfliktnosti" preko koje mogu brzo razmjenjivati vojne informacije kako bi smanjile šanse za nesporazum. Ista metoda se koristila u Siriji gdje su američke i ruske snage bile aktivne na suprotnim stranama građanskog rata u zemlji od 2015. godine. Međutim, Putin je naredio ruskim snagama za nuklearno odvraćanje da budu u stanju visoke pripravnosti, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi "treći svjetski rat mogao biti samo nuklearni rat". Zapadni analitičari kažu da takva upozorenja treba shvatiti kao način da se SAD i EU odvrate od uvođenja zone zabrane leta iznad Ukrajine.
Gustav Gressel, stručnjak za proturaketnu obranu pri Europskom vijeću za vanjske odnose, rekao je: "Ta su upozorenja uglavnom upućena javnosti na zapadu kako bi je uplašili i unijeli nesigurnost. Rusija koristi nuklearno odvraćanje kao oblik informacijske operacije. Nema tu nikakve osnove."
Sve vijesti o ratu u Ukrajini pratite OVDJE
