Međunarodni naftovod eksplodirao je u petak u Luhansku, gradu na istoku Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista, izvijestila je ruska novinska agencija Ria Novosti, objavivši snimke na kojima se vidi vatra koja u noći osvjetljuje nebo.
Eksplozija naftovoda Družba potresla je Luhansk, javila je Ria Novosti. Eksplozija, koje uzrok u petak navečer još nije bio poznat, dogodila se u času kada je napetost u krizi između Zapada i Rusije u vezi s Ukrajinom na vrhuncu.
Naftovod Družba povezuje Rusiju s nizom nekadašnjih sovjetskih satelita u istočnoj i u srednjoj Europi. Kako navodi ruska agencija, nakon eksplozije naftovoda u Luhansku se dogodila još jedna eksplozija koje se uzrok ne navodi.
222 prekida primirja u četvrtak
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izvijestili su u subotu o "dramatičnom porastu" kršenja primirja na istoku Ukrajine, gdje od 2014. traje sukob proruskih separatista i ukrajinskih snaga. "Uočili su dramatičan porast" vojnog djelovanja duž bojišnice, navodi OESS u priopćenju, dodajući da se trenutačno događa toliko incidenata koliko i prije ugovora potpisanog u srpnju 2020. radi učvršćenja primirja.
OESS je izvijestio o 222 prekida primirja u četvrtak na bojišnici u okolici Donjecka pod kontrolom proruskih snaga, od čega 135 "eksplozija", kojih je u srijedu bilo 189, a u utorak 24. Na području Luhanska, drugog grada na ukrajinskom istoku koji drže proruski separatisti, organizacija je utvrdila 648 kršenja, od čega 519 "eksplozija", nakon 402 u srijedu i 129 u utorak.
OESS "poziva strane na strogo poštovanje svih preuzetih obveza, na primjenu potrebnih mjera za smanjenje napetosti i zauzimanje za što bržu deeskalaciju u korist nedužnih civila s obje strane bojišnice koji i dalje trpe zbog tog sukoba", dodaje OESS u priopćenju.
OESS, organizacija u kojoj su Rusija i Sjedinjene Države, poslala je 2014. promatračko izaslanstvo u Ukrajinu nakon ruske aneksije Krima i početka sukoba Kijeva i proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine u kojemu je izginulo više od 14.000 ljudi.
Online rat je već započeo
I Velika Britanija je u petak navečer nakon Sjedinjenih Država optužila Rusiju za hakerske napade na ukrajinski financijski sektor u kojima Moskva niječe bilo kakvu umiješanost.
"Britanska vlada drži da je ruska vojna obavještajna služba (GRU) umiješana u informatičke napade ovog tjedna (…) na financijski sektor u Ukrajini", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova u priopćenju, dok je napetost u krizi između Rusije i Zapada u vezi s Ukrajinom dosegla vrhunac. "Takvo remetilačko ponašanje je neprihvatljivo, Rusija mora prestati s tim aktivnostima i poštovati ukrajinski suverenitet", dodao je glasnogovornik, nedugo pošto su Sjedinjene Države optužile Moskvu da je "odgovorna" za napad na dvije javne banke i na ukrajinske vojne mrežne stranice.
U britanskom priopćenju ističe se da odluka o "otvorenom prozivanju za ovaj incident potvrđuje da Velika Britanija i njezini saveznici neće trpjeti nikakvu zlonamjernu računalnu aktivnost". U tekstu se dodaje da britanski Nacionalni centar za računalnu sigurnost ocjenjuje da je ruska vojna obavještajna služba "gotovo sigurno" umiješana u informatičke napade u utorak i u srijedu.
Ukrajinske vlasti su pokazale na "agresora", kako najčešće nazivaju Rusiju, nakon tog hakerskog napada koji je, kaže Kijev, bio uperen protiv mrežnih stranica ministarstva obrane i oružanih snaga u zemlji te dviju banaka. Britansko ministarstvo vanjskih poslova usto je izvijestilo u "privremenom" preseljenju svog veleposlanstva u Ukrajini iz Kijeva u Lavov (Ljviv), na zapadu zemlje, zbog straha od ruske invazije. Britanska je diplomacija pozvala svoje državljane da bez velike potrebe ne putuju u Bjelorusiju i u moldavsku pokrajinu Pridnjestrovlje.
Sprječavanje nepotrebnog krvoprolića
Britanski premijer Boris Johnson ocijenio je u petak navečer da "još postoje izgledi da se spriječi nepotrebno krvoproliće" u Ukrajini, pozivajući zapadne zemlje na "solidarnost", uoči odlaska na sigurnosnu konferenciju u Muenchenu, u Njemačkoj. Gomilanje ruskih snaga na granici s Ukrajinom se nastavlja, premda Moskva tvrdi suprotno, objavio je Downing Street, navodeći podatak o 7000 dodatnih ruskih vojnika. Sjedinjene Države ocjenjuju da je na ukrajinskoj granici 150.000 vojnika, čak i 190.000 ako se računaju pripadnici separatističkih snaga, rekao je američki dužnosnik.
"Još postoje izgledi da se spriječi nepotrebno krvoproliće, ali to će zahtijevati solidarnost Zapada kakva nije viđena u novijoj povijesti", rekao je Boris Johnson u priopćenju. "Saveznici moraju biti jednoglasni kako bi upozorili predsjednika Putina da će morati platiti visoku cijenu. Diplomacija još može prevladati", dodao je britanski čelnik koji u subotu sudjeluje na konferenciji u Muenchenu.
Konferencija koja se održava od petka do nedjelje posvećena je obrani i sigurnosti. Ova godišnja konferencija događa se usred napetosti između Moskve i Zapada koji strahuje da se ruske snage pripremaju za napad na Ukrajinu. U Muenchenu će se održati sastanci različitih formata na kojima će sudjelovati američka potpredsjednica Kamala Harris, američki državni tajnik Antony Blinken, diplomatski vrh Europske unije, NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Rusi koji su bili redoviti sudionici konferencije, ove godine nisu poslali svoje predstavnike.
Macron želi 'spriječiti najgore'
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarat će u nedjelju telefonom s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, a u subotu s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim kako bi se "spriječilo najgore" u Ukrajini, priopćila je u petak Elizejska palača. Treba "sve pokušati, sve učiniti kako se ne bi dogodilo najgore", ističe Elizejska palača, spominjući "opasnost ruske invazije ukrajinskog teritorija pod kontrolom vlade" u Kijevu, a ne samo proruskih separatističkih područja na istoku Ukrajine.
"Mislimo da je još moguće odvratiti predsjednika Putina od napada na Ukrajinu", rekao je savjetnik Emmanuela Macrona nakon telefonskog razgovora predsjednika država i vlada glavnih zapadnih zemalja.
U razgovoru su sudjelovali američki predsjednik Joe Biden, kanadski premijer Justin Trudeau, Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije), Charles Michel (predsjednik Vijeća EU-a), talijanski premijer Mario Draghi, Jens Stoltenberg (glavni tajnik NATO-a), njemački kancelar Olaf Scholz, poljski predsjednik Andrzej Duda, rumunjski Klaus Johannis, britanski premijer Boris Johnson i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
"Treba sve pokušati kako bi se spriječio sukob koji bi donio destabilizaciju za sigurnost na europskom kontinentu, za Rusiju, za europske partnere i doveo nas u drukčiji geostrateški položaj ako se Rusija odvaži napasti Ukrajinu", dometnula je Elizejska palača.
Zapad ne vidi "povlačenje ruskih snaga" stacioniranih na granici s Ukrajinom, protivno tvrdnjama koje Rusija iznosi zadnjih dana, napominje ured francuskog predsjednika. Posjet predsjednika Putina Bjelorusiji, gdje se nastavljaju zajedničke vojne vježbe, najavljen u subotu, "više je znak eskalacije, nego deeskalacije", dodaje. Francuska "ne sumnja" da računalni napadi na Ukrajinu "dolaze iz Rusije", ističe također Elizejska palača u priopćenju.
Već viđene strategije
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da je "siguran" u to da je ruski predsjednik Vladimir Putin "odlučio" napasti Ukrajinu, dodajući da još "nije kasno" za diplomaciju. "Siguran sam da je odlučio. Imamo razloga tako misliti", rekao je američki predsjednik odgovarajući na novinarsko pitanje u Bijeloj kući.
Sve dok se invazija ne dogodi, "diplomacija je moguća", dodao je, istaknuvši da se američki državni tajnik Antony Blinken treba u četvrtak u Europi sastati s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom. Američki predsjednik se zapitao je li ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom "najpametnije" da u ovom trenutku putuje na međunarodnu konferenciju u Muenchenu, ocijenivši da je odluka o tome na njemu.
"U traženju diplomatskog rješenja to možda nije, to možda jest najpametnije, ali odluka je na njemu", rekao je Biden, ne odgovorivši jasno na pitanje hoće li Zelenski sudjelovati na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu koja se završava u nedjelju.
Bojazan od ruske vojne intervencije u Ukrajini bila je u petak veća no ikad zbog učestalog kršenja primirja između proruskih separatista i ukrajinskih vojnika koji od 2014. ratuju na istoku Ukrajine. U tom je sukobu dosad izginulo više od 14.000 ljudi. Vlasti na proruskom pobunjenom području u naredile su evakuaciju civila u Rusiju.
"Sve to odgovara već viđenoj ruskoj strategiji stvaranja izlike za napad na Ukrajinu", rekao je Biden u svom govoru iz Bijele kuće nakon još jednog virtualnog sastanka s europskim i sa saveznicima u NATO-u.
Dok napetost na terenu raste, Rusija je u petak ponovo ustvrdila da povlači svoje postrojbe s ukrajinske granice, ali nije razuvjerila svoje protivnike. "To se nije dogodilo", uzvratio je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznjikov obraćajući se zastupnicima.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da ruska vojska štoviše šalje "pojačanja" i priprema se na intervenciju "približavajući se granici, razmještajući snage i povećavajući svoje logističke kapacitete". Rusija niječe bilo kakve planove za invaziju i traži jamstva za svoju sigurnost, napose povlačenje NATO-a iz istočne Europe, što Zapad odlučno odbija.
