Dok se svijet pitao hoće li biti novog rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin osobno je tražio od ukrajinske Vlade da direktno pregovara sa separatističkim liderima u okupiranim područjima u istočnoj Ukrajini. Tvrdio je da je bez tih razgovora nemoguće implementirati Sporazum iz Minska, piše Politico.
S druge strane, ukrajinski predsjednik Voldomir Zelenskij je objavio da direktni razgovori s predstavnicima takozvanih Republika Donjeck i Lugansk su "crvena linija" koju neće proći, a jasno je rekao i da njih smatra teroristima. Zelenskij je tražio da se izravno nađe s Putinom što su ruski dužnosnici nazvali bespredmetnim.
Članovi Putinove stranke
Kada se pogleda tko su lideri u okupiranim ukrajinskim regijama, jasno je zašto Zelenskij želi pregovarati s Putinom. Mnogi od njih su sada državljani Rusije i javno ističu da nemaju interesa živjeti u Ukrajini ili vratiti Vladi u Kijevu autoritet nad područjem koje su okupirali. Početkom prosinca dva glavna separatistička lidera, Denis Pushilin iz Donjecka i Leonid Pasechnik iz Luganska, otišli su u Moskvu na godšinji kongres Putinove stranke Ujedinjena Rusija i službeno se upisali u njezino članstvo. Članske iskaznice osobno im je predao bivši ruski premijer Dmitri Medvedev.
Na konferenciji za medije koja je tralaja gotovo dva i pol sata prošlog tjedna, Pushilin je kazao da mnogi etnički Rusi koji žive u Donbasu pokušavaju više od 30 godina pokušavaju ponovno uspostaviti veze s Moskvom te tvrde kako Ukrajina nije prava država, što se često može čuti i iz Moskve. "Nakon raspada SSSR, milijuni Rusa našli su se izvan svoje povijesne domovine te su postali građani umjetno stvorenih država", onjašnjavao je Pushilin te dodao da su od početka 90-ih godina, nakon što se Ukrajina osamostalila, stanovnici Donbasa se morali boriti za svoje prava zbog politike "ukrajinizacije".
Lakše do ruskih putovnica
No, nisu samo članske iskaznice Putinove stranke poveznica ukrajinskih separatista i Moskve. Mnogi od njih imaju i ruske putovnice koje Rusija izdaje svima onima koji podnesu zahtjev, a žive na okupiranim područjima. Među onima koji imaju rusko državljanstvo su i najviši dužnosnici okupiranih područja koji su pregovarali o detaljima implementacije Minskog sporazuma: ministrica valjskih poslova Donjecka Natalia Nikonorova i ministar vanjskih poslova Luganska Vladislav Deinego.
No, Rusija inzistira da je rat u području Donbasa unutarnje pitanje Ukrajine iako Moskva ima veliku ulogu u organiziranju, financiranju i naoružavanju separatističkih snaga i vodstva. Putin je ovog tjedna na konferenciji za medije s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom ponovio da Kijev odbija pregovore sa separatistima.
"Ignorirane su šanse za mirno uspostavljanje državnog teritorijanog integriteta preko direktnog razgovora s Donjeckom i Luganskom", kazao je Putin te dodao da se u Ukrajini masovno i sustavno krše prava stanovnika koji pričaju ruskim jezikom te da je takva praksa ugrađena i u zakone države. Kasnije je svoju retoriku još i pojačao te naglasio da ono što se danas Događa u Dombasu je genocid. U utorak je niži dom ruskog parlamenta Dume glasao da se i službeno priznaju dvije separatističke republike u Ukrajini.
'Kolaboracionisti ruske okupacijske administracije'
Sergiy Harmash, novinar iz Donjecka koji je predstavljao Ukrajinu u Trilateralnoj kontaktnoj grupi, tvrdi kako je vođe okupirqanih teritorija neprecizno zvati separatistima već smatra da su oni "kolaboracionisti ruske okupacijske administracije". Smatra kako jedino Rusija može pregovarati o implementaciji Minskog sporazuma. "Nije logično pregovarati o povratku okupiranih teritorija u ukrajinski suverenitiet ne s okupatorom, već s njegovim marionetama", kaže Harmash.
Ukrajinski najviši dužnosnici objašnjavaju da nema smisla pregovarati sa separatističkim vođama jer njih kontrolira Moskva i Putin donosi ključne odluke što će se događati na tom teritoriju. Dodaju kako separatističke vlasti nemaju namjeru vratiti teritorij pod okrilje vlasti u Kijevu već žele da se ponovi "krimski scenarij", odnosno priključenje regija Rusiji.
Harmash tvrdi da su od početka sukoba u Donbasu glavne figure bile ruski državljani. Među njima je i Alexander Borodai, prvi premijer Donjecke narodne republike koji je sada član ruske Dume, kao i Igor Gerkin, bivši ruski službenim u Federalnoj sigurnosnoj službi (FSB) koji je imao svoju ulogu u invaziji i ankesiji Krima, kao i u ratu u Donbasu. "'Republikama' se u potpunosti dirigira iz Moskve. Svi vođe, sigurnosni službenici i zaposlenici 'administracije' imaju ruske putovnice. Svi oni konstantno i otvoreno deklarirju pridruženje Rusiji kao svoj cilj. A to je u suprotnosti s ciljevima Miskog sporazuma", rekao je Harmash.
Meka aneksija
Rusija je posljednjih godina poduzela nebrojene korake prema "mekoj" aneksiji okupiranih područja. Ruska rublja je široko u upotrebi kao valuta dok se u školama uči po ruskom kurikulumu i po ruskim pravilima. Čak i većina internetskih stranicam 'republika' ima ruski dodatak .ru ili sovjetski .su kao svoje domene. Ministrica vanjskih poslova Donjecka Nikonorova prošle je godine u govoru na moskovskom institutu za međunarodne odnose hvalila prekograničnu suradnju s Rusijom s posebnim naglaskom na Putinovu odluku da se na jednostavniji način daje državljanstvo stanovnicima okupiranog područja. Dužnosnici i diplomati koji su radili na postizanju Sporazuma u Minsku kazali su da je ključan problem što je Rusija, na inzistiranje službene Moskve, bila država koja garantira provođenje dogovoreno, nešto kao sudac uz Francusku i Njemačku, a nije bila označena kao jedna od sukobljenih strana.
Mnogi vođe separatista s početka sukoba 2014. i 2015. godine su ubijeni, a njihova ubojstva nisu razriješena. Prvi čelnik Donjecke narodne republike Alexander Zakharchenko poginuo je u eksploziji u kafiću 2018. godine. Bivši čelnik Luhanske narodne republike Igor Plotnitsky preživio je postavljanje autobombe 2016. godine, a ostavku je podnio malo više nego godinu dana kasnije. Separatisti krvi službeni Kijev za smaknuća i pokušaje ubojstva, dok Ukrajina tvrdi da su to međusobni sukobi ili prst sumnje upere prema Moskvi. Ti napadi su jedan od razloga zašto su sada separatistički lideri skloni traženju ruske putovnice ili zamjenskog doma preko granice. Ukrajinski portali su objavili da su Pushilin i Nikonorova prijavljeni na istoj adresi u Sankt Petersburgu.
Harmash, koji predstavlja Ukrajinu u Trilateralnoj kontaktnoj grupi, kazao je da bi mirovni proces u mogao uspjeti samo ako Rusija prizna svoju pravu ulogu i prestane inzistirati na preekspanzivnoj interpretaciji Minskog sporazuma.
