Sukob oko Ukrajine ne jenjava, iako je prošao rok za koji su Amerikanci najavili da će ruski vojnici grupirani na granici, prijeći u drugu državu i krenuti i veliku invaziju. Jučer se fokus prebacio na sami sukob u Ukrajini jer je ukrajinska Vlada optužila proruske separatiste za bombardiranje dijelove koje kontrolira vlast u Kijevu, dok proruski separatisti optužuju ukrajinsku Vladu za napad na teritorij pod njihovom kontrolom.
Guardian je u nekoliko točaka objasnio što se trenutno događa u Ukrajini.
Što se događa na terenu u istočnoj Ukrajini?
Tenzije su se pojačale nakon što su separatisti, koje podupire Rusija, otvorili vatru diljem crte bojišta, između ostalog su pogodili dječji vrtić, a ozlijeđeno je troje ljudi. Zapadne sile tvrde da Rusija pokušava inscenirati povod za ulazak ruske vojske u Ukrajinu uz argument da idu braniti teritorij pod kontrolom separatista. SAD i NATO tvrde da je Rusija nagomilala čak 150 tisuća vojnika u graničnom području uz Ukrajinu, a SAD upozorava da bi se invazija mogla dogoditi u bliskoj budućnosti.
Što su Narodne republike Donjeck i Lugansk?
To su dva teritorija koje vode separatističke vlade za koje se smatra da ih kontrolira službena Moskva. Od 2014. godine one su u stalnom sukobu s Vladom u Kijevu koja taj dio države naziva "privremeno okupiranim teritorijem", slično kao i Krim. Oni primaju vojnu i financijsku pomoć iz Moskve nakon što su 2014. godine proglasili nezavisnost nakon što je na ulici svrgnuta vlast u Kijevu.
Dvije regije pokrivaju područje oko 16.834 četvorna kilometra. Za usporedbu, kopnena površina Hrvatske je 56.594 četvorna kilometra, što znači da proruski separatisti kontroliraju područje kao trećine Hrvatske, bez mora. To je područje prije odvajanja od Ukrajine bilo poznato po teškoj industriji i rudarenju ugljena. Najveći grad Donjeck prije je imao međunarodnu zračnu luku i bio je domaćin europskog nogometnog prvenstva 2012. godine. Zračna luka je uništena u borbama. Regija je uglavnom odvojena od ostatka Ukrajine te je u teškom ekonomskom stanju. No, granice s Rusijom su ostale otvorene.
Koja je njihova veza sa službenom Moskvom?
Službeno, Rusija dvije "države" još uvijek smatra dijelom Ukrajine i nije priznala njihovu nezavisnost, ali održava odlične odnose s vođama. Neslužbeno, smatra se da dvije regije potpuno kotrolira službena Moskva, vodstvo je izravno instalirano u Kremlju, podružnice ruskih poduzeća 'drže' ekonomiju, a ruska vojska pruža zaštitu i naoružava vojne snage separatista.
Zašto Rusija još nije napravila aneksiju dviju regija?
Rusija još uvijek nije priznala dvije regije, ali takve ideje svako malo se pojavljuju u javnosti. Smatra se da postoji nekoliko razloga zbog kojih se još uvijek u Moskvi nisu odlučili na priznanje. Prvo, one Moskvi daju veliku prednost u njihovu sukobu sa službenim Kijevom. Rusija želi da se ti teritoriji vrate pod vlast Ukrajine, ali da lideri regija i dalje imaju veto na bitne vanjsko-političke odluke, kao što je ulazak Ukrajine u NATO. Ako Rusija prizna neovisnost ili napravi aneksiju, tada taj plan, zajedno s Minskim sporazumom o primirju, pada u vodu.
Drugo, mnogi Rusi o tom dijelu teritorija nemaju najbolje mišljenje. Dok obični Rusi Krim smatraju važnim dijelom ruske kulturne povijesti, a ruska Crnomorska flota tamo ima bazu, malo je takvih veza običnih Rusa s istočnim regijama Ukrajine. Bez obzira na to, Rusija je dala stotine tisuća svojih putovnica stanovnicima tih regija i pomogla u integriranju njihove ekonomije s ruskom. Sve to znači da je najizgledniji scenarij da se ruska granica u bližoj budućnosti neće micati na zapad.
Što je Minski sporazum?
Sporazum iz Minska sklopljen je 2015. godine u glavnom gradu Bjelorusije kako bi se okončao krvavi 10-mjesečni sukob u istočnoj Ukrajini. No, taj sporazum, koji je sklopljen pod pokroviteljstvom Rusije, Njemačke i Francuske, nikada nije do kraja implementiran. Glavne točke tog sporazuma bile su prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja s prve crte bojišnice, nadgledanje bojišnice od OESS-a, dijalog o lokalnim izborima na okupiranom području, obnova ekonomskih i socijalnih veza između okupiranih regija i centralne vlasti, obnova kontrole ukrajinske Vlade nad granicom s Rusijom, povlačenje svih stranih vojnih snaga te ustavna reforma koja bi pružila određenu autonomiju područjima istočne ukrajinske regije Donbas koja više nisu pod kontrolom središnje vlade.
Tko su ljudi koji žive u okupiranim regijama?
Dokumenti koji su procurili u javnost kažu da u dvije regije živi manje od tri milijuna ljudi, od čega 38 posto umirovljenika. To je manje od polovine stanovništva koje je tamo živjelo prije izbijanja sukoba. Pretpostavlja se da se većina ljudi koji tamo žive žestoko protivila revoluciji 2014. godine u kojoj je svrgnut bivši ukrajinski predsjednik Viktor Januković, čiji rodni grad je u okupiranim regijama, i većina je bila presiromašna ili nisu mogli napustiti područje nakon što je izbio rat. Opozicija vlasti tih teritorija u javnosti gotovo da i ne postoji.
Ekstremno teško je da neovisni novinari dođu u regiju. U prvom redu zbog restrikcija lokalnih vlasti, a potom i zato što je teško kroz Ukrajinu doći do tih teritorija. Ukrajinski novinar koji se uspio probiti ove godine prvi put od 2014. godine u Donjeck je napisao: "Sada se ovdje osjećam kao turist. Heroj fantastične priče koji je prošao kroz vremenski stroj u prošlost i kada sam se vratio, shvatio sam da se sve promijenilo do neprepoznatljivosti."
Koliko vojnika ima u dvije regije?
Nije jasno koliko vojnika ima na dvama okupiranim teritorijima. Ukrajina je tvrdila da na teritoriju Donbasa ima 35 tisuća vojnika, 481 tenk, 914 oklopnih borbenih vozila, 720 raketnih sustava, 202 višecjevna raketna bacača. No, prema procjeni konzultantske tvrtke Rochan Consulting, te brojke su precijenjene.
