Zbog straha od širenja sukoba iz Ukrajine, ali i nove nuklearne prijetnje ministar obrane članice NATO-a, inače miroljubive Norveške, Odd Roger Enoksen, poručio je građanima da urede bunkere iz vremena Hladnog rata i počnu skladištiti lijekove protiv radijacije.
Naime, Norveška dijeli 120 kilometara kopnene granice s Rusijom na krajnjem sjeveru, ali vlasti se pribojavaju da bi oblak nuklearne prašine, u slučaju korištenja nuklearnog oružja ili oštećenja ukrajinskih nuklearnih elektrana, mogao doći do Norveške.
"Iako Rusija i Norveška već nekoliko desetljeća imaju relativno bliske odnose, rat koji je pokrenuo Vladimir Putin označio je prekretnicu. Bojim se da bi to moglo još dugo trajati", prenosi Enoksenove riječi The Times.
Vraćanje u doba Hladnog rata
Dodao je kako je Norveška odlučila kupiti nove borbene zrakoplove, tenkove i podmornice te ojačati domovinsku gardu. Zbog straha od ruske špijunaže, prije nekoliko je godina prebacila svoje protuobavještajne agencije u arktički grad Kirkenes, koji se nalazi na desetak minuta vožnje od ruske granice. Uz to, redovito prate ruske nuklearne aktivnosti u Barentsovom moru i o tome obavještava NATO, čiji je glavni tajnik upravo Norvežanin, Jens Stoltenberg.
Rat u Ukrajini potaknuo je rasprave u Norveškoj oko toga trebaju li se ponovno vratiti propisi iz Hladnog rata, po kojima je, između ostalog, izgradnja bunkera u civilnoj infrastrukturi bila obavezna. Građanima je već rečeno da počnu "raščišćavati svoje bunkere u slučaju nuklearne uzbune".
"Građani će biti upozoreni 72 sata unaprijed kako bi bunkeri bili spremni za korištenje. Ako ih sad rabe za skladištenje, moraju što prije napraviti plan kako bi iz njih iznijeli sve nepotrebne stvari", upozorio je izvor iz norveške vlade.
Nuklearna opasnost
Državni dužnosnici, među kojima je i ministar Enoksen, trebaju odlučiti i o tome hoće li nadograditi postojeće ili izgraditi nove bunkere. Naime, Norveška je do 1998. gradila bunkere u svim gradovima i većim mjestima. Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, zemlju su zahvatile padaline pune radioaktivnih čestica, što je uzrokovalo kontaminaciju mesa sobova i ovaca te slatkovodne ribe.
"Ovi potezi povezani su s nuklearnim elektranama u Ukrajini i nesrećama koje smo vidjeli, a ne prijetnjom nuklearnog rata. Ukrajina ima najveću proizvodnju nuklearne energije u Europi i ako se dogodi nesreća, kao što je bio slučaj s Černobilom, svi u zapadnoj Europi bit ćemo pogođeni ako vjetar krene u ovom smjeru. Norveška je i godinama poslije primjećivala posljedice Černobila. Ljeti zapravo možemo vidjeti pepeo od zapaljene trave u Ukrajini", upozorio je Enoksen.
Norvežanima je savjetovano i da počnu skladištiti lijekove na bazi joda u slučaju pojave radioaktivnog oblaka, ali i zalihe hrane za najmanje tri dana, u slučaju ruske invazije u njihovu zemlju. Vojska redovito vježba kako bi mogla odgovoriti na eventualnu rusku prijetnju.
"Trenutačno ne vidimo nikakvu vojnu prijetnju Norveškoj, ali imamo vrlo nepredvidivog susjeda na istoku kojega moramo bolje promatrati… Prije nekoliko tjedana ruski ribari u gradu Tromsøu, Norvežanima su predali omotnicu punu novca, a na njoj je pisalo 'dajte ovo Ukrajini", otkrio je ministar.
Ima neka tajna veza...
Vjeruje se i da dio Norvežana gaji simpatije prema Rusiji, jer je Crvena Armija oslobodila Kirkenes od nacista u Drugom svjetskom ratu te se 1944. sama povukla iz grada. Zapadni obavještajni izvori tvrde da Rusi žele iskoristiti podjelu između rusofila na sjeveru i zapadnjački orijentiranih Norvežana u ostatku zemlje kako bi "posijali neslogu i podjele".
Osim 120 kilometara kopna, Norveška i Rusija dijele ogromnu granicu na Barentsovu moru, gdje Rusija redovito izvodi nuklearne vježbe. Dvije zemlje upravljaju bogatim zalihama bakalara, a nakon sankcija Zapada Rusiji, norveške su luke ostale otvorene za njihove ribarske brodove. Osim toga, Norvežani često odlaze u Rusiju po jeftinije gorivo.
Situaciju u Ukrajini uživo možete pratiti OVDJE.
