Europu je u prvih osam mjeseci posjetilo 68 posto manje međunarodnih turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok se u cijeloj 2020. zbog novog vala pandemije i 'zatvaranja' očekuje pad tih dolazaka od oko 60 posto, a vraćanje obujma putovanja na razine prije pandemije predviđa se do 2024. godine.
To se ističe u novom izvješću Europske komisije za putovanja-ETC (European Travel Commission) pod nazivom "Europski turizam 2020-trendovi i izgledi", u kojemu se napominje i da novi valovi pandemije, 'zaključavanja' zemalja, pad povjerenja potrošača i gospodarska recesija i dalje umanjuju izglede europskog turizma za oporavak.
Za razliku od povratka ukupnog pretpandemijskog obujma putovanja do 2024., nešto optimističnija predviđanja u tom izvješću odnose se na domaća putovanja - unutar Europe i njezinih pojedinih zemalja - koja bi se vjerojatno trebala brže vratiti, odnosno dosegnuti razinu iz 2019. u 2022. i 2023. godini.
Najveći minusi na Cipru, u Crnoj Gori i Rumunjskoj
U izvješću se upozorava i da su 'udari' pandemije koronavirusa na turizam u Europi "gotovo bez presedana i u opsegu i u trajanju", jer sve europske destinacije imaju pad dolazaka turista iznad 50 posto, pri čemu su Cipar i Crna Gora u najtežoj situaciji, s padom dolazaka turista od 85, odnosno 84 posto, što se pripisuje njihovoj većoj ovisnosti o stranim turistima.
Slijedi Rumunjska, u kojoj su međunarodni turistički dolasci pali za 80 posto, dok je relativno manji pad zabilježila Turska, od 77 posto, ali uz naznaku da će se njezin turizam također tromo oporavljati zbog velikog oslanjanja na turiste s dalekih tržišta.
U grupi zemalja s padom dolazaka stranih turista iznad 70 posto ove su godine i Portugal te Srbija, s minusima od po 74 posto, a lošiji učinak je i kod otočnih odredišta, Islanda i Malte s minusima od 71 posto, što se objašnjava njihovim zemljopisnim položajem i strogim graničnim ograničenjima.
Hrvatska među zemljama s najmanjim padom dolazaka stranih turista
Hrvatska je u tom izvješću po podacima za prvih osam, odnosno devet mjeseci na svim ljestvicama među prvih pet-šest zemalja s najmanjim padom dolazaka i noćenja stranih turista.
Tako je za prvih osam, odnosno devet mjeseci na šestom mjestu u Europi, s oko 50 posto manje noćenja stranih turista u odnosu na isto razdoblje 2019.
Prva na listi zamalja s najmanjim padom noćenja stranih turista, od oko 30 posto, je Austrija, koja je, objašnjava se, početkom godine privukla dosta turista u vrijeme skijanja i zimskih odmora.
Od Hrvatske tek nešto manji pad noćenja stranih turista, od blizu 50 posto, zabilježile su još Danska, Njemačka, Litva i Monaco, dok je u tzv. ljetnoj izvedbi hrvatski turizam na još boljem, četvrtom mjestu, iza opet prve Austrije, zatim Belgije i Bugarske.
Za sada dostupni podaci do kraja rujna pokazuju i da je, unatoč ljetnim 'otvaranjima' i manjim brojkama zaraženih, većina europskih država kroz ljeto ipak pretrpjela masovni pad međunarodnih putovanja, pri čemu su se u gotovo svim destinacijama više nego prepolovila.
U izvješću se navodi i velika zabrinutost za zračni promet u Europi i turistička putovanja zrakoplovima, za čime je potražnja samo u kolovozu ove godine bila 73 posto niža nego u istom mjesecu 2019., što je ipak nešto bolje nego je bio pad te potražnje u srpnju od 91 posto, a u lipnju od 94 posto.
Solidarnost i suradnja ključni
No, kako se povećava broj zaraženih koronavirusom u jesensko vrijeme i kako se zbog toga uvode nova ograničenja putovanja u brojnim zemljama, ne očekuje se poboljšanje u tom segmentu, nego suprotno - dodatno smanjenje potražnje za putovanjima zrakoplovima u idućim mjesecima.
U svemu tome, i povodom objave tog novog izvješća, izvršni direktor ETC-a Eduardo Santander poručio je da je sada, kada drugi val pandemije zahvaća Europu i uoči zimske sezone, važnije nego prije da se europske države udruže kako bi dogovorile zajednička rješenja i za suzbijanje širenja virusa i za potporu održivom oporavku turizma.
"Suradnja i solidarnost ključni su za oporavak i jačanje europskog turizma, a u tome je najvažnije vratiti povjerenje putnika i zaštititi milijune poduzeća i radnih mjesta koja su u opasnosti i kako bi ekonomski opstala. I smjer gospodarskog oporavka u cijeloj Europi ovisit će u znatnoj mjeri o oporavku turističkog sektora, koji generira blizu 10 posto BDP-a EU-a i više od 22 milijuna radnih mjesta", poručio je Santander.
Iz ETC-a su upozorili i da turizmu i povratku putovanja ne pridonose pojedinačni pristupi ponovnom otvaranju granica, kao ni strogi postupci karantene i testiranja, ali i da će se politički odgovori i pozamašne financijske intervencije središnjih banaka i vlada, a koje su, kako ocjenjuju, bile presudne za ublažavanje utjecaja pandemije na turizam europskih država, moguće morati i nastaviti ili naći neka druga rješenja s novim povećanjem stope zaraze.
Turizam jedan od najpogođenijih sektora
Iznose pritom i nedavne objave iz Europske komisije, koja je ocijenila da je turistička i industrija putovanja jedan od najpogođenijih sektora covidom-19 te da su potrebna ulaganja od oko 161 milijardu eura da bi se vratili na razinu prije krize.
"Gledajući u mjesece koji slijede s porastom broja zaraza povećava se i nesigurnost te negativni rizici za turističko poslovanje, i jedino suradnjom i zajedničkim rješenjima možemo to prevladati, naravno dok se ne pronađe cjepivo koje će zaustaviti pandemiju, a time i vratiti veći obujam putovanja. Do tada se za oporavak turizma ne smije podcijeniti važnost domaćih i unutar-europskih putovanja, kao i značajan porast onih koji žele putovati u ruralna i obalna mjesta, gdje je lakše nego u visoko urbaniziranim odredištima prakticirati socijalno distanciranje. To bi pak moglo i pomoći onima koji su 'patili' od prekomjernog turizma, ali i ravnomjernijem širenju ekonomskih koristi od turizma u zemljama", zaključuju iz ETC-a u novom izvješću.
