NATO pod pritiskom Trumpa, Ogorec: 'Tri su uvjeta da Europa postane neovisnija o SAD-u'

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao burne reakcije nizom izjava, koje otvaraju više političkih frontova, i to u trenutku kada se globalne sigurnosne napetosti dodatno zaoštravaju – od Bliskog istoka do Europe.

Na društvenim mrežama oštro je kritizirao papu, poručivši da je "apsolutno neprihvatljivo da Iran ima nuklearno oružje", uz opasku da bi to "netko trebao jasno reći papi". Također je iznio tvrdnje o velikom broju ubijenih prosvjednika u Iranu.

Ranije je papu nazvao "slabim po pitanju kriminala i lošim za vanjsku politiku", dodajući da bez njegove potpore „ne bi bio u Vatikanu”.

RAT NA BLISKOM ISTOKU /

Šokantna izjava Trumpa o iranskom oružju: 'Svijet će biti dignut u zrak'

NATO i papa na udaru

Vojni analitičar Marinko Ogorec u analizi za Net.hr ocjenjuje da Trump takvim istupima nastoji opravdati vlastite političke poteze. "Pokušava potvrditi ispravnost svojih odluka i pokazati da su njegovi politički potezi bili opravdani", kaže Ogorec.

Istodobno, Trump nastavlja s pritiscima na NATO, tvrdeći da savez "nije bio tu za SAD i neće biti ni ubuduće”, uz ponovljene prijetnje mogućim povlačenjem Sjedinjenih Država.

Takve izjave ponovno otvaraju pitanje budućnosti saveza i njegove stvarne snage bez američke potpore. Ogorec pritom daje jasan zaključak: "SAD može bez NATO-a, ali NATO bez SAD-a – zasad ne može".

Na pitanje što je potrebno da bi europske članice NATO-a postale sigurnosno neovisnije o SAD-u, Ogorec navodi tri ključna uvjeta.

"Prvo, razvoj vlastite satelitske infrastrukture. Drugo, izgradnja samostalne obavještajne mreže. I treće, jačanje strateške logistike. Ako se to ostvari, Europa bi mogla postati znatno neovisnija o Sjedinjenim Državama", poručuje.

'TIRANIJA VEĆINE' /

Vatikan objavio pismo nakon što je Trump napao papu: 'Moć nije sama sebi svrha...'

Iran i kineski sateliti

Dok političke tenzije rastu, tehnološka dimenzija sukoba dodatno se zaoštrava. Prema dostupnim izvješćima, Iran je koristio kineski špijunski satelit za praćenje američkih vojnih baza diljem Bliskog istoka, uključujući lokacije u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Bahreinu i Iraku.

Satelit TEE-01B, kojim upravljaju snage Iranske revolucionarne garde, navodno je korišten za prikupljanje podataka prije i nakon napada, što upućuje na njegovu važnu ulogu u planiranju operacija.

Ogorec naglašava da takva praksa nije nova. "Sateliti su oduvijek legitimno sredstvo izviđanja, obavještavanja, ranog upozoravanja i navođenja projektila na velikim udaljenostima. Upravo su za to i postavljeni", kaže.

Dodaje kako sve strane u suvremenim sukobima koriste takve kapacitete, pa ni Bliski istok nije iznimka, a suradnja među državama u tom kontekstu je očekivana.

"Kina ima kapacitete za tako nešto. Isto vrijedi i za Rusiju, koja je strateški partner Irana. Je li to konkretno korišteno, drugo je pitanje, ali mogućnost svakako postoji", ističe Ogorec.

U tom kontekstu podsjeća i na ulogu Sjedinjenih Država u Ukrajini. "Sjedinjene Države svojim satelitskim sustavima pružaju Ukrajini vrlo relevantne podatke. To je nešto čega su svi akteri svjesni. Kao što Rusija zna za američku potporu Ukrajini, tako i SAD procjenjuje u kojoj mjeri Iran ima podršku Kine ili Rusije. Riječ je o praksi koja je danas opće poznata", poručuje Ogorec.

Ogorec ocjenjuje da bi reakcija Donalda Trumpa na iransko korištenje kineskih satelita mogla dovesti do privremenog zahlađenja odnosa s Kinom. 

OBJAVLJENO IZVJEŠĆE /

Otkriveno kako je Kina ciljala američke vojne baze: Tajno su nabavili špijunski satelit

Pregovori SAD-a i Irana

Unatoč eskalaciji, paralelno se vode i pregovori između SAD-a i Irana, a ključne točke prijepora ostaju iranski nuklearni program i kontrola Hormuškog tjesnaca.

Ogorec smatra da, unatoč tvrdim pozicijama, dogovor nije nemoguć. "Naravno da Iran i SAD mogu postići konsenzus, samo ako postoji politička volja. Svaki se dogovor može postići ako se želi", kaže.

Dodaje da je kompromis dugoročno izgledan ishod. "Dogovori su ti koji završavaju ratove. I ovaj će se sukob, prije ili kasnije, završiti pregovorima i konsenzusom", zaključuje.

TAKTIKA ILI NOVI SUKOB? /

Evo što se zapravo krije iza blokade Hormuškog tjesnaca i tko drži bolje karte

Propaganda s istoka Europe

Dok je fokus javnosti na Bliskom istoku, sigurnosna upozorenja iz Europe ne jenjavaju. Prema ukrajinskim obavještajnim izvorima, Rusija bi već 2027. godine mogla usmjeriti aktivnosti prema baltičkim državama, što je izazvalo zabrinutost u europskim sigurnosnim krugovima.

Ipak, vojni analitičar Ogorec upozorava da takve procjene treba uzeti s dozom opreza. "Prije svega, riječ je o procjeni koja dolazi iz ukrajinskih izvora. Kao i u slučaju ruskih izvora, takve informacije ne moraju biti u potpunosti objektivne jer obje strane sudjeluju u izravnom sukobu", kaže.

Dodaje kako ovakve izjave često imaju i stratešku dimenziju. "Takve tvrdnje treba promatrati u kontekstu vođenja rata i ostvarivanja strateških ciljeva. Ne možemo govoriti o potpuno pouzdanim informacijama, već prije o propagandi i različitim oblicima promidžbe. I jedna i druga strana aktivno koriste svoje medijske i informacijske kapacitete kao dio borbenih djelovanja", zaključuje Ogorec.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Trump povukao apsurdan potez u Iranu, stručnjak šokiran: 'Nema smisla, to je možda jedinstveni primjer'