Zapadne zemlje moraju paziti da ne stvore nove ovisnosti o Kini dok postupno smanjuju ovisnost o ruskim energentima zbog ruskog rata u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"Vidimo rastuća nastojanja Kine da kontrolira našu ključnu infrastrukturu, opskrbne lance i ključne industrijske sektore", rekao je Stoltenberg u Madridu, gdje je sudjelovao na 68. zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a.
NATO: Kina je izazov za naše interese, sigurnost i vrijednosti
Stoltenberg je pozvao saveznike da povećaju otpornost svojih društava i infrastrukture. "Kineski rijetki minerali prisutni su posvuda, uključujući u našim telefonima, u našim automobilima, u našoj vojnoj opremi", rekao je.
"Ne možemo dati autoritarnim režimima nikakvu priliku da iskorištavaju naše slabosti i podrivaju nas".
U svojem novom strateškom konceptu usvojenom u lipnju, NATO je opisao Kinu kao izazov za "interese, sigurnost i vrijednosti" Sjevernoatlantskog saveza, kao gospodarsku i vojnu silu koja je i dalje "netransparentna u pogledu svoje strategije, namjera i vojnog jačanja".
U Strategiji iz 2010. NATO nije ni spomenuo Kinu
Taj dokument odraz je promjene paradigme. U ranijoj strategiji 2010. NATO nije čak ni spomenuo Peking, koji se uglavnom smatralo bezopasnim trgovinskim partnerom i proizvođačkom bazom.
Stoltenberg je također rekao da bi saveznici NATO-a mogli odlučiti da izdvajaju više za obranu od sadašnjeg cilja od 2 posto BDP-a kada se okupe na samitu u Vilniusu u srpnju 2023. godine.
"Očekujem da će, na ovaj ili onaj način, cilj od 2 posto biti zadržan više kao neka vrsta donje, a ne gornje granice za potrošnju za obranu", rekao je. "Vodit će se pregovori, ali apsolutno sam uvjeren da će ambicije biti povećane na ovaj ili onaj način - jer svi sada razumiju potrebu da se više ulaže", dodao je.
Kao odgovor na rusku aneksiju Krima 2014., čelnici NATO-a obećali su da će okrenuti trend smanjenja proračuna za obranu i da će u te svrhe izdvajati najmanje 2 posto BDP-a od 2024. godine.
