Još od invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu, Kina je optužila NATO za antagoniziranje Rusije, a SAD da nastoji uspostaviti sličan savez u azijsko-pacifičkom području. Prisutnost četvorice azijskih čelnika na ovotjednom NATO samitu u Španjolskoj bez sumnje će produbiti strahove Pekinga.
Po prvi put, čelnici Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda sudjeluju na samitu 30-člane Organizacije Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Na sastanku koji je počeo u utorak u Madridu, savez će Kinu označiti kao "sistemski izazov" u novim smjernicama svoje politike u nadolazećim desetljećima. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping se sve više zbližava s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u opoziciji prema svjetskim demokracijama, piše Bloomberg.
Iako je SAD odbacio ideju da je azijsko-pacifički NATO u nastajanju, Bidenova administracija je ojačala veze s partnerima u toj regiji radi zabrinutosti da KIna u nadolazećim godinama planira invaziju na Tajvan (što bi potencijalno moglo pokrenuti sukob većih razmjera u Aziji) te sankcionirala ključne dužnosnike zbog navodnih kršenja ljudskih prava u mjestima poput Xinjianga i Hong Konga.
'NATO ne bi trebao pokušavati destabilizirati Aziju'
Na virtualnom BRICS samitu prošloga tjedna, na kojem je prisustvovao Vladimir Putin, predsjednik Xi je optužio SAD da nastoji proširiti vojne saveze i podijeliti svjetsko gospodarstvo na međusobno isključive zone. Upozorio je da će “oni koji su opsjednuti pozicijom snage samo upasti u sigurnosnu zagonetku".
"Novi razvoj događaja sigurno će učiniti da se Kina osjeća nelagodno, okruženo i ugroženo", kaže Vivian Zhan, izvanredna profesorica specijalizirana za kinesku politiku na Kineskom sveučilištu u Hong Kongu, o fokusu NATO-a na Kinu.
U utorak je pak glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Zhao Lijian, izajvio da je NATO postao "alat za određene zemlje da održe svoje hegemonije". Rekao je da Kina slijedi neovisnu vanjsku politiku mira i nazvao rast drugog najvećeg svjetskog gospodarstva "prilikom za svijet".
"Nakon što je razbio Europu, NATO ne bi trebao pokušavati destabilizirati Aziju i cijeli svijet", napomenuo je Zhao.
Japan povećava budžet za obranu
Američki saveznici i sigurnosni partneri u Aziji nisu uvjereni da je uspon Kine miroljubiv. Posljednjih godina, Peking je pojačao vojnu aktivnost oko Tajvana i postao uporniji oko spornog teritorija uz svoju obalu od Japana do Filipina. Potaknuo je sigurnosnu suradnju s državama pacifičkih otoka u blizini Australije, kao i najsmrtonosniju graničnu borbu s Indijom u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ipak, azijski čelnici koji sudjeluju na NATO samitu moraju '"hodati po žici" kada je Peking u pitanju; Kina je i dalje najveći trgovinski partner Japana, Australije, Južne Koreje i Novog Zelanda i već je koristila tu polugu da nanese bol u geopolitičkim sporovima. Primjerice, prije desetak godina, spor oko otoka u Istočnom kineskom moru, na koje polažu pravo i Tokio i Peking, doveo je do bojkota robe od strane kineskih potrošača, što je produžilo recesiju u Japanu.
"Nemoguće je da se Japan sam suprotstavi Kini, bilo ekonomski bilo vojno", rekla je Kyoko Hatakeyama, profesorica specijalizirana za sigurnost na Sveučilištu u prefekturi Niigata. "Amerika nas podržava, ali čak i tako bi bilo teško, tako da moramo potaknuti Europu da iskaže interes."
Kineski postupci potaknuli su japanskog premijera Fumia Kishidu da unaprijedi svoju vojsku, što je odstupanje od pacifizma koji je Japan prihvatio nakon poraza u Drugom svjetskom ratu te podrazumijeva povećanje troškova obrane iznad granice postavljene na 1 posto BDP-a.
Južna Koreja u potrazi za dugoročnom zaštitom od Pekinga
Južna Koreja je u sličnom položaju. Predsjednik Yoon Suk Yeol, novoizabrani konzervativac, nastojao je svoju zemlju približiti SAD-u i njegovi europskim saveznicima.
"Povezivanje s NATO-om "može zaštititi interes Južne Koreje od interesa Pekinga u slučaju dugoročnog pada američkog utjecaja u pacifičkoj regiji", rekao je Cheon Seong-Whun, bivši tajnik za sigurnosnu strategiju u predsjedničkom uredu Južne Koreje.
Kontrolirani državni mediji u Sjevernoj Koreji, koji imaju dugogodišnje partnerstvo s Kinom i Rusijom, objavili su u srijedu članak lokalnog akademika koji je optužio NATO da je "svoje zlokobne oči" okrenuo prema Aziji.
"NATO nije ništa drugo nego izvršitelj američke hegemonističke strategije", rekao je politički istraživač Kim Hyo Myong: "To je jednostavno oruđe za lokalnu invaziju.''
Azijske zemlje mogla bi ujediniti samo kineska invazija na Tajvan
Australski premijer Anthony Albanese, koji je dužnost preuzeo prošloga mjeseca, upozorio je ovoga tjedna Kinu da "izvuče pouke iz ruskog "strateškog neuspjeha" u Ukrajini kada promišlja o tome što učiniti s Tajvanom".
"Invazija na Ukrajinu ujedinila je demokratske nacije, bilo da su članice NATO-a ili nečlanice poput Australije", rekao je Albanese u intervjuu za Australian Financial Review.
Međutim, dok su azijske zemlje više zainteresirane za povezivanje s NATO-om, mala je vjerojatnost da će udružiti svoje snage u sličan kolektivni obrambeni mehanizam. SAD i druge kolonijalne sile već su jednom pokušale formirati azijski regionalni NATO za borbu protiv komunizma - SEATO pakt - ali on se raspao 1977. godine uslijed problema u unutarnjoj organizaciji.
Svi američki sporazumi o međusobnoj obrani u Aziji — s Japanom, Južnom Korejom, Filipinima i Australijom — su bilateralni i postoje već desetljećima. Zemlje jugoistočne Azije nemaju interesa birati stranu, a Japan i Južna Koreja i dalje su u sukobu oko sporova koji proizlaze iz japanske kolonizacije Korejskog poluotoka. Samo bi regionalna kriza poput kineske invazije na Tajvan mogla potaknuti azijske nacije da prevladaju svoje razlike i formiraju sigurnosni blok, smatra japanski zastupnik i bivši zamjenik ministra obrane Akihisa Nagashima.
"Ako bi Kina silom pokušala ujediniti Tajvan, mislim da druge azijske zemlje to ne bi mogle prihvatiti i tada bi mogle početi razmišljati o stvaranju azijskog NATO-a", kaže. “Ali u ovom trenutku nitko se ne bi bio voljan pridružiti. Čak i da je takav savez na neki način stvoren, ne bi funkcionirao", zaključuje.
