Nastavlja se drama oko Grenlanda. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio carine za osam europskih država koje su svoje vojnike poslale na najveći otok na svijetu, stižu reakcije iz Kine, a glavni tajnik UN-a također je prozvao SAD. Europsko vijeće najavilo je hitan sastanak, a britanski premijer Keir Starmer izvanrednu konferenciju za medije.

Tijek događaja pratite uživo na Net.hr:

Danska i Grenland razmatraju misiju NATO-a na Arktiku

18.50 - Danska i Grenland su raspravljali o mogućnosti misije NATO-a na Grenlandu i na Arktiku, kazao je danski ministar obrane Troels Lund Poulsen u ponedjeljak.

Do razgovora je došlo u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump pojačava svoje napore da preuzme kontrolu nad Grenlandom od Danske, svoje saveznice u NATO-u, zbog čega je Europska unija počela razmatrati protumjere.

Poulsen je to rekao nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom i grenlandskom ministricom vanjskih poslova Vivian Motzfeldt u Bruxellesu.

"Predložili smo to. Glavni tajnik NATO-a je to također primio na znanje, a ja vjerujem da sada možemo uspostaviti okvir kako bi se to i postiglo", izjavio je Poulsen.

"To je također u skladu s onim o čemu smo raspravljali s grenlandskom vladom".

Trump priznao da je pogrešno informiran?

18.13 - Kako doznaje Sky News, američki predsjednik Donald Trump je u telefonskom razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom u nedjelju priznao kako je možda bio pogrešno informiran o motivima slanja europskih trupa na Grenland.

Ovo prividno popuštanje američkog predsjednika moglo bi otvoriti put deeskalaciji napetosti oko Grenlanda.

Podsjetimo, Trump je u subotu, u objavi na društvenoj mreži Truth Social kojom je najavio carine, napisao da su europski vojnici poslani na Grenland "iz nepoznatih razloga". Trump je smatrao da je dolazak vojnika na Grenland provokacija usmjerena protiv njega te je najavio carine onim zemljama koje su poslale svoje vojnike.

Kako piše Sky News, Starmer je pokušao uvjeriti Trumpa da je cilj raspoređivanja vojnika rješavanje američkih sigurnosnih problema, a ne suprotstavljanje američkim prijetnjama.

'100 posto ću nametnuti carine'

16.58 - Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi se Europa trebala usredotočiti na rat u Ukrajini, a ne na Grenland. "Europa bi se trebala usredotočiti na rat Rusije i Ukrajine jer, iskreno, vidite što im je to donijelo", rekao je Trump u telefonskom razgovoru za NBC News, prenosi Sky News.

Dodao je da će "100 posto nametnuti carine ako se ne postigne dogovor o Grenlandu".

Na pitanje hoće li upotrijebiti silu kako bi zauzeo Grenland, Trump je poručio da nema komentara.

'Europska odmazda bila bi nerazumna'

16.48 - Američki ministar financija Scott Bessen upozorio je da bi europska odmazda na Trumpove carine bila "vrlo nerazumna". Također Europu je pozvao da ne sumnja u Trumpove namjere u vezi s Grenlandom. 

Bio sam na putu pa nisam bio u kontaktu s europskim dužnosnicima, ali razgovarao sam s predsjednikom Trumpom. Očito je da postoji mnogo upita i mislim da bi svi trebali predsjednika shvatiti doslovno", izjavio je reporterima na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj.

Bessent je također nazvao "potpunom izmišljotinom" tvrdnje da su Trumpovi potezi oko Grenlanda motivirani time što nije uspio dobiti Nobelovu nagradu za mir.

Ministri Danske i Grenlanda idu na sastanak s Rutteom

16.16 - Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen i ministrica vanjskih poslova Grenlanda Vivian Motzfeldt u ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju sa glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Na dnevnom redu je NATO-ova suradnja na području sigurnosti, obrane i odvraćanja na Arktiku, rekao je danski ministar obrane.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen je u objavi na Facebooku poručio da će Grenland "inzistirati da se dijalog o arktičkoj sigurnosti odvija s nama i uz poštovanje naše uloge i naše zemlje".

Dodao je da Motzfeldt ima njegovu punu podršku te da je siguran da će na sastanku jasno i s dostojanstvom izraziti stav Grenlanda.

Oglasio se premijer Grenlanda

15.00 - Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen poručio je u ponedjeljak da zemlja neće biti pod pritiskom nakon Trumpovih carinskih prijetnji zbog njegovog pokušaja preuzimanja otoka.

U objavi na Facebooku, premijer je zahvalio na podršci drugih nacija, komentirajući da je to "jasno priznanje da je Grenland demokratsko društvo koje ima pravo donositi vlastite odluke". 

"Najnovije izjave SAD-a, uključujući prijetnje carinama, ne mijenja tu liniju. Nećemo dopustiti da nas se pritisne. Čvrsto stojimo iza dijaloga, poštovanja i međunarodnog prava", dodao je na Facebooku. 

Merz: Grenland i Danska mogu računati na našu solidarnost

14.22 - Njemački kancelar Friedrich Merz na konferenciji za novinare u Berlinu osvrnuo se na Donalda Trumpa, pitanje carina i Grenlanda, kazavši da "se svijet mijenja i da se trebamo prilagoditi tome". 

Podsjetio je na Trumpove izjave u kojima "zahtjeva veći utjecaj nad Grenlandom", opravdavajući to potrebnom za većom sigurnošću na krajnjem sjeveru. 

Merz kaže da se uglavnom slaže s njegovom procjenom rizika i da bi NATO partneri trebali učiniti više za sigurnost u regiji.No, istaknuo je podršku Grenlandu i Danskoj, kazavši da mogu računati na solidarnost Njemačke, prenosi Guardian. 

"Spremni smo podržati razgovore sa SAD-om, a osnova tih razgovora uvijek bi trebala biti načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta", naglašava Merz. 

Napominje da postoji "načelni dogovor" među europskim čelnicima da "daljnje carinske prijetnje neće ojačati transatlantske odnose, već će ih oslabiti“ i da bi naštetile gospodarstvima obje strane. 

I on je potvrdio razgovor s drugim čelnicima tijekom vikenda i naglasio kako svi žele izbjeći eskalaciju. 

Ističe da bi ovotjedni sastanak u Davosu trebao ponuditi priliku za daljinu raspravu, kao i da će se pokušati sastati s Trumpom u srijedu. 

Nerado kaže da bi EU mogla odgovoriti svojim mjerama ako bude potrebno, ali ne želi i nada se da će to riješiti diplomatskim putem.

Danci šalju još vojnika na Grenland

13.31 - Veći broj danskih vojnika stići će večeras u Kangerlussuaq na Grenlandu, potvrdile su tamošnje obrambene snage za dansku TV2. Iako nije objavljeno o kojem se broju radi, danska vojska to opisuje kao "značajan doprinos". 

Vojnici će doprinijeti povećanju broja danskih vojnika. 

Prema dostupnim informacijama, koje je potvrdio i načelnik Arktičkog zapovjedništva Søren Andersen, oko sto danskih vojnika već je stiglo u Nuuk, a sličan broj u Kangerlussuaq gdje će sudjelovati u vježbi Arktičke izdržljivosti, intenziviranoj uslijed nedavnih izjava Trumpa o prisvajanju Grenlanda. 

Norveški premijer o Trumpovom pismu 

13.18 - Nakon što je objavljeno Trumpovo pismo norveškom premijeru, u kojem navodi da više ne razmišlja isključivo o miru nakon što mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir, stigla je i reakcija primatelja.

Norveški premijer Jonas Gahr Støre potvrdio je da je pismo dobio u nedjelju popodne nakon što su se on i finski predsjednik usprotivili Trumpovim carinama usmjerenim na države koje daju podršku Danskoj i Grenlandu. 

"Norveški stan o Grenlandu je jasan. Grenland je dio Kraljevinske Danske, a Norveška u potpunosti podržava Kraljevinu Dansku po tom pitanju", stoji u izjavi norveškog premijera. 

"A što se tiče Nobelove nagrade za mir, jasno sam objasnio, pa i predsjedniku Trumpu, da nagradu dodjeljuje neovisni Nobelov odbor, a ne norveška vlada", zaključio je, a prenio Sky news. 

Foto: Yoan Valat/afp/profimedia

Francuska i Njemačka SAD-u: Nećemo biti ucjenjivani

12.25 - Europa neće biti ucjenjivana te će jasno i ujedinjeno odgovoriti na carine kojima joj SAD prijeti zbog podrške Danskoj po pitanju Grenlanda, poručili su u ponedjeljak ministri financija Njemačke i Francuske. 

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je najavio nove carine na uvoz iz osam europskih zemalja, američkih saveznica iz NATO-a, dok se SAD-u ne dopusti da kupi Grenland. 

"Njemačka i Francuska se slažu: nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje”, poručio je njemački ministar financija Lars Klingbeil iz svog ministarstva u kojem je ugostio francuskog kolegu. 

"Ucjena između saveznika više od 250 godina, ucjena između prijatelja, potpuno je neprihvatljiva”, rekao je francuski ministar Roland Lescure.

Čelnici Europske unije razgovarat će o odgovoru Washingtonu na izvanrednom sastanku koji će se u četvrtak održati u Bruxellesu. Jedna od opcija je paket carina na američki uvoz vrijedan 93 milijardi eura koji bi mogao automatski stupiti na snagu 6. veljače nakon šestomjesečne suspenzije. 

"Mi Europljani moramo biti jasni: došli smo do granice”, upozorio je Klingbeil. 

"Naša ruka je ispružena, no ne planiramo biti ucijenjeni”. 

Druga opcija je europski Instrument za borbu protiv prisile, mehanizam EU-a protiv gospodarskih prijetnji prozvan 'gospodarskom bazukom'. 

Njime bi se SAD-u mogao ograničiti pristup europskim javnim natječajima ili se ograničiti trgovina u sektorima u kojima američka strana ima suficit, poput onog digitalnog.

Lescure je rekao da je taj instrument zamišljen kao sredstvo odvraćanja, no da ga se u trenutačnim okolnostima treba razmotriti. 

"Francuska želi proučiti tu mogućnost, nadajući se, naravno, da će prevladati odvraćanje”, naglasio je. 

Izrazio je nadu da će transatlantski odnos ponovno postati „prijateljski i utemeljen na pregovorima”, a ne na prijetnjama i ucjeni. 

Klingbeil je rekao da ne želi eskalaciju jer bi ona bila nauštrb ekonomija s obje strane Atlantika.

Europa nije "slaba”

Klingbeil i Lescure u ponedjeljak su odgovorili i na tvrdnju američkog kolege Scotta Bessenta da je kontrola SAD-a nad Grenlandom potrebna radi europske „slabosti”. 

Lescure je kazao da Europa mora provesti reforme da bi pojačala svoju produktivnost i tehnološku spremnost kako bi dokazala da je Europa snažna. 

"Naš cilj u narednim danima, tjednima, kvartalima i godinama jest pristojno, ali odlučno uvjeriti Scotta Bessenta da je u krivu”, zaključio je francuski ministar. 

Odgovor iz Njemačke 

12.10 - Čelnik njemačkog industrijskog udruženja BDI Peter Leibinger nazvao je prijetnje SAD-a carinama dijelu europskih zemalja "neprimjerenom eskalacijom" koja šteti svim stranama. 

Ističe da to stavlja veliki pritisak na transatlantske odnose.

"Nužno je i ispravno da njemačka vlada, zajedno s europskim partnerima, jasno da do znanja da neće prihvatiti prijetnju", dodaje za Sky news. 

Kremlj o Trumpu: 'Ušao bi u povijest' 

12.05 - Američki predsjednik Trump bi "ušao u povijest" ako bi SAD anektirao Grenland, kazao je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. 

Ne iznoseći stav Moskve o tom pitanju, Peskov kaže da postoje "međunarodni stručnjaci" koji vjeruju da će taj potez "ispisati ne samo povijest SAD-a, nego i svjetsku povijest", prenosi novinska agencija Interfax. 

Na pitanje o njegovom mišljenju o Trumpovim izjavama da želi "spasiti" Grenland od prijetnje Rusije, Peskov je odbio komentirati. 

"Posljednjih dana pristiže puno zabrinjavajućih informacija. Pažljivo pratimo ve što se događamo i analiziramo razvoj događaja", kazao je. 

Putin dobio poziv u 'Odbor za mir'

11.10 - Kremlj je priopćio u ponedjeljak da je ruski predsjednik Vladimir Putin dobio poziv da se pridružio "Odboru za mir" pod vodstvom SAD-a. Ruski čelnik trenutačno proučava prijedlog, prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, prenosi Sky news. 

Peskov je rekao da je predsjednik Putin "primio poziv diplomatskim kanalima da se pridruži ovom Vijeću za mir". "Trenutačno proučavamo sve detalje ovog prijedloga i nadamo se da ćemo imati kontakte s američkom stranom kako bismo razjasnili sve nijanse", rekao je.

Članovi Trumpovog "Odbora za mir", koji će nadzirati obnovu Gaze, dobit će stalno mjesto ako plate milijardu dolara, kazao je američki dužnosnik. 

Sva prikupljena sredstva bit će usmjerena na obnovu Gaze, rekao je dužnosnik, dodajući da "neće biti pretjeranih plaća i ogromnog administrativnog opterećenja koje muči mnoge druge međunarodne organizacije". 

Iako ne postoji zahtjev za doprinos odboru, članovi koji ne uplate milijardu dolara imat će trogodišnji mandat, rekao je dužnosnik za CNN u nedjelju.

Obraćanje britanskom premijera 

10. 15 - Britanski premijer Keir Starmer upravo se obraća iz Downing Streeta, nakon što je Trump tijekom vikenda zaprijetio novim carinama europskim zemljama koje se protive njegovom planu o kupnju Grenlanda. 

Istaknuo je da su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo "bliski saveznici i partneri" i da želi održati taj odnos "snažnim, konstruktivnim i usmjerenim na rezultate". 

SAD su uložile "stotine milijardi" funti u Ujedinjeno Kraljevstvo zbog njegovog "kontinuiranog angažmana", a suradnja u obrani, nuklearnim sposobnostima i obavještajnim poslovima "ostaje bliska i učinkovita" kao i bilo gdje u svijetu, dodao je Starmer. 

Ponovio je da svaka odluka o budućnosti Grenlanda "pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevine Danske". 

"To je temeljno pravo i mi ga podržavamo", ističe britanski premijer. 

Foto: Jordan Pettitt/pa Images/profimedia

Foto: Jordan Pettitt, Pa Images/alamy/profimedia

Dansku je također nazvao bliskim saveznikom UK-a i SAD-a te važnom članicom NATO-a. "Taj je savez izgrađen na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku. Zato kažem da je korištenje carina protiv saveznika pogrešno", navodi Starmer. 

Dodaje da trgovinski rat nije ni u čijem interesu, a da će on uvijek djelovati kako bi zaštitio interese svoje zemlje. 

"Trgovinski rat će utjecati na poduzeća, radnike i obitelji diljem zemlje i stoga ću učiniti sve što sam naumio, a to je surađivati s našim europskim saveznicima i predsjednikom Trumpom", dodao je. 

Starmer je otkrio da je u nedjelju razgovarao s Trumpom, europskim čelnicima i glavnim tajnikom NATO-a kako bi pronašli rješenje o tom pitanju koje će biti ukorijenjeno u partnerstvu, činjenicama i međusobnom poštovanju. 

Najavio je tekuću raspravu o Grenlandu i održavanje otvorenom dijaloga, naglasivši da bi "radije rješenja nego slogane". 

EU odustala od 'trgovinske bazuke' prema SAD-u?

10.13 - Europska unija odustala je od aktiviranja "trgovinske bazuke" u znak odmazde za carinske prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog Grenlanda, odlučeno je na hitnom sastanku u Bruxellesu u nedjelju, kazali su za Euronews izvori upoznati s razgovorima. 

Države članice EU-a žele prednost dati dijalogu i diplomaciji sa SAD-om, a u međuvremenu će se suzdržati od trenutačnog pokretanja uzvratnih mjera, dodaju izvori. 

"Bazuka", poznata kao instrument protiv prisile (ACI) moćan je alat usvojen 2003. koji omogućuje Uniji da kazni neprijateljske zemlje za "ekonomsku ucjenu" ograničavanjem trgovinskih dozvola i zatvaranjem pristupa jedinstvenom tržištu. Unija još nikada nije upotrijebila taj instrument. 

Drugi diplomatski izvor rekao je da je Europska komisija predstavila niz opcija, uključujući ACI, a veleposlanici država članica sudjelovali su u raspravi bez glasanja za ili protiv bilo koje opcije.

Izvori su dodali da bi EU mogla oživjeti paket odmazde od 93 milijarde eura usmjeren protiv američkih proizvoda ako Trump ispuni svoju prijetnju uvođenjem dodatnih 10% carina na osam europskih zemalja, uključujući Dansku, Njemačku i Francusku, početkom veljače. 

Odluka o tome hoće li se ponovno uvesti carine, suspendirane prošle godine, bit će donesena nakon isteka roka koji je odredio Trump.

Trump poslao izvanredno pismo premijeru Norveške 

9.55 - Američki predsjednik Donald Trump obratio se pismom premijeru Norveške, u jeku sve oštrijeg spora oko Grenlanda. 

U dokumentu upućenom premijeru  Jonasu Gahru Støreu, koji je Sky News dobio na uvid, Trump dovodi u pitanje ima li Danska stvarno pravo upravljati Grenlandom i kaže da ga ta zemlja "ne može zaštititi". 

Njegovo pismo prenosimo u cijelosti: 

"Dragi Jonas, 

s obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir jer sam zaustavio osam ratova PLUS, više ne osjećam obvezu razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, već sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države.

Danska ne može zaštititi tu zemlju (Grenland, op.a.) od Rusije ili Kine, a zašto uopće imaju 'pravo vlasništva'? 

Ne postoje pisani dokumenti, samo se zna da je brod tamo pristao prije stotina godina, ali i mi smo imali brodove koji su tamo pristajali.

Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegova osnutka, a sada bi NATO trebao učiniti nešto za Sjedinjene Države.

Svijet nije siguran ako nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom. 

Hvala! 

Predsjednik DJT", stoji u poruci. 

Grenland je poluautonomni teritorij u sjevernom Atlantskom oceanu koji samostalno donosi zakone, ali njegovu vanjsku i obrambenu politiku kontrolira Kraljevina Danska.

Vodič za Grenland

9.50 - Grenland, ujedno i najveći otok na svijetu, nalazi se u sjevernom Atlantskom oceanu, između Sjeverne Amerike i Europe. Većina otoka se nalazi u Arktičkom krugu i prekrivena je trajnom ledenom kapom. 

Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da mu Grenland treba zbog "nacionalne sigurnosti". 

Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga povoljnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada i za praćenje plovila u regiji. SAD upravlja svemirskom bazom Pituffik - ranije poznatom kao zračna baza Thule - od Drugog svjetskog rata, prenosi BBC. Danska također ima nekoliko vojnih lokacija na otoku. 

Također, posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke zemne minerale, uran i željezo. Grenland bi također mogao imati značajne rezerve nafte i plina.

Trump je više puta opisao prijetnju koju doživljava od suparničkih sila, rekavši da "ako mi ne uzmemo Grenland, Rusija ili Kina će uzeti Grenland".

Otok broji oko 57.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita. Većina živi na jugozapadu, blizu glavnog grada Nuuka.

Grenland predstavlja autonomni teritorij Danske koji upravlja vlastitim unutarnjih poslovima, ali ne i obrambenom politikom. Većina grenlandskih političkih stranaka podržava neovisnost.

Gutteres: ‘Ako se ne suprotstavimo moćnima...'

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres izjavio je za BBC da SAD smatra kako je njegova moć važnija od međunarodnog prava.

Guterres je rekao da u Washingtonu postoji ‘čvrsto uvjerenje‘ da su multilateralna rješenja nevažna.

"Ono što je važno jest korištenje moći i utjecaja SAD-a, a ponekad i zanemarivanje normi međunarodnog prava", rekao je Guterres te dodao kako su ljudi često neskloni suprotstaviti se moćnima,ali:  "Ako se ne suprotstavimo moćnima, nikada nećemo moći imati bolji svijet", ustvrdio je.

Kina poručila Trumpu: ‘Prestanite‘

Kina je reagirala na raniju izjavu Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda. Podsjetimo, Trump je, odgovarajući na pitanja novinara, prošloga tjedna izjavio: "Volim kineski narod. Volim ruski narod. Ali ne želim ih kao susjede, to se neće dogoditi."

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun poručio je da je ‘međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, temelj sadašnjeg međunarodnog poretka i mora se poštovati‘.

"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu koristiti takozvanu ‘kinesku prijetnju’ kao izgovor za ostvarivanje vlastitih interesa", poručio je Guo.

Sazvan hitan sastanak Europskog vijeća

Predsjednik Europskog Vijeća Antonio Costa najavio je da će sljedećih dana sazvati hitan sastanak Europskog vijeća "u svijetlu najnovijih značajnih događaja i s ciljem daljnjih koordinacija“.

Costa je rekao da je to odlučio učiniti nakon konzultacija s liderima država članica, gdje je ponovljena snažna privrženost načelima kao što su: jedinstvo oko načela međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta i suvereniteta; solidarnost u potpori Danskoj i Grenlandu; priznanje zajedničkih transatlantskih interesa za mir i sigurnost na Arktiku, posebno radeći unutar NATO-a; spremnost za obranu od bilo kakve ugroze...

Costa nije rekao kada će se održati izvanredni samit EU. Poznato je tek da će se on dogoditi "u narednim danima". 

Trump: ‘Danska nije uspjela ukloniti rusku prijetnju‘

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da Danska nije uspjela učiniti ništa kako bi uklonila ‘rusku prijetnju‘ s Grenlanda te je rekao: ‘Sada je vrijeme i to će biti učinjeno!‘.

Više pročitajte OVDJE.

HOĆE LI UPOTRIJEBITI SILU? /

Trump nije znao zašto Europa šalje vojnike na Grenland? Mislio da je provokacija!

Starmer najavio izvanrednu konferenciju za medije

Britanski premijer Keir Starmer održat će u ponedjeljak ujutro hitnu konferenciju za novinare zbog krize na Grenlandu. Američki predsjednik Donald Trump tijekom vikenda je zaprijetio uvođenjem carina Velikoj Britaniji i drugim europskim saveznicima dok se ne postigne dogovor o kupnji poluautonomnog teritorija Danske od strane SAD-a, prenosi Express.co.uk.

No, Velika Britanija, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Finska u spektakularnoj zajedničkoj izjavi upozorile su da "carinske prijetnje potkopavaju transatlantske odnose".

Danska premijerka Mette Frederiksen također je upozorila predsjednika Trumpa da Europa da se "Europa neće dati ucijeniti".

Trump tvrdi da Danska nije zaštitila Grenland od Rusije

Donald Trump rekao je da Danska nije poslušala upozorenja o zaštiti Grenlanda od prijetnje Rusije. Jutros je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao: "NATO već 20 godina govori Danskoj da "morat ukloniti rusku prijetnju s Grenlanda".

"Nažalost, Danska nije mogla ništa učiniti po tom pitanju. Sada je vrijeme i to će biti učinjeno!!!"

Vjeruje se da je Trumpa zasmetala vojna vježba koju predvodi Danska, koja se ovog tjedna održava sa saveznicima na Grenlandu, rekavši da su zemlje "otputovale na Grenland, u nepoznate svrhe".

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Vlada poslala poruku Trumpu: Očekuju li se daljnji potezi prema SAD-u?