Demokratska kandidatkinja Kamala Harris i njezin protukandidat republikanac Donald Trump izjednačeni su na nacionalnoj razini, ali i na ključnim bojištima. O pobjedi bi mogla odlučivati i najmanja sitnica.
"U bilo kojoj tijesnoj utrci, gdje je biračko tijelo podijeljeno, razlika od jednog ili dva postotna boda mogla bi biti odlučujuća", za BBC tvrdi predsjednički povjesničar David Greenberg.
Sve o izborima u Americi čitajte OVDJE.
Kampanja je već ionako prepuna političkih šokova. Vidjeli smo dva pokušaja atentata na Trumpa, ali i iznenađujuće povlačenje aktualnog predsjednika Joea Bidena iz utrke za Bijelu kuću. Kako se pomiču dani na kalendaru, kandidatima dodatno raste nervoza. Ušli smo u mjesec u kojem strahuju od "listopadskog iznenađenja". Samo jedan neočekivani politički događaj ili otkriće može naglavačke preokrenuti predsjedničku utrku.
Što je listopadsko iznenađenje?
Pomalo ironično, taj pojam skovan je tijekom izbora kojima je prethodio listopad bez iznenađenja. Iranska talačka kriza u potpunosti je zasjenila izbore 1980. godine. Više od 50 Amerikanaca bilo je zarobljeno u američkom veleposlanstvu u Teheranu. Rješenja nije bilo na pomolu, a dan izbora označio bi punu godinu njihova zatočeništva.
Ronald Reagan u svojoj kampanji obećavao je da će ih oslobodit, nešto što nije uspjelo administraciji dotadašnjeg predsjednika Jimmyja Cartera. Međutim, unutar Reaganovog stožera rasla je sumnja da je Carter zapravo osigurao njihovo oslobođenje, ali je čekao posljednje tjedne kampanje da plasira tako veliku vijest.
Pojam 'listopadsko iznenađenje' skovan je tijekom kampanje za izbore 1980. godine na kojima je Ronald Reagan uvjerljivo pobijedio Jimmyja Cartera
William Casey, Reaganov voditelj kampanje taj navodni plan nazvao je "listopadskim iznenađenjem". On se naravno nije dogodio. Dan izbora je došao i prošao, taoci su ostali u Teheranu, a Reagan je glatko pobijedio. Pravo iznenađenje stiglo je u siječnju - Iran je oslobodio taoce samo nekoliko sati nakon Reaganove inauguracije. Demokrati su novog predsjednika optužili da je s Irancima sklopio dogovor o držanju talaca sve dok ne preuzme dužnost.
'Smrtna presuda' za Garfielda
Slične stvari događale su se i ranije, još u 19. stoljeću. Useljavanje kineskog stanovništva bilo je aktualno pitanje 1870-ih. U desetak godina više od 120 tisuća kineskih muškaraca i dječaka došlo je u SAD pod ugovorom da rade na željeznici. Zapadne savezne države bile su osobito zabrinute zbog priljeva strane radne snage. Dok su demokrati pozivali na prekid imigracije, republikanski kandidat James Garfield imao je odmjereniji stav. Zagovarao je nove pregovore s Kinom i od Kongresa zahtijevao da razmotri razumna ograničenja imigracije.
Međutim, samo 12 dana prije izbora, pojavilo se šokantno pismo. Garfield je navodno pisao biznismenu po imenu H.L. Morey i rekao da "pojedinci imaju pravu kupovati radnu snagu tamo gdje je mogu dobiti najjeftinije". U prijevodu - neograničeno useljavanja Kineza dobro je za posao. Demokrati su tiskali pola milijuna primjeraka "Moreyjevih pisama" i distribuirali ih u u ključnim saveznim državama poput Kalifornije. Zvali su ih Garfieldovom "smrtnom presudom", piše portal History.com.
James Garfield bio je 20. predsjednik SAD-a. Ubijen je u atentatu tek nešto više od šest mjeseci nakon početka mandata
Odgovor republikanaca bio je spor. Poslali su tim privatnih istražitelja da uđe u trag primatelju pisma, a Garfield ga je proglasio krivotvorinom. Čak je i objavio rukopis kako bi dokazao da je cijela priča lažna. Iako je Garfield u konačnici osvojio izbore, pismo je napravilo veliku štetu zbog koje je izgubio u Kaliforniji.
Uragan i eskalacija na Bliskom istoku
Tek je završila prva trećina mjeseca, no Trump i Harris su itekako oprezni. Uragan Helena prošao je kroz dva ključna izborna bojišta - Georgiju i Sjevernu Karolinu. Oba kandidata intenzivno se fokusiraju na te savezne države. Broj mrtvih veći je od 200, a prirodna katastrofa postala je i političko pitanje. Harris je obećala dugoročnu pomoć tijekom skupa u Georgiji te je posjetila pogođene u Sjevernoj Karolini. Trump je također posjetio Georgiju i tvrdio da je novac za hitnu pomoć potrošen na migrante. Dva programa imaju odvojene proračune pa je administracija predsjednika Bidena optužila republikance za "širenje bezobraznih laži".
Eskalacije na Bliskom istoku nastavljaju se ulijevati u američku politiku. Izraelske snage započele su invaziju Libanona nakon čega je Iran odgovorio lansiranje stotina projektila. Uz sve to, prijeti mogućnost širenja rata u Gazi.
Harris se nije previše udaljila od trenutne administracije kada je riječ o američko-izraelskoj politici. Njen stav o nastavku isporučivanja oružja u Izrael mogao bi biti problem za dva ključna dijela demokratske baze. Odnosi se na arapske-Amerikance u saveznoj državi Michigan gdje Harris mora pobijediti, ali i na mlade glasače u kampusima, gdje bi ponovno mogli početi antiratni prosvjedi. Biden je napomenuo da bi napadi na iranske rafinerije mogle uzrokovati rast cijena nafte za čak pet posto. Skuplje gorivo na benzinskim crpkama značilo bi udarac na džep Amerikanaca.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je gospodarstvo ključna tema za američke birače. Demokratima i Harris stigle su dobre vijesti - najnoviji podaci o zapošljavanju pokazuju snažan rast broja radnih mjesta u posljednjih nekoliko mjeseci. Isto tako, pala je razina nezaposlenosti.
Ipak, tijekom većeg dijela predizborne sezone, Trump je bolje kotirao na tom području. Nedavna anketa CNN-a pokazala je da glasači smatraju da bi bio bolji od Harris po pitanju gospodarstva. Novija istraživanja, poput onog Cook Political Reporta, pak govore da su njih dvoje u ključnim saveznim državama izjednačeni u tome tko bi se bolje nosio s inflacijom.
POGLEDAJTE VIDEO: Za Trumpa navijaju 50 Cent i Hulk. I Kamala ima svoje fanove. Hoće li zvijezde presuditi izbore?
