Manje od mjesec dana preostalo je do američkih izbora. Demokratska kandidatkinja Kamala Harris vodit će žestoku bitku s republikancem Donaldom Trumpom.
Sve o izborima u Americi čitajte u našoj rubrici - OVDJE.
Situacija u sedam ključnih saveznih država (swing-states) toliko je napeta da prema najnovijim anektama kandidate razdvajaju jedan ili dva postotna boda. Međutim, izvjesno je da će u Bijelu kuću ići republikanac ili demokrat. To praksa prisutna je više od 150 godina - još od osnutka Republikanske stranke. Demokratska i Republikanska stranka američkom politikom dominiraju još od 1852. godine. Kandidati tih dvaju stranaka od tada su osvajali sve izbore.
Tko su republikanci i za što se zalažu?
Republikanska stranka, poznata kao i GOP (Grand Old Party) osnovana je sredinom 1850-ih godina kao politički suparnik u to vrijeme dominantne Demokratske stranke. Enciklopedija Britannica navodi da se Republikanci zalažu za konzervativne vrijednosti i politike. Tu spadaju ekonomski liberalizam, manja uloga vlade, tradicionalne društvene vrijednosti.
S obzirom na to da je stranka aktivna kroz tri stoljeća, neka stajališta mijenjala su se kroz povijest. Na primjer, stranka se u svojim počecima zalagala protiv širenja ropstva i u konačnici za njegovo potpuno ukidanje. Ipak, moderni republikanci najčešće zagovaraju smanjenje poreza, kao sredstvo poticanja gospodarstva i unaprjeđenja ekonomske slobode pojedinaca. Također se protive opsežnoj državnoj regulaciji gospodarstva i socijalnim programima koje financira vlada.
Mnogi republikanci, iako ne svi, podržavaju pojačanu vladinu regulaciju privatnih i neekonomskih života građana u područjima kao što je pobačaj. Kada se uspoređuju s demokratima, vjerojatnije je da će republikanci podržati organizirati molitvu u javnim školama i protiviti se zakonskom priznavanju jednakih prava za homoseksualce. Što se tiče vanjske politike, Republikanska stranka tradicionalno podupire snažnu nacionalnu obranu i agresivno provođenje interesa SAD-a.
A tko su Demokrati saznajte OVDJE.
Republikanski slon
Simbol Republikanske stranke je slon. Njihova poveznica bila je ilustracija u novinama za predsjedničku kampanju Abrahama Lincolna. Prikazivala je slona koji drži transparent i slavi pobjedu Unije. Tijekom Američkog građanskog rata, "vidjeti slona" bio je sleng za sudjelovanje u borbi. Zato ne čudi da je upravo ta životinja poslužila kao izbor za predstavljanje uspješnih bitaka.
Ipak, javnost je taj simbol s Republikanskom strankom počela povezivati nešto kasnije. Zasluge idu karikaturistu Thomasu Nastu koji je ovjekovječio republikanskog slona, ali i demokratskog magarca. To je napravio nakon što je republikanac Ulysses Grant odradio dva mandata i razmišljao o trećem. Nast je u svojoj karikaturi prikazao magarca odjevenog u lavlju kožu s natpisom "cezarizam" (nedemokratski pokušaj vladanja), koji je uplašio slona s natpisom "republikanski glas". Od tada, Nast je uvijek iznova koristio slona kako bi predstavio "republikansko glasanje".
Karikatura 'Third term panic' koja je popularizirala republikanskog slona
Savezne države u kojima birači većinom glasaju za Republikansku stranku na kartama su obojene u crveno. Plava boja predstavlja demokrate, dok su tijesne swing-države označene ljubičastom bojom.
Praksa s crvenim republikancima, odnosno plavim demokratima, usvojena je nakon kultnih izbora 2000. godine. New York Times i USA Today tada su objavile izborne karte u boji. Crvenu ("red) boju pripisali su republikancima jer "riječ red počinje s r baš kao što riječ republikanac počinje s r". Ti izbori čvrsto su etablirali demokrate kao plavu, a republikance crvenu stranku.
Od Lincolna do Trumpa
Republikanci su dosad imali 19 predsjednika, najviše od svih američkih stranaka. John C. Frémont bio im je prvi kandidat na izborima, no nije pobijedio. Četiri godine kasnije, puno poznatiji Abraham Lincoln osvojio je 18 saveznih država i odnio pobjedu. Lincoln je naciju vodio kroz Građanski rat te je ukinuo ropstvo. Zbog povezanosti s pobjedom Unije u Američkom građanskom ratu, stranka je godinama dominirala na političkoj sceni. Republikanci su pobijedili na čak 14 od 18 izbora između 1860. i 1932.
Prvi republikanski predsjednik Abraham Lincoln
Prekid prevlasti stigao je tridesetih godina, tijekom velike gospodarske krize. Nakon što je Herbert Hoover uvjerljivo izgubio od demokrata Franklina D. Roosevelta, republikanci su na novog predsjednika čekali dva desetljeća, kada je Dwight Eisenhower pobijedio na izborima 1953. godine. Nakon njegova dva mandata, ponovno su bili bolji demokrati.
Vladavinu Demokrata prekinuo je Richard Nixon, koji je na vlast došao 1968. godine. Riječ je o rekorderu - jedinom čovjeku koji je dva puta izabran za potpredsjednika i dva puta za predsjednika SAD-a. Međutim, Nixona se ipak najviše pamti po aferi Watergate, kojom je postao prvi i dosad jedini američki predsjednik koji je odstupio s dužnosti.
Republikanci često navode Ronalda Reagana kao jednog od najboljih predsjednika u povijesti državve. Uveo je značajne zaokrete u gospodarskoj politici, znane kao reganomika. Temeljili su se na politici smanjenja poreza, deregulaciji i smanjenju vladine potrošnje. Neki tvrde da je to spasilo američku ekonomiju, dok su njegovi kritičari ustrajni u tome da je kriv za rastuću nejednakost u državi.
Reaganov potpredsjednik George H.W. Bush izabran je 1988. Bio je popularan zbog uspjeha u ratu u Perzijskom zaljevu. Ipak, demokratski kandidat Bill Clinton uspio ga je poraziti na sljedećim izborima. Republikance je u Bijelu kuću vratio njegov najstariji sin George W. Bush. U jednoj od najtjesnijih izbora ikada, za dlaku je bio bolji od demokrata Ala Gorea. Njihov napeti dvoboj pratila je dugogodišnja kontroverza oko konačnog rezultata.
George H.W. Bush i George W. Bush
Zbog sve većeg nezadovoljstva prema ratu u Iraku, republikanci su 2006. godine izgubili kontrolu i nad Senatom i Zastupničkim domom. Na predsjedničkim izborima 2008., demokrat Barack Obama pobijedio je njihovog kandidata Johna McCaina. Nakon Obaminog mandata, republikanci su preko Donalda Trumpa ponovno dobili predsjednika. U jednom od najvećih šokova u američkoj povijesti, porazio je Hillary Clinton koja je bolje kotirala u predizbornim anketama.
U izborima s najvećim odazivom još od 1900. godine, Trump je izgubio od demokrata Joea Bidena. Trump i brojni drugi republikanci u pitanje su doveli pravilnost izbora te tvrdili da su glasovi u ključnim državama krivo brojani. Mislilo se da će njih dvojica ići u revanš ove godine. Međutim, neočekivanim potezom Biden je odlučio da neće ići u reizbor. Demokrati su kao zamjenu odabrali njegovu potpredsjednicu Kamalu Harris koja će se 5. studenog suočiti s Trumpom.
Republikanski kandidat Donald Trump na izborima u studenom suočit će se s aktualnom potpredsjednicom Kamalom Harris
POGLEDAJTE VIDEO: Musk je omogućio Trumpu nevjerojatnu priliku da ne bude najveća sramota i redikul na slici
