U ove četiri godine ruskog rata u Ukrajini promijenio se i način ratovanja. Sukob je počeo kao napad vojne velesile koja je mislila brzo progutati susjeda, no danas je to rat 21. stoljeća u kojem vladaju druga pravila, piše u utorak Deutsche Welle (DW).

Više tjedana, pa i mjeseci boraviti skvrčen u uskom zaklonu u takozvanoj "zoni smrti" – području i do dvadeset kilometara duboko od bojišnice koje gotovo u potpunosti nadziru neprijateljski dronovi. Do položaja se jedva može doći vozilom, a u slučaju ranjavanja praktično nema mogućnosti evakuacije. I opskrba streljivom i hranom je stalna meta neprijatelja. U četiri godine ruskog napada na Ukrajinu je sve to postala svakodnevica duž bojišnice.

Ukrajinski vojnici opisuju za DW kako su oni doživjeli promjenu ovog rata.

PAKAO I HOROR /

Mesne oluje i 'poništavanje': 'Vidio sam 20 tijela u jami, zapovjednici su ih ubili pa im ukrali kartice'

2022.: kaos, kopneni rat i zapadno oružje

Kad se sjete početka ruskog napada, vojnici govore o mnoštvu dragovoljaca i dugim redovima ispred mobilizacijskih ureda. Danas je to teško zamislivo. "U vojsku sam mogao tek u rujnu 2022.", priča Oleksandr Kašaba, svima poznat kao "Plazma". Tada je sa svojih 22 godine zapovijedao protuzračnim vodom, a kasnije je prešao u vod sa strojnicama.

"Na prvoj crti bojišnice je vladao kaos", kaže Stanislav Kočerha, zamjenik zapovjednika bataljuna bespilotnih letjelica. Početkom 2022. završio je obuku za protuzračnu obranu, a ubrzo je premješten u pješaštvo. "Bilo je puno postrojbi, ali nikakve komunikacije". Tek kasnije crta bojišnice postaje stabilnija. "Tada je počeo pravi kopneni rat – pješaštvo, tenkovi, topništvo i zrakoplovstvo bili su ključni. Klasičan rat kakav poznajemo iz knjiga".

U istoj godini presudnu ulogu dobiva zapadno oružje, ponajprije raketni sustavi kao što je HIMARS. "To je bio pravi game changer", kaže Vladislav Urubkov iz zaklade "Come Back Alive", koja ukrajinsku vojsku opskrbljuje vozilima i oružjem te organizira edukacijske projekte. "HIMARS-i su imali golem utjecaj na uspjeh protunapada u Harkivu." Urubkov je u međuvremenu napustio vojsku.

A DOKAZI? /

Ruski špijuni iznijeli teške optužbe protiv Zapada: 'Dat će Ukrajini nuklearnu bombu'

2023.: dronovi i ukrajinski protunapad

Godine 2023. ukrajinska vojska počinje masovno koristiti kineski kvadkopter Mavic – najprije za izviđanje, a ubrzo i kao borbeni dron koji izbacuje eksploziv. Kasnije dolaze i dronovi‐kamikaze.

Od ljeta 2023. obje ih strane koriste u velikim količinama. "Imao sam sreću služiti u pješaštvu prije nego što su dronovi preuzeli bojište", kaže Oleksandr Kašaba. Zbog toga je gotovo sve što je radio u to vrijeme, danas nemoguće. Tijekom protunapada djelovao je velikokalibarskom američkom strojnicom na samo kilometar i pol od ruskih položaja. Prelazio je velike udaljenosti po otvorenom terenu i obavljao logistiku iz oklopnog vozila – prevozio streljivo i hranu, mijenjao ljudstvo, evakuirao ljude.

Ranjeni su se tada prevozili četiri kilometra do mjesta gdje je čekao evakuacijski tim. Odatle su ih neoklopljenim vozilima prevozili do stabilizacijskog punkta u pozadini. Danas, zbog širenja zone smrti, to više nije moguće. "Tada su ranjeni dolazili do nas nekoliko sati nakon ranjavanja. Danas to traje danima" govori bolničarka nadimkom "Kašan", članica evakuacijskog tima.

'TENKOVI SU PROŠLOST...' /

Zašto je ovaj rat toliko drugačiji? Analitičar: 'Tako krvave i brutalne scene još nisam vidio'

2024.: promjene na bojišnici

U veljači 2024. ruske su snage počele brzo napredovati u Donjeckoj oblasti. Upravo tada počeo se osjećati nedostatak vojnika na crti bojišta, prisjeća se Oleksandr Kašaba, koji je zbog ranjavanja prebačen u stožer. U međuvremenu se ubrzao i razvoj dronova. Ukrajinska vojska prva uvodi heksakoptere – za napade na udaljene ciljeve, postavljanje mina i logistiku. Paralelno se razvijaju i sustavi elektroničkog ratovanja.

Prema Vladislavu Urubkovu, dronovi‐kamikaze potpuno su promijenili karakter rata. "Najveća promjena dogodila se krajem 2023. i početkom 2024., kad su kasnile isporuke zapadnih topničkih granata". Tijekom borbi za Avdijivku Ukrajinci su FPV‐dronovima napadali ruske položaje, jer su Rusi imali prednost u topništvu.

Za Stanislava Kočerhu razvoj FPV‐dronova nije proizašao iz "nedostatka streljiva", nego iz njihove učinkovitosti i niske cijene. Obje su strane počele masovno koristiti borbene dronove. "Postrojbe su morale kopati položaje, maskirati ih i štititi od dronova. Tehnika se morala povući dalje od bojišta. Na početku rata, tenk je stajao tri kilometra od linije, a od 2024. mora biti deset do petnaest kilometara daleko. Narastao je domet jeftinog i preciznog streljiva". Time se pješaštvo moralo povući pod zemlju i manje može promatrati teren. "Zbog toga je neprijatelj sve češće prodirao u malim skupinama", kaže Kočerha.

RUSKA INVAZIJA /

'Rastrgala bih Putina golim rukama': Bolna svjedočanstva Ukrajinaca koji ni nakon 4 godine rata ne gube vjeru

2025.: Kurska operacija i kopneni roboti

Ljeto 2024. obilježeno je početkom Kurske ofenzive. Ukrajinske jedinice brzo su napredovale na teritorij Ruske Federacije, ali nisu uspjele zadržati položaje. Operacija je završila u proljeće 2025. Jedan od razloga za ruski uspjeh bile su dronovi povezani optičkim vlaknima, neosjetljivi na elektroničko ometanje. "U jednom trenutku Rusi su počeli napadati svako vozilo koje se kretalo prema Kursku", kaže Kašan. "Noću smo vozili i bilo je zastrašujuće jer znaš da se ne možeš obraniti protiv takvih dronova". 

Istodobno se smanjivao broj ranjenih. "U 2024. godini, u području Avdijivke, imali smo dane sa stotinama ranjenih. Kasnije se to znatno smanjilo. Glavni je problem zona smrti široka dvadeset do dvadeset pet kilometara. Tehnologija ju je proširila. Danas te mogu precizno pogoditi i na većoj udaljenosti. To otežava evakuaciju teško ranjenih". 

Liječnici danas savjetuju ranjene izravno na položajima putem videoveze i šalju im lijekove dronovima. Tako mogu preživjeti i teško ranjeni, čak i kad se tjednima ne mogu evakuirati. Za evakuaciju se koriste i kopneni roboti, a služe i za opskrbu položaja te su naoružani strojnicama. Jedan od trendova koji je vojska uočila 2025. jesu pokušaji obaranja izviđačkih dronova. Ukrajina zato aktivno razvija presretačke dronove. U početku su to radili dragovoljci, a danas postoji čitava infrastruktura, kaže Vladislav Urubkov. "To je odgovor na masovno povećanje ruske proizvodnje izviđačkih dronova". 

KORAK NATRAG /

Šok iz Bruxellesa, odjeknula vijest koja će oduševiti Putina: 'Nismo htjeli poslati tu poruku'

2026.: očekivanja i Starlink

Po Urubkovu, najvažniji događaj početkom 2026. bilo je isključivanje ruskih postrojbi od pristupa Starlinu kojeg su koristili za koordinaciju i upravljanje dronovima. "Prednost nam je bila u tome što smo koristili Starlink", kaže on i dodaje da su Rusi s vremenom pronašli način kako pristupiti tom sustavu. "Ono što mi možemo raditi na prvoj crti bojišnice zahvaljujući Starlinku, nadamo se da Rusi više neće moći". 

Nada se i daljnjem tehnološkom razvoju: "U ovim uvjetima, na bojišnici ljudi postaju sve ranjiviji. Mi smo sad samo u strateškoj obrani. Uz rijetke iznimke, ovaj rat je strateška ofenziva neprijatelja, a naša je zadaća obrana. To bih volio promijeniti". 

Oleksandr Kašaba ne vjeruje kako će nekakva još novija tehnologija promijeniti tijek rata. "Mislim da su se već dogodile sve ključne tehnološke promjene i da će sada ishod ovisiti o tome, kome će prije ponestati ljudi, dakle vojnika koji se mogu boriti u uvjetima potpune dominacije dronova". 

POGLEDAJTE VIDEO: 'Rastrgala bih Putina golim rukama': Bolna svjedočanstva Ukrajinaca koji ni nakon 4 godine rata ne gube vjeru