Luksemburg, Malta i Monako službeno su u ponedjeljak priznali palestinsku državu na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

"Ovo je početak obnovljene predanosti nadi, diplomaciji, dijalogu, suživotu i dvodržavnom rješenju. Ideji krhkoj, ali ipak mogućoj, da mir može prevladati", poručio je luksemburški premijer Luc Frieden na Općoj skupštini UN-a.

"Postoje trenuci u povijesti kada cilj mira zahtijeva i moralnu jasnoću i političku hrabrost", rekao je Frieden i dodao da odluka nije usmjerena protiv Izraela ili njegovog naroda.

Andora i Belgija su najavile da će priznati palestinsku državu kada Hamas više ne bude na vlasti i svi taoci budu oslobođeni.

"Učinkovito vođenje diplomatskih odnosa s novom državom Palestinom, uključujući otvaranje belgijskog veleposlanstva i sklapanje međunarodnih sporazuma, bit će provedeno nakon što se postignu ciljevi Njujorške deklaracije", izjavio je belgijski premijer Bart De Wever.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je službeno priznao državu Palestinu u ime Francuske. "Francuska danas priznaje državu Palestinu... za mir između izraelskog i palestinskog naroda", svečano je izjavio Macron. Palestinu su Velika Britanija, Kanada i Australija priznale u subotu.

NETANYAHU BIJESAN /

Francuska je službeno priznala Palestinu, Macron u UN-u: 'Više ne možemo čekati'

Trump se obraća u UN-u 

Američki predsjednik Donald Trump obratit će se Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u utorak.

Oko 150 šefova država ili vlada očekuje se da će se obratiti skupštini ovog tjedna, uključujući Trumpa, koji je drugi govornik po redu nakon što sjednica započne u 9:00 po istočnom američkom vremenu, odnosno u 15 sati po hrvatskom vremenu.

Ostali govornici na dnevnom redu prvog dana su, između ostalih, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Govorit će i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i predsjednica Opće skupštine Annalena Baerbock. Planirana je i sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o ratu u Ukrajini, kojoj bi trebao prisustvovati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Oko 150 predsjednika država i vlada trebalo bi govoriti tijekom sljedećeg tjedna, među njima i hrvatski predsjednik Zoran Milanović čije je obraćanje predviđeno za srijedu. Glavne teme zasjedanja bit će sukob na Bliskom istoku, rat u Ukrajini i nestabilne financije UN-a, uz promjenjivu geopolitičku ulogu Sjedinjenih Država pod Trumpom.

Trump će u UN-u govoriti osam mjeseci nakon početka svog drugog mandata, koji je obilježen velikim rezovima u pomoći, što je izazvalo humanitarne zabrinutosti i dovelo u pitanje budućnost UN-a. To je potaknulo glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da pokuša smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost.

Dužnosnici Bijele kuće još nisu objavili detalje Trumpovog govora. Međutim, prema planerskim dokumentima koje je pregledao Reuters, Trumpova administracija planira ovaj tjedan pozvati na znatno sužavanje prava na azil, nastojeći poništiti okvir za humanitarnu zaštitu uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.

Trumpov restriktivniji pristup uključivao bi zahtjev da tražitelji azila zatraže zaštitu u prvoj zemlji u koju uđu, a ne u zemlji po vlastitom izboru, izjavio je glasnogovornik State Departmenta. Očekuje se da će se Guterres i Trump službeno sastati prvi put otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost u siječnju.

Trump opisuje UN kao organizaciju s "velikim potencijalom", ali tvrdi da se mora "sabrati". Zadržao je isti skeptični stav prema multilateralizmu kakav je imao i tijekom svog prvog mandata od 2017. do 2021., te je optužio UN da nije pomogao u njegovim naporima za postizanje mira u raznim sukobima.

Pozivi na palestinsku državu

Opća skupština održava se dok se rat između Izraela i Hamasa približava svojoj drugoj godišnjici 7. listopada. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu trebao bi se obratiti Općoj skupštini u petak.

Deseci svjetskih čelnika okupili su se u ponedjeljak kako bi izrazili potporu palestinskoj državi, što predstavlja važan diplomatski zaokret koji nailazi na snažan otpor Izraela i njegovog bliskog saveznika, Sjedinjenih Država.

Najdesnija vlada u povijesti Izraela izjavila je da neće biti palestinske države, dok nastavlja borbu protiv militantne skupine Hamas u Gazi, nakon napada na Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi.

Izrael je suočen s globalnom osudom zbog vojnog djelovanja u Gazi, gdje je, prema lokalnim zdravstvenim vlastima, ubijeno više od 65.000 Palestinaca.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također će se obratiti Općoj skupštini. Trump i Zelenski trebali bi se sastati u utorak.

Američki predsjednik također će održati bilateralni sastanak s argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem, kao i multilateralni sastanak s čelnicima Katara, Saudijske Arabije, Indonezije, Turske, Pakistana, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana.

'Hamas mora okončati svoju vladavinu'

Francuska i Saudijska Arabija u zajedničkoj izjavi nakon sastanka na Općoj skupštini UN-a istaknule su, pak, da okončanje rata u Gazi i oslobađanje svih talaca njihov apsolutni prioritet. Upozorili su Izrael da ne odgovara na priznavanje Palestine od strane brojnih država te da je svaki oblik aneksije crvena linija, granica koja se ne smije prijeći, piše The Times of Israel.

"Situacija u Gazi nastavlja se pogoršavati s intenziviranjem izraelske kopnene ofenzive u gradu Gazi, dok civili i taoci plaćaju nepravedno visoku cijenu rata koji se nastavlja. Sada je vrijeme da međunarodna zajednica prijeđe s riječi na djela", poručili su u izjavi.

Saudijska Arabija i Francuska pozvale su na trajno primirje, oslobađanje svih talaca, razmjenu zarobljenika, neometanu dostavu humanitarne pomoći diljem Gaze te potpuno povlačenje izraelskih snaga. Najavile su kako će podržati "privremenu međunarodnu stabilizacijsku misiju na poziv Palestinske uprave" te povećati svoje obveze u obuci palestinskih sigurnosnih snaga.

"Naglašavamo važnost ujedinjenja Pojasa Gaze i Zapadne obale pod palestinskom upravom", stoji u izjavi.

"U kontekstu okončanja rata u Gazi ponavljamo da Hamas mora okončati svoju vladavinu, razoružati se i predati oružje Palestinskoj upravi, uz međunarodni angažman i podršku, u skladu s ciljem uspostave suverene palestinske države", dodaje se.

ŽESTOKO UDARA /

Milanović: 'Nastavit će ubijati, to je ubilački režim! Misle da mogu sve dok imaju zaštitnika'

U dokumentu se nadalje "poziva izraelsko vodstvo da iskoristi ovu priliku za mir i jasno se javno obveže na rješenje o dvjema državama", uz zahtjev za prekid svih aktivnosti naseljavanja i nasilja doseljenika.

"Ponavljamo da je svaki oblik aneksije crvena linija za međunarodnu zajednicu, koja bi nosila ozbiljne posljedice i predstavljala izravan rizik za postojeće i buduće mirovne sporazume", ističe se u izjavi.

POGLEDAJTE VIDEO: Netanyahu protiv Palestine: 'Udvostručili smo židovska naselja u Judeji i Samariji, i nastavit ćemo tim putem'