Ruski ribarski brodovi i dalje mogu pristajati u Kirkenes i još dvije norveške luke, barem za sada.
Moskva je tražila da im se produži dozvola za pristup norveškim lukama u zamjenu za očuvanje pedesetogodišnjeg sporazuma o zaštiti zaliha bakalara. Ali, nakon što je jedan dokumentarac razotkrio ono što tajne službe već odavno znaju, da su mnogi ruski ribarski brodovi zapravo špijunski brodovi, norveška vlada ponovno odvaguje je li ovaj sporazum vrijedan rizika, navodi DW.
"Pitanje je koliko se pomno nadzire", kaže Robin Allers s Norveškog instituta za obrambene studije. "Možete li doista nadzirati te brodove koji ulaze u luke? Kojim brodovima je ulaz dopušten? I, je li to potrebno da bi se, kako Vlada kaže, održala ribarska suradnja s Rusijom", dodaje.
'Za nas ovdje postoji prije i poslije'
Norveška vlada povećala je budžet za nadzor ruskih brodova i provjerava više desetaka tvrtki za koje sumnja da su prekršile sankcije.
Strogo ograničavanje usluga za ruske brodove, koje se svode na istovar ribe i hitne popravke, kao i gotovo potpuno zatvaranje kopnene granice udaljene samo osam kilometara, teško su pogodili Kirkenes.
Prije rata su ljudi s obje strane svakodnevno prelazili granicu.
"Za nas koji živimo ovdje uvijek će postojati prije i poslije. Uvijek će se sve dijeliti na prije i poslije invazije. Apsolutno", kaže Jenny Springer, savjetnica u organizaciji Barents Secretariat, koja je odrasla u Kirkenesu i kaže da ovdje svi podržavaju sankcije, ali i da pate od njihovih posljedica.
Ističe primjer brodogradilišta koje zapošljava 83 ljudi.
"To je veliki biznis za zajednicu naše veličine. I naravno, ako oni izgube posao, to će biti katastrofa za našu zajednicu", kaže Jenny.
Delikatno pitanje
Vlasnik brodogradilišta Kimek dugo je upozoravao da će možda morati ukinuti radna mjesta ako luka bude potpuno zatvorena za ruske brodove.
Ostali stanovnici otvoreno su govorili o svojim brigama s ministrom trgovine Janom Vestreom.
"Naš posao je pronaći rješenje, uliti nadu i donijeti neke nove ideje", kaže Jan Christian Vestre, norveški ministar trgovine i industrije. "Ne možemo i nećemo dopustiti da Rusija pobijedi u ovom ratu. Tako da se moramo nositi sa sankcijama i osigurati da ova tranzicija za zajednicu bude provedena na najbolji mogući način", dodaje.
"Razgovaramo s kineskim operaterima. To je također delikatno pitanje. I mogu nas optužiti da s bliske suradnje s Rusijom prelazimo na blisku suradnju s Kinom, ali sve dok i jedna majica iz Azije ide u Europu, trebalo bi da ide preko sjevernog mora", kaže direktor Luke Kirkenes, Terje Jorgensen.
Zadržavanje stanovništva u gradovima na krajnjem sjeveru je stup Norveške sigurnosne strategije, tako da je opstanak Kirkenesa nešto čemu Oslo mora dati prioritet.
Istovremeno, ima i saveznike u NATO-u koji očekuju odgovor na pitanje kako zaštititi infrastrukturu i komunikacijske kablove u podmorju od ruskih brodova koji love više od ribe.
