Winston Churchill, jedan od najuglednijih i najutjecajnijih britanskih i svjetskih političara, umro je 24. siječnja 1965. Punim imenom Winston Leonard Spencer rodio se 30. studenoga 1874. u obiteljskoj palači Blenheim u grofoviji Oxfordshire. Njegov otac lord Randolph Churchill pripadao je poznatoj engleskoj aristokratskoj obitelji, dok mu je majka Jennie poticala iz bogate američke obitelji.
Po završetku školovanja na uglednoj vojnoj akademiji u Sandhurstu Winston će služiti prvo na Kubi, a zatim u Indiji i Sudanu. Istovremeno s vojnom službom počinje se baviti i novinarstvom kao ratni reporter, ali počinje pisati i knjige. Nakon petogodišnje vojne karijere Churchill 1899. okreće novu stranicu u životu i počinje se baviti politikom, te baš poput očevog, i njegov izbor bila je Konzervativna stranka.
Pobjegao iz vojnog zatvora i vraća se kao heroj
Međutim, s obzirom da iste 1899. u Južnoj Africi započinje rat između Britanaca i nizozemskih doseljenika poznatih pod imenom Buri, Winston politiku na tren stavlja u drugi plan i odlazi kao novinski reporter izvještavati s lica mjesta. Tom prilikom je od strane Bura i zarobljen, a nakon što je uspio pobjeći iz vojnog zatvora u Britaniju se vraća kao heroj.
Slava koju je stekao pomogla mu je u nastavku političke karijere, pa 1900. postiže odličan rezultat na izborima i biva prvi put izabran u britanski parlament. Iako konzervativac, Churchill se nije slagao sa svim potezima konzervativne vlade, a neslaganje će kulminirati 1904. kada iz Konzervativne prelazi u Liberalnu stranku. Upravo će liberali 1906. pobijediti na izborima pa Winston u novoj vladi dobiva najprije funkciju podtajnika za kolonije, zatim ministra trgovine, te naposljetku i ministra unutrašnjih poslova. Premda je vojsku svojevoljno napustio, Winston Churchill se 1911. ponovo okreće vojnoj karijeri, i to s titulom Prvog lorda admiraliteta.
Deset godina nije sudjelovao u izvršnoj vlasti
Bila je to ustvari funkcija načelnika Britanske ratne mornarice. Tijekom Prvog svjetskog rata nakratko napušta vladu i aktivno se uključuje u borbena djelovanja kao jedan od zapovjednika na Zapadnom bojištu. Vrhunac njegove dotadašnje vojno – političke karijere bilo je imenovanje za ministra rata 1919. Kao uvjereni antikomunist ministar Churchill će biti jedan od glavnih zagovornika intervencije protiv komunističke Rusije i pružanja vojne pomoći ruskim kontrarevolucionarima. S obzirom na njegov stav o ljevici podrška koju britanski Liberali 1924. daju manjinskoj laburističkoj vladi natjerala ga je da napusti Liberalnu i ponovo se učlani u Konzervativnu stranku. Iste godine postao je ministrom financija, a na toj dužnosti će se zadržati do 1929. nakon čega je uslijedio desetogodišnji period u kojem nije sudjelovao u izvršnoj vlasti.
Iako 1930-ih nije obnašao najviše državne funkcije nastojao je utjecati na državnu politiku. To je prije svega pokazivao oštrim kritikama na račun sve agresivnijih postupaka nacističke Njemačke, kao i kritikama na račun britanskih političara koji su bili skloni sklapanju dogovora s Adolfom Hitlerom.
Ulazi u vladu na isti dan kada je Britanija ušla u Drugi svjetski rat
Zato i ne čudi da Winston Churchill prihvaća poziv premijera Nevillea Chamberlaina i istoga dana kada je Britanija ušla u Drugi svjetski rat, 3. rujna 1939., ulazi u vladu, i to ponovo kao prvi čovjek britanske ratne mornarice. U svibnju 1940., nakon britanske vojne katastrofe na europskom tlu Chamberlain podnosi ostavku, a funkciju premijera preuzima Winston Churchill. Uz američkog predsjednika Franklina Roosevelta i sovjetskog šefa države Staljina Churchill će postati najprepoznatljivije lice koalicije koja će izvojevati pobjedu u Drugom svjetskom ratu.
Zanimljivo, pobjeda u ratu ipak mu nije pomogla da 1945. pobjedi na izborima u Velikoj Britaniji. To će mu ipak još jednom poći od ruke 1951., da bi se četiri godine kasnije definitivno povukao iz politike.
Život su mu obilježili i neki kontroverzni stavovi i postupci
Uz brojne uspjehe Churchillov život obilježili su i neki kontroverzni stavovi i postupci. To se prije svega odnosi na njegovu podršku britanskom imperijalizmu i kolonijalizmu, te na rasistički odnos prema nebjelačkim narodima, posebno Indijcima i Afrikancima.
Unatoč svim manama i greškama Winston Churchill predstavlja jednu od najvažnijih ličnosti 20. stoljeća. Bio je izuzetno talentiran političar, ali i uspješan vojni zapovjednik, novinar, povjesničar i književnik. Upravo za književnost je 1953. dobio i Nobelovu nagradu.
Ova fotografija uslikana je 16. srpnja 1960. godine u Splitu kada je Sir Winston Churchill susreo starog prijatelja, predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita.
Winston Churchill umro je 24. siječnja 1965. od posljedica srčanog udara u 91. godini života. Lijes s njegovim tijelom tri je dana bio izložen u Westminsterskoj palači odakle je prenesen u katedralu sv. Pavla gdje je organiziran posljednji ispraćaj.
Po završetku sprovoda kovčeg je londonskim ulicama i rijekom Temzom prevezen do željezničke stanice Waterloo, a zatim posebnim vlakom do mjesta Bladen u Oxfordshireu gdje je, nedaleko od palače Blenheim u kojoj se rodio, pokopan pokraj članova svoje najuže obitelji.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.