Dana 6. veljače 1911. u mjestašcu Tampico u američkoj saveznoj državi Illinois rodio se dječak po imenu Ronald Wilson Reagan. Točno sedamdeset godina kasnije Ronald Reagan postat će 40. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Počeci njegove karijere nisu bili vezani uz politiku. Nakon završenog studija sociologije i ekonomije najprije se zaposlio kao sportski komentator, ali mu se uskoro pružila prilika da okuša sreću u filmskoj industriji. Godine 1937. dolazi u Hollywood gdje će u sljedeća dva desetljeća snimiti preko 50 filmova. Glumačku karijeru nakratko je prekinuo tijekom Drugog svjetskog rata kada je mobiliziran, ali zbog kratkovidnosti umjesto na ratištima svoj će vojni rok provesti po bazama na američkom tlu.
Po završetku rata vraća se u Hollywood te postaje i predsjednik sindikata filmskih radnika. S početkom Hladnog rata Reaganovi dotada uglavnom liberalni politički stavovi postaju sve konzervativniji što će naročito doći do izražaja krajem 1940-ih i početkom 1950-ih prilikom tzv. lova na vještice, odnosno progona onih pojedinaca u filmskoj industriji koje se sumnjičilo za podršku komunističkoj ideologiji. Sam Reagan u nekoliko je navrata svjedočio protiv svojih kolega u okviru istraga FBI-a i kongresnog odbora koji se bavio tzv. antiameričkim aktivnostima. Nekadašnjeg pristašu Demokrata, posebno američkih predsjednika Roosevelta i Trumana, Regana će upravo antikomunizam odvući na republikansku stranu. 1962. postaje članom Republikanske stranke, a četiri godine kasnije biva izabran za guvernera Kalifornije.
Činjenica da je postao najmoćniji političar najmnogoljudnije američke savezne države učvrstila ga je u uvjerenju da bi sljedeći korak trebala biti nominacija za američkog predsjednika. Nije uspio izboriti status republikanskog kandidata za predsjednika 1968., 1972. i 1976. ali jest 1980. Te godine na predsjedničkim izborima nadmoćno je pobijedio demokratskog kandidata Jimmyja Cartera i kao sedamdesetogodišnjak postao 40. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Četiri godine kasnije ponovit će uspjeh i izboriti drugi predsjednički mandat u Bijeloj kući.
Jedva preživio atentat
Samo dva mjeseca nakon preuzimanja dužnosti, 30. ožujka 1981., na Reagana je izvršen atentat kojeg je ipak uspio preživjeti. Atentator John Hinckley Jr. nije imao nikakvu političku agendu nego je tim činom htio impresionirati glumicu Jodie Foster u koju je bio opsesivno zaljubljen.
Donošenjem zakona o poticanju gospodarskog rasta, obuzdavanja inflacije i smanjivanja poreza Reagan je američko društvo uveo u najduže razdoblje ekonomskog prosperiteta. Povećao je izdatke za obranu, posebno na tzv. svemirski program ili Rat zvijezda odnosno razvoj zemaljskih i svemirskih sustava za zaštitu od nuklearnih projektila. Njegovu vanjsku politiku najviše je opterećivao odnos sa Sovjetskim Savezom kojeg je nazivao 'carstvom zla', ali s kojim je ipak, posebno kada je na njegovo čelo došao Mihail Gorbačov, nastojao postići dogovor o ograničavanju nuklearnog naoružanja.
Mihail Gorbačov i Ronald Reagan potpisuju sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja.
Ostao je upamćen i Reaganov govor pred Brandenburškim vratima od 12. lipnja 1987. kada je apelirao na sovjetskog šefa da sruši Berlinski zid. Za razliku od politike pregovaranja sa Sovjetskim Savezom Reagan nije odustao od agresivne američke vanjske politike u ostalim dijelovima svijeta.
Unatoč svim dokazima, izbjegao 'impeachment'
Financijski je i vojno pomagao afganistanske mudžahedine, desničarske režime u Gvatemali i Salvadoru, a naredio je i vojnu invaziju na otok Grenadu kako bi srušio tamošnji komunistički režim. Nakon bombaškog napada na jednu berlinsku diskoteku 1986. prilikom čega je poginulo preko 60 američkih državljana Ronald Reagan je naredio zračne napade na Libiju, proglasivši tu zemlju i njezinog vođu Moamera Gadafija glavnim krivcima za teroristički čin.
Pomoć „kontrašima“ tj. gerilcima koji su se borili protiv ljevičarskih vlasti u Nikaragvi skoro je Reagana koštala predsjedničke fotelje. Tzv. afera Iran-Contra s kraja 1986. otkrila je da Reaganova administracija novac za pomoć kontrašima dobiva ilegalnom prodajom oružja Iranu, koji je tada bio u ratu s Irakom, iako je Irak u tom trenutku bio američki saveznik. Unatoč svim dokazima, Reagan je uspio uvjeriti kongresnu većinu da za spomenute transakcije nije osobno znao, čime je izbjegao „impeachment“ odnosno izglasavanje nepovjerenja.
Reaganov predsjednički mandat završio je 1989. Nakon dugogodišnje borbe s Alzheimerovom bolešću Ronald Reagan preminuo je 5. lipnja 2004. u 94. godini života.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
