Navečer 30. siječnja 1933. ulice Berlina preplavili su ljudi u smeđim i crnim uniformama. Noseći baklje u rukama slavili su dolazak svog vođe na vlast u Njemačkoj. Oni su bili pristaše nacističke stranke, a njihov vođa odnosno Führer bio je Adolf Hitler. Nešto ranije toga dana feldmaršal Paul von Hindenburg u svojstvu predsjednika Njemačke proglasio je Hitlera kancelarom davši mu mandat da sastavi vladu. Tim činom nacisti su preuzeli vlast u zemlji. Put do vlasti bio je za naciste više nego trnovit, ispunjen brojnijim padovima nego usponima.
Stranka je osnovana 1919. pod imenom Njemačka radnička stranka, a kao 55. po redu upisani član vodio se Adolf Hitler. Sljedeće godine stranka dobiva novo ime – Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, ili kraće nacistička stranka, a sredinom 1921. i novog predsjednika – Adolfa Hitlera. Nacisti su bili njemački nacionalisti razočarani porazom u Prvom svjetskom ratu i uvjetima mira koji su Njemačkoj nametnuti na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Jedno od glavnih obilježja stranke bio je rasizam s posebnim naglaskom na mržnju prema Židovima.
Smrtnu opasnost po društvo vidjeli su u komunizmu, ali i demokraciji koju su smatrali izvorom nestabilnosti, te ju namjeravali zamijeniti centraliziranim, autoritarnim i totalitarnim režimom. Poput svog uzora Benita Mussolinija i Hitler je pokušao vlast u zemlji prvo preuzeti nasilnim putem pa je uz pomoć paravojnih SA i SS odreda 1923. organizirao državni udar.
Umjesto na vlast, puč je Hitlera doveo u zatvor
S obzirom na to da je vođen iz jedne minhenske pivnice prevrat je ostao poznat i kao Pivnički puč. Međutim, umjesto na vlast puč je Hitlera doveo u zatvor. Pa ipak, ta činjenica neće oslabiti već će dodatno osnažiti njegove političke ambicije što je dao naslutiti i u knjizi Mein Kampf (Moja borba) koju je napisao upravo tijekom izdržavanja kazne. Iako rezultati postignuti na izborima nakon izlaska iz zatvora nisu ulijevali optimizam Hitler nije odustajao. Za razliku od brojnih analitičara koji su ga otpisali kao potpuno beznačajnu figuru na njemačkoj političkoj sceni vrlo brzo će se pokazati da je Hitlerova računica ipak bila točnija. Dok su na izborima 1928. nacisti osvojili tek nešto više od 2% glasova i 12 mjesta u Reichstagu, nakon izbora održanih 1930. postotak se popeo na 18, a broj zastupničkih mandata na 107, čime su postali druga najjača stranka u Njemačkoj.
Razlozi rasta nacističke popularnosti
Razlozi porasta nacističke popularnosti ležali su u nesposobnosti demokratskih vlada da se duže održe na vlasti što je izazivalo duboku političku i društvenu krizu. Osim toga, u cijelom svijetu, a posebno u Njemačkoj osjećale su se i katastrofalne posljedice velike ekonomske krize započete 1929. Unatoč sve boljim izbornim rezultatima najveći problem za naciste bio je taj što ih nitko nije htio kao koalicijske partnere za preuzimanje vlasti. Na izborima održanima tijekom 1932. nacisti su definitivno postali najbrojnija njemačka stranka u parlamentu, pa je za predsjednika Reichstaga izabran najbliži Hitlerov suradnik Herman Göring. Podrška koju je dobio od njemačkih birača Hitlera je učvrstila u uvjerenju da ne zaslužuje ništa manje od kancelarske fotelje.
U pregovore oko sastava nove vlade uključio se i bivši njemački kancelar, ugledni konzervativac Franz von Papen. On je pokušavao uvjeriti predsjednika da će, kao zamjenik kancelara, te uz podršku njemačkih industrijalaca i bogatih poslovnih ljudi, uspjeti kontrolirati Adolfa Hitlera. Naposljetku je Hindenburg popustio te 30. siječnja 1933. Hitlera ovlastio da sastavi vladu.
Početak stvaranja Trećeg njemačkog reicha
Iako su u Hitlerovoj vladi nacionalnog spasa čak većinu činili političari koji nisu bili iz Nacističke stranke, poput von Papena na mjestu njegova zamjenika, takva situacija nije bila dugog vijeka. Već u srpnju 1933. zabranjene su sve stranke osim nacističke, a nenacistički ministri u vladi su vremenom potpuno marginalizirani. Bio je to kraj postojanja njemačke republike i početak stvaranja Trećeg njemačkog reicha na čelu s Adolfom Hitlerom kao nedodirljivim i nemilosrdnim diktatorom.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
