Za građane u Europi jedan od najvećih kućanskih troškova je hrana koja čini u prosjeku gotovo 12 posto potrošnje diljem EU, proizlazi iz novih podataka Eurostata za 2024. godinu prema kojima se cijene hrane uvelike razlikuju od zemlje do zemlje. 

Prema izračunima, hrana je u Sjevernoj Makedoniji prošle godine bila najjeftinija gledajući po indeksu razine cijena u 36 europskih zemalja. Standardna košarica hrane tamo je koštala 73 eura, što je za gotovo trećinu jeftinije od prosjeka EU, prenosi Euronews. 

Gledajući isključivo Europsku uniju, najnižu razinu cijena hrane imala je Rumunjska (74,6 eura) gdje je jeftinija za 25,4 posto od prosjeka, a Luksemburg najvišu (125,7 eura), odnosno 25,7 posto skuplju od prosjeka Unije. 

Hrana je, prema podacima Eurostata, najskuplja u Švicarskoj s cijenama 61,1 posto iznad prosjeka EU (161,11 euro za košaricu), na Islandu (146,3 eura) i u Norveškoj (130,6 eura).

Gdje je Hrvatska?

Hrvatska se smjestila na samu granicu s cijenama 0,5 posto višim od prosjeka EU (100,5 eura). Gledajući po Eurostatovom indeksu, hrana je kod nas skuplja nego u susjednoj Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. 

Jugoistočna Europa i područje Zapadnog Balkana imaju najniže cijene ukupno. 

Osim Sjeverne Makedonije i Rumunjske, cijene hrane su debelo ispod prosjeka u Turskoj, BiH, Crnoj Gori i Bugarskoj. Srbija (95,7 eura) i Albanija (98,7 eura) također su jeftinije od prosjeka. 

S druge strane, u Italiji i Njemačkoj cijene su iznad prosjeka, a u Španjolskoj tek nešto ispod prosjeka EU. 

Općenito, nordijske zemlje su među najskupljima u Europi, a više cijene hrane bilježi i zapadna Europa. 

ČINE 93 POSTO TRGOVINE /

Na snagu stupa novi harač. Je li tri eura dovoljno da se odreknemo omiljenih paketića?

Zašto je hrana negdje skuplja?

Izvanredna profesorica sa Sveučilišta Tuscia Ilaria Benedetti objasnila je da čimbenici popu troškova proizvodnje, integracije lanca opskrbe i izloženosti globalnim šokovima utječu na razlike u cijenama među državama. 

"Manja i vrlo otvorena gospodarstva, često s valutama podložnim oštrijim fluktuacijama, iskusila su jači prijenos rastućih troškova energije i poljoprivrednih inputa tijekom pandemije i sukoba između Rusije i Ukrajine", rekla je za Euronews.

Profesorica naglašava da su razlike u cijenama važne jer o njima ovisi koliko kućanstvo mora izdvojiti za hranu. U nekim istočnoeuropskim i jugoistočnoeuropskim zemljama građani izdvajaju više od 20 posto kućnog budžeta na hranu, dok građani u gospodarstvima s višim prihodima izdvajaju tek 12 posto. 

"Zbog toga isto povećanje cijene ima puno teže posljedice tamo gdje su prihodi niži", zaključuje Benedetti. 

Kao ključno objašnjenje za ovakve razlike profesor s Trinity fakulteta u Dublinu Alan Matthews vidi razlike u prihodima i plaćama. Zemlje s višim prosječnim plaćama poput Danske i Švicarske obično imaju više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.  

"Razlike u oporezivanju, posebno PDV-u na prehrambene proizvode, također objašnjavaju neke od razlika“, zaključio je. 

POGLEDAJTE VIDEO: Kilogram purice oko 16, guske euro manje, a patke gotovo 12 eura: Hoće li cijene još narasti?