Europske vlade i korporacije ubrzano nastoje smanjiti svoju izloženost američkoj tehnologiji, vojnoj opremi i energetskim resursima. Odgovor je to na pogoršavanje transatlanskih odnosa. 

Europska unija desetljećima se oslanjala na sigurnosna jamstva NATO Saveza te na američku tehnologiju za pogon svojeg gospodarstva. Međutim, prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, kao i agresivni komentari članova njegove administracije o Europi, dali su novi zamah pozivima europskih čelnika na "neovisnost“, piše Politico.

"Ako želimo da nas se ponovno shvaća ozbiljno, morat ćemo naučiti jezik politike moći“, rekao je prošlog tjedna njemački kancelar Friedrich Merz.

'GOLE LAŽI' /

Orban svim Mađarima poslao dramatično pismo, nastao neviđen skandal: 'Ponaša se kao Hitlerov pomagač'

Proces u povojima

Ubrzavaju se tako europski napori za smanjenje ovisnosti o SAD-u - od naredbi kojima se državnim službenicima zabranjuje korištenje američkih alata za videokonferencije, preko trgovinskih sporazuma sa zemljama poput Indije, do nastojanja da se diverzificiraju europski izvori energije. 

Čelnici EU-a upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerojatno neće vratiti na stanje prije Trumpa, dužnosnici naglašavaju da je riječ o "smanjenju rizika", a ne o "razdvajanju" gospodarskih i strateških veza. Oba ova izraza do nedavno su se koristila u kontekstu nastojanja Europe da smanji ovisnost o Kini. Sada, pak, primjenjuju se na glavnog trgovinskog partnera i jamca europske sigurnosti - na SAD.

Proces razdvajanja tek je u začetku. SAD je i dalje najveći trgovinski partner Europe, a prema Jean-Lucu Demartyju - koji je bio na čelu trgovinskog odjela Europske komisije za vrijeme bivšeg predsjednika Jean-Claudea Junckera - trebat će godine da se EU odvikne od američke tehnologije i vojne potpore.

"U trgovinskom smislu, oni [SAD] čine značajan udio našeg izvoza“, rekao je Demarty. "Dakle, riječ je o puno toga, ali nije pitanje života i smrti."

Nastojanja da se diverzificira trgovina izvan SAD-a dovela su do toga da je Bruxelles posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s blokom Mercosur u Latinskoj Americi, Indijom i Indonezijom. Europska Komisija također je obnovila sporazum s Meksikom i oživjela zapela pregovore s Australijom.

Važan dogovor u Zagrebu

Europa se, otkako je kontinent izašao iz pepela Drugog svjetskog rata, za svoju sigurnost oslanjala na NATO Savez u kojem SAD snosi najveći dio financiranja. Na vikend-susretu u Zagrebu, konzervativni europski čelnici, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, poručili su da je vrijeme za jačanje europske klauzule uzajamne obrane koja obvezuje države članice EU-a da brane svaku članicu koja bude napadnuta.

Iako od 2009. postoji članak 42.7 Ugovora o EU-u, on se rijetkosmatrao nužnim. Razlog je to što je sličnu svrhu imao članak 5. NATO Saveza. No, europske vlade počele su sumnjati bi li SAD doista priskočio Europi u pomoć.

Europski čelnici prihvatili su u Zagrebu novu ulogu EU-a kao sigurnosnog aktera te zadužili dvoje zasad neimenovanih čelnika da ubrzano izrade planove kako bi se europska klauzula pretvorila iz riječi u čvrsto sigurnosno jamstvo.

"Desetljećima su neke zemlje govorile: ‘Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?’“, rekao je visoki diplomat EU-a, pod uvjetom da ostane anoniman, za Politico, komentirajući povjerljive pripreme samita.  

Nakon Trumpovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, "suočeni smo s nužnošću – moramo uspostaviti vojne zapovjedne strukture unutar EU-a", dodao je.

U obraćanju zastupnicima EU-a prošlog tjedna, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da svatko tko vjeruje da se Europa može obraniti bez SAD-a treba "nastaviti sanjati“.

Europa i dalje snažno ovisi o američkim vojnim sposobnostima, osobito u pružanju potpore Ukrajini u borbi protiv Rusije. No neki Europljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja izloženosti SAD-u i tvrde - ona je podnošljiva.

POVIJESNI DOGOVOR /

Vino i maslinovo ulje bez carina? Sporazum s Indijom donosi veliku priliku za Hrvatsku

Teams i X van, Vision i W unutra

Promjena raspoloženja najjasnije se vidi u području tehnologije. Europska ovisnost o platformama poput X-a, Mete i Googlea dugo je zabrinjavala europsko birčko tijelo, a to se jasno vidi i po širokoj podršci europskom zakonodavstvu koje regulira područje tehnologije. 

Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona dužnosnicima planira zabraniti korištenje američkih alata za videokonferencije. Slične poteze razmatraju i zemlje poput Njemačke.

"Vrlo je jasno da Europa prolazi kroz trenutak neovisnosti", rekla je povjerenica EU-a za tehnologiju Henna Virkkunen na konferenciji koju je Politico organizirao prošlog tjedna. "Tijekom prošle godine svi su uistinu shvatili koliko je važno da ne ovisimo o jednoj zemlji ili o jednoj tvrtki kada je riječ o nekim vrlo kritičnim tehnologijama", dodala je. 

Francuska se sprema zabraniti javnim službenicima korištenje američkih platformi, uključujući Google Meet, Zoom i Teams, rekao je glasnogovornik francuske vlade za Politico. Dužnosnici će uskoro prijeći na Visio, alat za videokonferencije koji radi na infrastrukturi francuske tvrtke Outscale.

U Europskom parlamentu, zastupnici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera, kao i američkog alata za rezervaciju putovanja.

U Njemačkoj, političari žele potencijalnu njemačku ili europsku zamjenu za softver američke tvrtke Palantir, koja se bavi analizom podataka.

"Takve ovisnosti o ključnim tehnologijama prirodno su velik problem“, rekao je Sebastian Fiedler, zastupnik SPD-a i stručnjak za policijska pitanja.

Čak i u Nizozemskoj, jednoj od proameričkijih europskih zemalja, raste pritisak zastupnika i birača da se osjetljive tehnologije zaštite od američkog utjecaja. Nizozemski parlament razmatra peticiju koju je potpisalo 140.000 ljudi, a kojom se od države traži da blokira američku tvrtku u nastojanju da preuzme državni alat za provjeru identiteta. 

Na nedavno održanom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, njemačka poduzetnica Anna Zeiter najavila je pokretanje europske društvene mreže pod nazivom W, koja bi mogla konkurirati X-u Elona Muska, koji je suočen s kaznama zbog kršenja pravila EU-a o moderiranju sadržaja. W namjerava pohranjivati podatke na "europskim poslužiteljima u vlasništvu europskih tvrtki" i ograničiti investitore na Europljane, istaknula je Zeiter za Euronews.

Sve ove poteze Bruxelles zasada nije pretočio u zakon. Očekuje se ipak da će poslati jasne signale o potrebi "europeizacije" tehnogije u Uniji kroz nadolazeće zakone o "cloud" uslugama i umjetnoj inteligenciji.

Sličan trend vidljiv je i u energetici.

Energetski 'zaglavljeni' između Rusije i SAD-a

SAD osigurava više od četvrtine plina za Europsku Uniju. Taj bi se udio trebao dodatno povećati nakon što na snagu stupi potpuna zabrana uvoza iz Rusije. 

Europski dužnosnici ipak upozoravaju na rizik povećanja europske ovisnosti o SAD-u. Trumpove pretenzije na Grenland za Europu su bile "jasno buđenje“ i poslale jasan signal da se energija više ne može promatrati odvojeno od geopolitičkih kretanja, rekao je prošle srijede povjerenik EU-a za energetiku Dan Jørgensen.

Kriza oko Grenlanda pojačala je zabrinutost da EU riskira "zamjenu jedne ovisnosti drugom“, rekao je Jørgensen te dodao da Bruxelles zbog toga pojačava napore za diverzifikaciju, produbljujući razgovore s alternativnim dobavljačima, uključujući Kanadu, Katar i sjevernoafričke zemlje poput Alžira.

Kontrola nad vlastitim novcem

Pod povećalom su i platni sustavi. Zastupnici upozoravaju na pretjeranu ovisnost o američkim sustavima poput Mastercarda i Vise.

Digitalni euro, digitalna verzija gotovine koju Europska središnja banka (ESB) planira izdati 2029., ima za cilj smanjiti te ovisnosti i osigurati paneuropsko, suvereno sredstvo plaćanja.

"S digitalnim eurom, Europljani bi zadržali kontrolu nad svojim novcem, svojim izborima i svojom budućnošću“, rekla je prošle godine predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

U Njemačkoj neki političari upozoravaju na 1.236 tona zlatnih rezervi koje Njemačka drži u Federalnim rezervama u New Yorku.

"U vremenu rastuće globalne nesigurnosti i pod nepredvidivom politikom SAD-a predsjednika Trumpa, više nije prihvatljivo imati toliku količinu zlata u SAD-u", rekla je predsjednica parlamentarnog odbora za obranu, Marie-Agnes Strack-Zimmermann iz liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), predsjednica parlamentarnog odbora za obranu, za Der Spiegel.

Nekoliko europskih zemalja potiče EU da pri trošenju javnog novca favorizira europske proizvođače kroz klauzule "Kupuj europsko“.

Zemlje poput Poljske, Nizozemske ili baltičkih država do prije nekoliko godina nikada ne bi pristale na takve klauzule. No čak i te zemlje sada podupiru nastojanja da se prednost da kupnji od tvrtki sa sjedištem u EU-u.

Jačanje vlastitih vojnih kapaciteta

Program EU-a vrijedan 150 milijardi eura za pomoć državama u jačanju obrambenih ulaganja, dovršen u svibnju prošle godine, predviđa da najviše 35 posto vrijednosti komponenata u pojedinoj nabavi smije potjecati izvan EU-a i partnerskih zemalja poput Norveške i Ukrajine.

SAD se u tom programu ne smatra partnerskom zemljom.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Za sada se europske zemlje snažno oslanjaju na SAD kada je riječ o vojnim sposobnostima poput nadzora i izviđanja, obavještajnih podataka, strateškog transporta, proturaketne obrane i svemirskih sustava.

No snažna konzervativna Europska pučka stranka (EPP) smatra da su upravo to područja u kojima Europa mora razviti vlastite kapacitete.

Kada su se čelnici EU-a iz redova EPP-a u Zagrebu dogovorili o svojoj smjernici za 2026., poručili su da bi se načelo "Kupuj europsko“ trebalo primijeniti i na nadolazeći prijedlog Komisije o zajedničkoj nabavi.

Naslov smjernice EPP-a za 2026.? "Vrijeme je za neovisnost.“