Trump otkrio što zapravo želi: 'Ne znam hoće li Amerika imati želudac za to'

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je aktualizirao priče o zauzimanju ključnog iranskog otoka Harg. U intervjuu za Fox News Trump je djelomično ublažio svoje prijetnje rekavši da bi njegova "preferencija" bila preuzeti otok Harg, ali je i dodao: "Ne znam ima li Amerika želudac za to, mislim da bi ljudi radije vidjeli da se vratimo kući."

Trump je također izjavio da SAD i dalje pregovara s Iranom o mogućem sporazumu, ali da su Iranci "ponosni", da bi "radije izbjegao" napade na mostove i elektrane u Iranu te da ne želi ostaviti Irance bez pitke vode, javlja Sky News.

Podsjetimo, dvije noći zaredom traje razmjena vatre između SAD-a i Irana. Sve je prethodno najavio prvi čovjek SAD-a. "Jučer smo ih snažno udarili i danas ćemo ih ponovno snažno udariti", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži.

Iran je odmah odgovorio udarima na američke snage, lansirajući projektile i dronove prema Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu. Hormuški tjesnac je zatvoren.

Preko noći, SAD i Iran iznijeli su nekoliko kontradiktornih tvrdnji o tome što se događa.

Iran je rekao da je pogodio američki ratni brod i zatvorio Hormuški tjesnac. Iz Washingtona sve opovrgavaju. 

Trump je rekao da ga je Iran molio da zaustavi napade. Iranski dužnosnici tvrde da to nije istina.

KRVOLOČNI HEGSETH /

Trumpov ministar obrane: 'Zatvorenici iz Guantanama su trebali biti pogubljeni'

Zašto je važan otok Harg?

Harg je mali koraljni otok dug oko osam kilometara, smješten svega 26 kilometara od iranske obale u Perzijskom zaljevu. Površinom je približno dvostruko veći od londonske zračne luke Heathrow, piše Sky News u svojoj analizi.

Nalazi se oko 483 kilometra sjeverno od Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu kroz koji prolazi približno 20 posto globalne trgovine naftom. Zbog svoje pozicije i infrastrukture, Kharg se desetljećima smatra najosjetljivijom točkom iranskog energetskog sustava.

Otok ima ključnu ulogu u funkcioniranju iranskog gospodarstva. Više od 90 posto ukupnog izvoza iranske nafte prolazi upravo preko Kharga, zbog čega analitičari smatraju da bi njegovo onesposobljavanje predstavljalo težak udarac za državni proračun i energetsku industriju zemlje.

Jednostavno rečeno, iranska naftna industrija u velikoj mjeri ovisi o ovom otoku.

Petras Katinas, energetski istraživač pri Royal United Services Instituteu, upozorio je da bi Iran bez Harga imao ozbiljnih poteškoća u normalnom funkcioniranju. Slično mišljenje iznio je i Dan Pickering, glavni investicijski direktor tvrtke Pickering Energy Partners.

„Ako uništite infrastrukturu na Hargu, trajno uklanjate dva milijuna barela dnevno s tržišta – barem dok se situacija u tjesnacu ne normalizira.” Takav scenarij ne bi imao posljedice samo za Iran, nego i za globalno tržište energije, koje je već osjetljivo na poremećaje opskrbe iz Perzijskog zaljeva.

ZDRAVLJE POD POVEĆALOM /

Trump na pragu 80. rođendana suočen s granicama vlastite moći: 'Prirodno će gubiti utjecaj'

Rekordni izvoz unatoč sukobu

Neposredno prije izbijanja sukoba, preko Harga se izvozilo rekordnih 3,79 milijuna barela nafte dnevno. Iako su operacije na otoku nastavljene tijekom rata, promet je pao na približno četvrtinu dotadašnje razine.

Na južnom dijelu otoka nalaze se golemi skladišni spremnici za naftu te stambeni kapaciteti za tisuće radnika zaposlenih u energetskom sektoru. Ukupni skladišni kapacitet procjenjuje se na oko 30 milijuna barela.

Prema izvješću JP Morgana, koje se poziva na podatke analitičke tvrtke Kpler, početkom ožujka na Khargu se nalazilo približno 18 milijuna barela sirove nafte. Kolike su zalihe danas, zasad nije poznato.

Zbog svoje ključne uloge u izvozu nafte, Harg se godinama smatra jednom od najvećih iranskih strateških ranjivosti. Svaki pokušaj zauzimanja ili uništavanja infrastrukture na otoku gotovo bi sigurno izazvao snažan odgovor Teherana.

Trumpove izjave stoga predstavljaju mnogo više od političke retorike. One otvaraju pitanje mogućeg udara na samo srce iranskog energetskog sustava – poteza koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za rat, regionalnu sigurnost i svjetsko tržište nafte.