Ulazak u eurozonu pokazuje kako se bugarsko gospodarstvo poboljšalo u posljednjem desetljeću. No, politička previranja i rastući javni bijes zbog lošeg gospodarskog upravljanja i korupcije predstavljaju ozbiljan izazov, piše u četvrtak Deutsche Welle (DW).

Pridruživanje monetarnoj uniji predstavlja važnu prekretnicu za zemlju iz jugoistočne Europe koja je ušla u Europsku uniju 2007. godine. Pridruživanjem Bugarske, samo šest od 27 zemalja EU-a ostaje izvan eurozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Danska.

Euro "nije samo valuta, već strateški izbor" koji jača položaj Bugarske u Europi, rekao je bugarski premijer Rosen Željazkov na konferenciji u bugarskoj prijestolnici Sofiji u studenom. Na istom događaju, Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, rekla je da uvođenje eura "jača ekonomske temelje Bugarske, gradi njezinu otpornost na globalne šokove i pojačava njezin glas u donošenju odluka u eurozoni".

PREVIRANJA I STRAHOVI /

Balkanska zemlja duboko podijeljena: Hoće li Bugarska postati 21. članica eurozone?

Kako funkcionira bugarsko gospodarstvo?

Bugarska nacionalna valuta, lev, vezana je za euro od njegovog uvođenja 1999. godine. Sofija je formalno započela proces pridruživanja eurozoni 2018. godine, a lev je potom uključen u Europski tečajni mehanizam u srpnju 2020. godine.

Europska komisija i ministri financija eurozone ranije su ove godine pozitivno odgovorili na kandidaturu Bugarske za članstvo u ovoj zoni. Učlanjenje u eurozonu pokazuje kako se bugarsko gospodarstvo poboljšalo u posljednjem desetljeću. Makroekonomski pokazatelji ostaju stabilni, a inflacija se sada kreće oko 2,8 %, u odnosu na oko 13 % u 2022. godini.

Foto: Shutterstock

Razine proračunskog deficita i duga su niske - oko 3 % odnosno 24 % - u skladu s pravilima EU koja nalažu državama članicama da svoje deficite drže unutar 3 % gospodarskog učinka, a ukupni fiskalni dug unutar 60 % BDP-a. Izgledi za rast također su pozitivni. EU procjenjuje da će realni BDP zemlje porasti za oko 3 % ove godine, za 2,7 % u 2026. i 2,1 % u 2027. godini.

Bugarska još uvijek ima 'puno toga za nadoknaditi'

"Makroekonomski rezultati Bugarske bili su stabilni u posljednjim desetljećima, iako su njezin gospodarski rast i nadoknađivanje zaostatka bili suboptimalni", rekao je za DW Guntram Wolff, stručnjak za fiskalnu politiku eurozone u europskom ekonomskom think tanku Bruegel.

Norbert Beckmann, voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera (KAS) u Bugarskoj, dijeli slično mišljenje. Bugarska ispunjava sve kriterije konvergencije za pridruživanje eurozoni, rekao je on, posebno ističući da zemlja ima jednu od najnižih stopa duga u Europi. "Međutim, bugarsko gospodarstvo još uvijek ima puno toga za nadoknaditi u smislu strukture i učinka. Razina na kojoj su plaće u Bugarskoj također iznosi samo 59 % prosjeka EU."

No, stručnjaci upozoravaju da bugarska vlada ne bi trebala olabaviti financijske propise i ne bi smjela trošiti prekomjerno nakon uvođenja eura. "Glavni rizik je da će nakon ulaska u eurozonu politički sustav proračunsko ograničenje smatrati manje obvezujućim i da bi deficiti mogli rasti", rekao je Wolff. "Ali s obzirom na niske razine duga, ne mislim da je taj rizik značajan", dodaje on. 

Beckmann je također naglasio potrebu izbjegavanja tržišnih poremećaja. "Važno je da prihodi uvijek odražavaju kapacitete gospodarstva i da ljudi ne žive iznad svojih mogućnosti. Ako se prihodi odvoje od tržišta i umjetno napuhuju zaduživanjem, to može dovesti do poremećaja, kao što smo vidjeli u Grčkoj", rekao je za DW.

MASOVNI PROSVJEDI /

Najveći bunt u desetljeću: Bugarska gori zbog korupcije, eura i rasta troškova

Politička previranja predstavljaju rizike

Istovremeno, politička nestabilnost predstavlja ozbiljan izazov. Javni gnjev i frustracija su visoki zbog lošeg gospodarskog upravljanja i raširene korupcije.

Bugarska - jedna od najsiromašnijih država u EU - svrstava se među najkorumpiranije zemlje Unije, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala. Balkanska zemlja sa 6,4 milijuna stanovnika već je održala sedam parlamentarnih izbora od 2021. - i mogla bi se suočiti s još pokojim izborima u nadolazećim mjesecima.

Vlada premijera Željazkova podnijela je naime ostavku 11. prosinca usred masovnih prosvjeda zbog korupcije i proračunskih planova administracije, uključujući veće poreze i povećane doprinose za socijalno osiguranje.

Iako je proračun povučen, bijes naroda i dalje traje. Ako napori za uspostavu nove vlade ne uspiju, predsjednik će imenovati privremenu administraciju i raspisati prijevremene izbore, koji bi bili osmi u četiri godine. A ako glasovanje ne uspije stvoriti funkcionalnu koaliciju, to bi moglo produžiti političke previranja i narušiti povjerenje investitora.

EURO PRED VRATIMA /

Bugari ostaju bez valute koju koriste 140 godina: U Sofiji smo provjerili cijene i raspoloženje

Podjele u javnosti oko uvođenja eura

Ankete pokazuju da su i Bugari podijeljeni oko uvođenja eura. Zagovornici zajedničke valute kažu da će ona, između ostalog, potaknuti priljev stranih ulaganja u zemlju, ukloniti troškove deviznog tečaja i dovesti do veće integracije u jedinstveno tržište EU-a. Skeptici se, međutim, boje naglog porasta inflacije jer se cijene roba i usluga pretvaraju iz nacionalne valute, leva, u euro nakon promjene valute. Neki se također brinu zbog gubitka kontrole nad monetarnom politikom u korist Europske središnje banke u Frankfurtu.

Iako postoje stvarne zabrinutosti, rekao je Wolff, postoje i kampanje dezinformacija i teorije zavjere koje su pogoršale anti-euro raspoloženje kako se približava datum pristupanja. "Bugarska je redovito na udaru ruske kampanje dezinformiranja, a Rusija svakako pokušava uvjeriti zemlju da se vrati u njezinu sferu utjecaja", kaže Wolff.

"Ulaskom u zonu eura, Bugarska je dublje usidrena u Zapadnu Europu, što jača Europsku uniju. Bit će neophodno pojačati napore u suzbijanju ruskog hibridnog ratovanja, kao i pojačati borbu protiv korupcije", kaže Wolff.

Unatoč čestom mijenjaju vlada posljednjih godina, rekao je Beckmann, "stranke i političari u Bugarskoj koji žele uvesti euro i promovirati integraciju zemlje sa Zapadom oduvijek su imali većinu u parlamentu." Naglasio je da su euroskeptični stavovi "oduvijek bili manjina u Bugarskoj". "Ne mislim da će se to promijeniti u budućnosti", dodaje ovaj stručnjak. "Stoga nema razloga pretpostaviti da bi pristupanje Bugarske eurozoni na bilo koji način moglo oslabiti euro."

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Najveći bunt u desetljeću: Bugarska gori zbog korupcije, eura i rasta troškova