Prema nekim procjenama, oko 40 posto populacije SAD-a, bit će zaraženo omikronom do kraja ovog vala. SZO, pak, procjenjuje da će biti zaraženo i do pola europske populacije. I gotovo sve te infekcije će se dogoditi između sredine prosinca do početka veljače.

Teško je reći sigurno, ali stručnjaci procjenjuju da nikada ranije u povijesti jedan virus nije zarazio toliko ljudi u tako malo vremena. Većinom su virusi putovali mnogo sporije, a prenosili su ih putnici na brodovima ili u kočijama. Kugi je trebalo godinama da se proširi po Europi i Aziji. Nekoliko godina do čak desetljeća trebalo je ospicama da se iz Europe prošire po Americi, piše Vox.

No sada, zbog mnogo povezanijeg svijeta, zaraznom omikronu je trebalo oko samo dva mjeseca da iz Bocvane, gdje je prvi puta detektiran 11. studenog, dođe do gotovo 2 milijarde ljudi

Stručnjaci kažu da smo imali nevjerojatnu sreću jer se čini da omikron kod većine izaziva blažu bolest nego raniji sojevi koronavirusa te zato što je cijepljenje i ranija zaraza ojačala imunitet kod velikog broja ljudi. To je dovelo do toga da veliki porast broja zaraženih nije doveo i do jednakog skoka u broju hospitaliziranih i mrtvih.

Ono što zabrinjava je spoznaja da je omikron bio smrtonosniji, vjerojatno bi vrlo malo mogli napraviti u smanjenju broja mrtvih. Raniji sojevi su uspješno bili držani pod kontrolom u mnogim državama sa jakim kontrolama na granicama, agresivnim izolacijama ljudi i korištenjem tradicionalnih epidemioloških alata kao što je praćenje kontakata.

No, sve što je svijet isprobao u borbi protiv ranijih sojeva korone, nije bilo učinkovito u borbi protiv suzbijanja širenja virusa zaraznog kao omikron. Australija, koja je oštrim mjerama, uspjevala držati pod kontrolom ranije sojeve, sada ima ukupno 1,5 milijuna zaraženih. A oko 1,3 milijuna je samo u zadnja 3 tjedna i mogu se pripisati omikronu.

To pokazuje da smo strašno ranjivi u slučaju pojave brzoširećeg i smrtonosnog virusa. Može se samo zamisliti što bi bilo da je omikron smrtonosan kao virus SARS iz 2003. godine od kojeg je umirao svaki deseti zaraženi. Stručnjaci upozoravaju da je posljednjih desetljeća malo napravljeno u poboljšavanju zaštitne opreme, iako bi trebalo biti moguće poboljšati zaštitne maske i drugu opremu.

Kako bi bili zaštićeniji, potrebno je i razviti bržu prilagodbu cjepiva na nove bolesti. No, to bi moralo biti jako brzo kod pojave virusa koji se širi brzo kao omikron. s druge strane, trebalo bi poboljšati i sustav rane detekcije novih virusa pa bi brže mogli reagirati na bolest.

Omikron je pokazao što se dogodi kada se pojavi strašno zarazan virus. A dogodilo se da je u manje od dva mjeseca, prema procjenama, zaraženo 40 posto populacije SAD-a i pola Europe. I da je bio smrtonosniji, platili bi strašnu cijenu. Čak i ako bi ga najdrastičnije mjere uspjele suzbiti, ekonomska i društvena cijena bila bi visoka. No, stručnjaci daju i tračak optimizma jer smatraju da tako zarazan virus kao što je omikron gotovo sigurno mora biti manje smrtonosan od SARS-1 iz 2003. godine.