Bijela kuća vs. papa: Kako se doktrina jednog sveca pretvorila u 'unutarameričku raspravu'
'Doktrina pravednog rata ne pita samo čini li se vaš cilj pravednim. Kao što svi znamo, svatko misli da je njegova situacija pravedna'
Kada je američki potpredsjednik JD Vance prešao na katoličanstvo 2019. godine, odabrao je svetog Augustina za svog zaštitnika. U utorak se, govoreći na događaju Turning Point USA, pozvao na tradiciju teologa iz 5. stoljeća i jednog od najvažnijih crkvenih otaca kako bi se suprotstavio kritikama pape Lava XIV. o ratu u Iranu.
Drugi čovjek Bijele kuće upozorio je papu da "bude oprezan kada govori o teološkim pitanjima", spominjući - u svoju obranu - "više od 1000 godina dugu tradiciju teorije pravednog rata".
Papa je u međuvremenu bio u alžirskom lučkom gradu Annabi, gdje je odao počast u bazilici nedaleko mjesta gdje je sveti Augustin umro i prvobitno pokopan. Hippo Regius - naziv u biskupovo vrijeme - mjesto je gdje je sveti Augustin napisao većinu onoga što je postalo intelektualna osnova načela pravednog rata na koje se Vance pozvao. A papa Lav XIV. je prvi papa Augustinac.
Slučajnost?
Teorija pravednog rata
Nekoliko dana ranije, američki predsjednik Donald Trump rekao je da je papa Lav "slab po pitanju kriminala" i "strašan za vanjsku politiku", sugerirajući kako papa vjeruje da bi Iranu trebalo dopustiti razvoj nuklearnog oružja. Međutim, papa to nikad nije rekao. Naprosto je reagirao na Trumpovu prijetnju Iranu "uništenjem čitave civilizacije", koju je nazvao "neprihvatljivom".
Međutim, što je uopće teorija pravednog rata - koja postavlja stroge uvjete za moralnu upotrebu vojne sile - koju je ukorijenio sveti Augustin, a razradio Toma Akvinski u svojoj "Summa Theologiae"?
Prijetnja mora biti trajna, ozbiljna i sigurna, a uspjeh mora biti realno ostvariv. I ono najvažnije, sva druga sredstva rješavanja moraju biti istinski iscrpljena, a prouzročena šteta ne smije premašiti štetu koju se pokušava spriječiti. Svrha tog skupa pravila je, ukratko, spriječiti one koji sudjeluju u ratu da budu konačni suci vlastite pravednosti.
"Doktrina pravednog rata ne pita samo čini li se vaš cilj pravednim. Kao što svi znamo, svatko misli da je njegova situacija pravedna", rekao je za Euronews Joseph Capizzi, dekan Teološkog i religijskog fakulteta na Katoličkom sveučilištu u Americi. "Razumljivo je da većina ljudi smatra svoje uzroke pravednima. Ali, to je sredstvo kojim možete razlikovati legitimno pravedne uzroke rata od nelegitimnih uzroka rata."
Promjene kroz povijest
"Prije su doktrinu pravednog rata često koristili nacionalni svećenici kako bi dali dopuštenje svom caru ili kralju da krene u rat", rekao je Massimo Faggioli, profesor ekleziologije na Trinity Collegeu u Dublinu. "Trenutno se uglavnom koristi - rekao bih gotovo uvijek - kako bi se reklo 'pa, ne, ova vojna intervencija ne ispunjava te kriterije'."
Pišući doktrinu u vrijeme raspada Rimskog Carstva, sveti Augustin je postavio pitanje što je pravedno u jednoj od najpoznatijih otvorenih kontrola moći u katoličkoj moralnoj misli. "Uklonjena pravda", pitao je u knjizi "Grad Božji", "što su kraljevstva nego velike razbojničke bande?"
Vance je ovu knjigu istaknuo kao "najbolju kritiku našeg modernog doba" te da je ona duboko utjecala na njegov religijski pogled i misli o domaćoj i vanjskoj politici. Struka pak kaže, američka administracija prikazala je papu Lava kao pacifista koji ne razumije da je sila ponekad potrebna u suprotnosti s dosadašnjim radom samog pape i Crkve.
Dosljedno razmatranje konteksta
Prije nego je postao poglavar Katoličke crkve, papa je bio registrirani republikanski glasač. Iako je kritizirao rat u Iranu, pokazao je podršku pravu Ukrajine na samoobranu.
I pape prije njega pažljivo su razmatrali kontekst prije nego što su komentirali bilo koji sukob. Primjerice, Sveta Stolica je potiho smatrala da intervencija u Afganistanu nakon 11. rujna ispunjava kriterije pravednog rata. Međutim, papa Ivan Pavao II. se protivio Zaljevskom ratu 1991. i invaziji na Irak 2003. Ne kao pacifist, već na temelju toga što posljednje sredstvo nije dokazano. Stav pape Lava XIV. o Iranu u skladu je s njegovim prethodnicima, smatraju teolozi.
"Vance i Trump optužuju papu da o ratu razmišlja kao europski katolik. Ali to nije istina", rekao je Faggioli. "On koristi doktrinu pravednog rata - a američki kardinali koji su govorili protiv rata u Iranu, koristili su doktrinu pravednog rata na načine na koje Europljani ne bi. Dakle, ovo je, u određenom smislu, unutaramerička rasprava."
"Vance je jedan od onih tipičnih katolika koji misle da je moral samo seksualni moral", nastavio je Faggioli. "Kad je rekao da se papa treba držati samo morala, mislio je na seksualni moral - kao da rat nije stvar morala. Naravno da jest."
Tisućgodišnja tradicija
Američki biskupi i ostali svećenici Katoličke crkve doista nisu šutjeli. Predsjednik Odbora za doktrinu USCCB-a, biskup James Massa, u srijedu je podržao papu, ali i Katoličku crkvu u cjelini.
"Stalno načelo te tisućljetne tradicije jest da nacija može legitimno uzeti mač samo 'u samoobrani, nakon što svi mirovni napori propadnu'", napisao je Massa. "Kada papa Lav XIV govori kao vrhovni pastir Crkve, on ne nudi samo mišljenja o teologiji. On propovijeda Evanđelje i vrši svoju službu kao Kristov namjesnik", dodao je.
Za razliku od drugih javnih prepucavanja s neistomišljenicima, Washingtonu je u ovom slučaju teško koristiti uobičajene poluge. "Vrlo im je teško koristiti uobičajene taktike za delegitimizaciju pape, jer je on Amerikanac", rekao je Faggioli. "Ne mogu ga nazvati komunistom, ne mogu ga nazvati radikalnim ljevičarem - njegov dosje kao teologa to ne podržava."
'Ništa protiv pape'
Trump je 2024. osvojio oko 55 posto glasova američkih katolika. Krajem ožujka, ankete pokazuju da je odobravanje među katolicima palo na 48 posto. Druge, medijske ankete ukazuju da se američki katolici protive vojnoj akciji u Iranu i Trumpovom ponašanju prema Iranu te da sada povoljnije gledaju na papu nego na predsjednika.
Trump je u četvrtak rekao novinarima da "nema ništa protiv pape" i da je "potpuno za Evanđelje", ali je i dalje tvrdio da papa podržava da Teheran ima nuklearno oružje. Trump je rekao i da preferira papinog brata Louisa, koji živi na Floridi. "Louis je sav MAGA. On to razumije, a Lav ne", rekao je Trump. Ponovio je i da papa Lav ne bi bio u Vatikanu da on nije u Bijeloj kući.
Za Faggiolija, spor je simptom nečega što se godinama stvara: ne pitanje domaće svađe oko jednog rata, već natjecanje oko toga što kršćanstvo znači i tko govori u njegovo ime.
"Amerika je oduvijek imala religiozno shvaćanje sebe kao nacije, ali predsjednici su bili vrlo oprezni da ne izgledaju kao mesijanske figure - barem ne za života", rekao je Faggioli. "Trump je iskoristio stvaranje vakuuma sekularizacije u Americi i ispunio je taj vakuum određenom dozom mesijanizma - a neki američki kršćani su zbog toga sretni."
Zatim je nastavio: "Trumpizam je oblik političkog mesijanizma. On sebe vidi - i mnogi ljudi u njemu vide - nekoga s božanskom misijom: političkog Mesiju koji će donijeti spasenje Americi, Amerikancima, kršćanstvu. I ozbiljan je kada objavljuje te stvari."
Znak optimizma
Capizzi, s druge strane, više vjeruje da će američki predsjednik na kraju popraviti mostove sa Svetom Stolicom. "Zapravo smatram ovo znakom nade - da to dira i utječe na predsjednika Trumpa, unatoč onome što govori i što objavljuje."
"Ovaj razgovor je pokazao da Crkva zadržava svoj moralni autoritet. Ovo je trenutak poučnosti. Katolici i drugi počinju uviđati da su ove doktrine stare više od tisuću godina, da o tim pitanjima razmišljamo već jako dugo i da iza tih tvrdnji stoji moralna težina", rekao je Capizzi.
A što se tiče pape, i prije nego što je sve počelo, njegov brat John Prevost je pretprošle godine rekao za New York Times nešto ključno: "Ne mislim da će predugo šutjeti ako ima što reći. Neće samo sjediti skrštenih ruku."
POGLEDAJTE VIDEO Stanje nacije - Papa je najveći slabić ikada, Vatikan nije kupio nijedan tenk ni tomahawk