Nije dovoljna lojalnost, stvaraju se 'superlojalisti' za prljavu propagandu: 'Pod režimom je 90 posto medija'

"Nazadovanje", "pritisci", "politički utjecaj na uređivačku politiku" – tako međunarodna izvješća opisuju medije u Srbiji. Iz godine u godinu, dijagnoza je ista: dok se prostor za profesionalne medije sužava, širi se propaganda vlasti, piše Deutsche Welle. 

"Glavni cilj Srpske napredne stranke bio je da, po preuzimanju vlasti 2012. godine, stavi cjelokupnu medijsku scenu pod čvrstu kontrolu. I to su radili sustavno", ocjenjuje za DW novinar i medijski analitičar Nedim Sejdinović.

Model je, kaže, bio vrlo jednostavan: mediji koji su pristali na suradnju s vlastima dobili su financijsku i institucionalnu potporu, dok su se oni koji su to odbili suočili s gospodarskom i političkom izolacijom.

'Većina medija je povezana s Vučićevim režimom'

Jedan od prvih poteza bilo je preuzimanje RTV Vojvodine, gdje je nakon dolaska SNS-a na vlast u Vojvodini smijenjeno kompletno rukovodstvo, kao i urednici i voditelji informativnog programa.

"Ali jedan od najvažnijih elemenata medijskog inženjeringa jest kupnja medija, posebno na lokalnoj razini, od strane ljudi koji su dio vlasti, kao što je obitelj (ministra) Bratislava Gašića, ili tajkuna koji su povezani s vlašću, poput Radojice Milosavljevića", kaže Sejdinović i podsjeća da taj proces i dalje traje.

"Rezultat je da je oko 90 posto medija, izravno ili neizravno, povezano s režimom Aleksandra Vučića."

Te medije, kaže Sejdinović, vlast financira novcem građana, i to kroz nekoliko paralelnih kanala, što potvrđuju i brojna istraživanja nadzornih (watchdog) organizacija.

Prema analizama BIRN-a i Centra za održive zajednice, u posljednjih deset godina na natječajno sufinanciranje medija vlast je potrošila oko 120 milijuna eura, pri čemu je najveći dio sredstava završio u medijima koji otvoreno podržavaju vlast.

Drugi, znatno veći i skriveniji kanal jest državno oglašavanje, za koje brojne analize pokazuju da se dominantno slijeva prema istim tim medijima.

Treći oblik pritiska dolazi s tržišta. "Stvorena je takva atmosfera da čak i velike privatne kompanije izbjegavaju oglašavanje u neovisnim medijima, kako ne bi narušile odnos s vlašću, a u dereguliranom političkom i gospodarskom okruženju to je neophodno za bilo kakav biznis", kaže Sejdinović.

'NISAM RAZUMIO PORUKU' /

Vučić novinara nazvao kretenom pa raspalio po Piculi: 'Govori često, ali glupo'

Vučić izlazi iz hladnjaka

Vlast je tako stvorila razgranatu mrežu medija koji izvještavaju gotovo identično i uvijek izrazito pozitivno o nositeljima vlasti. Javni prostor u potpunosti je zasićen prisutnošću predsjednika Aleksandra Vučića.

Njegova obraćanja prenose se uživo, uz prekid redovnog programa, a stranački skupovi istodobno se emitiraju na televizijama s nacionalnom frekvencijom, ali i na lokalnim kanalima.

Takva dominacija postala je i dio političkog folklora. Tijekom jedne kampanje, predsjednik se čak simbolično pojavio "iz hladnjaka“ u studiju TV Pinka, aludirajući na vlastitu sveprisutnost u medijima.

Opseg kontrole nad medijskim prostorom osobito je bio vidljiv tijekom predsjedničke kampanje 2017. godine, kada je gotovo cijela dnevna tiskovina osvanula s oglasima tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića.

U redovitom izvještavanju, oporba je gotovo nestala s političke scene, dok se neistomišljenici predstavljaju kao "izdajnici", "strani plaćenici" ili "neprijatelji države", u atmosferi u kojoj su označavanje i diskreditacija postali uobičajeni dio medijskog narativa.

'Imamo zamjenu lojalista superlojalistima'

Kako se politička kriza produbljuje, osobito nakon vala prosvjeda, kontrola nad medijima ulazi u novu fazu, ocjenjuje Nedim Sejdinović. "Sada imamo zamjenu lojalista superlojalistima", kaže on.

Kako objašnjava, dio medija koji je i ranije podržavao vlast uglavnom se zadržavao na afirmativnom izvještavanju i ignoriranju kritičkih glasova.

"Ali to, očito, nije bilo dovoljno i sada je cilj da se svi mediji pretvore u primitivno političko oružje koje će širiti najobičnije laži, klevetati, koristiti vulgaran rječnik i stvarati atmosferu ozbiljnih političkih podjela u društvu", objašnjava Sejdinović.

U tom kontekstu vidi i promjene na Radioteleviziji Srbije, koja je dobila novu glavnu ravnateljicu Manju Grčić, nakon čega su uslijedile uređivačke promjene na više razina.

"RTS je i ranije radio u korist vlasti, ali ne na način tabloida. Sada se ide prema tome da čitav medijski i institucionalni prostor bude ispunjen ljudima koji su spremni na sve", zaključuje Sejdinović.

LISTA RSF-A /

Srbija tone na dno, Vučić o medijima govori kao o 'terorizmu': Pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska

'Širenje medijske mašinerije za propagandu vlasti'

Na novu fazu discipliniranja medijske scene ukazuje i Asocijacija neovisnih elektroničkih medija (ANEM), koja bilježi ubrzano osnivanje novih medija. Samo od početka godine registrirano ih je 78.

"Riječ je o širenju medijske mašinerije za propagandu vlasti. Njihovi tekstovi su nepotpisani i gotovo identični. Više nalikuju pamfletima nego novinarskim sadržajima, a koriste se za kampanje protiv kritičara vlasti", kaže za DW Bojan Cvejić iz ANEM-a.

Kako dodaje, najveći broj tih medija registrirala je kompanija Zapple Media Group, a svi imaju istog glavnog i odgovornog urednika – Gradimira Bankovića, suradnika Centra za društvenu stabilnost.

Centar za društvenu stabilnost (CZDS) jest prorežimska organizacija tipa "think-tank" koja je u početku služila kao baza analitičara koji u provladinim medijima zastupaju i brane politiku vladajuće stranke.

Posljednjih godina, međutim, Centar za društvenu stabilnost masovno proizvodi televizijske emisije usmjerene protiv oporbe, neovisnih novinara i organizacija civilnog društva, koje se zatim emitiraju kroz čitavu mrežu provladinih televizija, portala i društvenih mreža.

'Vlast je protivnik profesionalnog novinarstva'

U međuvremenu, profesionalni mediji suočavaju se s nedostatkom novca, stalnim kampanjama označavanja i sve intenzivnijim verbalnim i fizičkim napadima.

Javnost je sada zabrinuta da je na djelu ofenziva i na televiziju N1, koja je godinama trn u oku vladajućoj garnituri. Nakon smjene direktora Igora Božića, medijska zajednica i građani naklonjeni oporbi strahuju da će i ova televizija uskladiti uređivačku politiku, čime bi nestao najutjecajniji kritički medij u Srbiji.

"Autokratske vlasti poput ove funkcioniraju u uvjetima medijskog mraka i paralelne stvarnosti. One ne trpe disonantne glasove, pa nastoje staviti pod kontrolu i rijetke neovisne medije. Za to se, očito, ne štede resursi", kaže Nedim Sejdinović.

On upozorava na to da bi sljedeći korak mogao biti dodatni pritisak na digitalni prostor, po uzoru na modele viđene u drugim autoritarnim sustavima.

"Problem medijskih sloboda u Srbiji politički je problem. Teško ga je riješiti bez promjene vlasti, jer je ova vlast po svojoj strukturi suštinski protivnik profesionalnog novinarstva", zaključuje Sejdinović.

POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjak razotkrio što se krije iza Vučićeva straha od napada: 'To je tako u slučaju Srbije'