- 76. je dan rata u Ukrajini
- Rusi granatirali trgovački centar i dva hotela u Odesi
- SAD odlučuje o 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini
- Ukrajina ispunila drugi dio pretpristupnog upitnika EU
- Finska će zatražiti ulazak u NATO
- Američki obavještajci tvrde da će Putin proširiti rat na Transnistriju
- Od početka rata u Kijevu uništeno 390 zgrada
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Rusi u Mariupolju traže radnike za sakupljanje leševa
22:18 - Telegram kanal postavljen u Mariupolju pod nazivom "Novi Mariupolj" objavio je da se u zavodima za zapošljavanje tzv. Narodne Republike Donjeck traže radnici za privremene poslove. U objavi od 7. svibnja stoji, među ostalim, da u Mariupolju ima slobodnih radnih mjesta na poslovima informacijske sigurnosti, čišćenja grada i - sakupljanja mrtvih. CNN piše kako je Telegram kanal na kojemu su objavljeni ovi oglasi povezan s novom proruskom upravom grada.
Ukrajnici dobili moćne američke haubice
21:30 - Ultimativno oružje i 'zvijezda' rata u Ukrajini mogla bi postati američka vučna haubica M777, piše beogradski Kurir. To je oružje koje bi moglo zaustaviti rusku ofenzivu na istoku Ukrajine i omogućiti ukrajinskim snagama kontrofenzivu.
Na Twitteru su objavljene snimke tih haubica koje su već u upotrebi na bojištima kod Harkiva i Odese. Većinu ovog artiljerijskog oružja Ukrajini su donirali SAD, Kanda i Australija, a s njima i navođene projektile Excallibur.
Na Twitteru se pojavila i snimka obuke ukrajinskih vojnika na ovim haubicama, navodno negdje u Njemačkoj.
Bjelorusija premješta specijalne snage na granicu s Ukrajinom
20:21 - Oružane snage Bjelorusije rasporedit će svoje specijalne snage na granicu s Ukrajinom jer "SAD i njihovi saveznici nastavljaju povećavati svoju vojnu prisutnost na državnim granicama", rekao je načelnik Glavnog stožera bjeloruskih Oružanih snaga Viktor Gulevič.
"Kako bi se osigurala sigurnost Republike Bjelorusije na južnom smjeru, snage za specijalne operacije raspoređene su na tri taktička pravca", navodi se u priopćenju, prenosi CNN.
U njemu također stoji da je u blizini bjeloruske granice smješteno 20.000 ukrajinskih vojnika. "To zahtijeva naš odgovor" - poručuju iz Bjelorusije.
Zelenskij: Nemamo dovoljno oružja da oslobodimo Mariupolj
20:16 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da njegova zemlja nije dobila dovoljno oružja kako bi deblokirala opsadu Mariupolja i oslobodila grad. Zelenski je to rekao obraćajući se zastupnicima parlamenta Malte te dodao da "branitelji nastavljaju s otporom u tvornici Azovstalj".
"Koristimo sve moguće diplomatske instrumente da ih spasimo, ali Rusija ne dopušta nijednu od predloženih opcija. Zatražili smo od naših partnera da nam dostave oružje kako bismo deblokirali Mariupolj te spasili civile i vojnike'', kazao je Zelenskij.
Rekao je da su ukrajinska mjesta i gradovi tijekom dva i pol mjeseca rata bili pogođeni s 2.250 projektila.
“Bombardiranja traju i danju i noću”, rekao je.
Rusija u Donbasu kasni s invazijom dva tjedna
20:05 - Rusija kasni oko dva tjedna u invaziji na istočnu ukrajinsku regiju Donbas, izjavio je u utorak neimenovani visoki američki obrambeni dužnosnik, prenosi Sky News. Dodao je da Moskva kasni i na bojištu na jugu Ukrajine, gdje je pokrenula nemilosrdne napade na lučke gradove Mariupolj i Odesu.
"Procijenjujemo da Putin zaostaje dva tjedna ili čak možda više u odnosu na rok kada je mislio da će biti u Donbasu i na jugu", kazao je američki dužnosnik.
U Kijevu dosad uništeno 390 zgrada
20:02 - Vlasti glavnog grada Ukrajine objavile su večeras najnovije informacije o broju zgrada uništenih u ruskom granatiranju. Do sada je oštećeno ukupno 390 objekata, od čega su 222 stambene zgrade.
Gradonačelnik Vitalij Kličko procijenio je da će obnova svih zgrada u Kijevu koštati više od 80 milijuna eura. Među zgradama oštećenima u ruskim napadima su 45 škola i fakulteta, 30 predškolskih ustanova, 17 bolnica i 11 kulturnih objekata.
Ukrajina zatvara jedan ulaz za tranzit ruskog plina
19:54 - Ukrajinski operater sustava za prijenos plina (GTSOU) poručio je da će u srijedu prestati prihvaćati ruski plin kroz jedan od dva ključna ulaza u ukrajinski sustav, jer ruske okupacijske snage ometaju redovne aktivnosti, piše Bloomberg.
Tvrtka je navela kako više ne može prihvatiti tranzit ruskog plina preko Sohranovke od 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, navodi se u priopćenju na njihovoj web stranici. Još uvijek je moguće da se gorivo preusmjeri preko druge ključne ulazne točke, što će omogućiti ispunjavanje europskih ugovora, iako je nejasno tko je odgovoran za donošenje te odluke. Ukrajina je već ranije upozorila Rusiju da bi akcije njezinih vojnika i okupatora u regiji Lugansk mogle na kraju poremetiti isporuku oko trećinu plina koji istočnoeuropska nacija transportira u Europu.
Više pročitajte OVDJE
Bruxelles 'kupuje' Orbana da se pridruži embargu na rusku naftu
18:17 - Dužnosnici EU razmatraju ponudu financijske kompenzacije Mađarskoj kako bi premijera Viktora Orbana nagovorili da se pridruži embargu na uvoz ruske nafte, piše Politico.
Prema riječima trojice dužnosnika EU, novac bi se mogao usmjeriti u Budimpeštu kao dio nove energetske strategije Unije, koja bi trebala biti predstavljena idućeg tjedna, kako bi se prekinula ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
Više o tome pročitajte OVDJE
Ukrajina pozdravlja promjenu stava Njemačke prema Rusiji
18:12 - Ukrajina je pozdravila posjet njemačke ministrice vanjskih poslova, Annalene Baerbock Kijevu u utorak, koja je poduprla ukrajinska nastojanja za članstvom u Europskoj uniji i obećala dokidanje energetskih veza s Rusijom, te je ovaj posjet označen kao "povijesna prekretnica". Baerbock je najviša njemačka vladina dužnosnica koja je posjetila Kijev otkako je Rusija 24. veljače pokrenula invaziju na Rusiju, dok obje zemlje pokušavaju popraviti odnose nakon razmirica do kojih je došlo na početku ruske agresije.
Njemačka je poduprla uvođenje embarga na rusku naftu, a Baerbock je rekla da zemlja nastoji svesti uvoz ruskih energenata na nulu, dodavši "i to će tako ostati zauvijek". Slijedeći korake SAD-a i Britanije, Njemačka je ponovno otvorila i veleposlanstvo u Kijevu, što je simboličan potez povjerenja nakon što su diplomati ranije bili evakuirani.
Baerbock, koja je u posjet došla sa svojim nizozemskim kolegom, rekla je da će dvije zemlje Ukrajini poslati 12 haubica i da će odmah početi obuka kako ih koristiti.
"Činjenica jest da se Njemačka zalaže za mir, za teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Ovo je velika povijesna prekretnica i ja sam zahvalan njemačkoj vladi za ovo stajalište", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Želio bih zahvaliti Njemačkoj za promjenu pozicije u brojnim pitanjima. Vidjeli smo da je prva ruska raketa pogodila Kijev 24. veljače i da je također pogodila tradicionalnu njemačku politiku prema Rusiji", rekao je na zajedničkom brifingu.
Litva proglasila Rusiju 'počiniteljem terorizma'
17:24 - Litavski parlament, Seimas, usvojio je danas rezoluciju kojom se ruska invazija na Ukrajinu proglašava "genocidom", a Rusija "počiniteljem terorizma". U rezoluciji se navodi da je "oružana agresija punog razmjera, rat protiv Ukrajine, od strane oružanih snaga Ruske Federacije i njenog političkog i vojnog vodstva […] genocid nad ukrajinskim narodom".
U jednoglasno usvojenoj rezoluciji optužuju se ruske snage da "namjerno i sustavno gađaju civilne ciljeve", a Rusija proglašava "državom koja podržava i provodi terorizam".
Seimas je također pozvao na uspostavu međunarodnog suda za istragu navodnih ruskih ratnih zločina u Ukrajini, javlja Sky News.
U Ukrajini ubijeno najmanje osam ruskih generala
17:16 - Američki obavještajni izvori tvrde da je u ratu u Ukrajini dosad ubijeno osam do deset ruskih generala. Ukrajina je do sada tvrdila da je ubijeno 12 generala, navodi ABC News, ali Rusija nije potvrdila tu brojku. Ruski dužnosnici osporili su neke od navedenih pogibija svojih generala.
General-bojnik Magomed Tušajev navodno je ubijen u zasjedi ukrajinske sigurnosne službe, ali je čečenski čelnik Ramzan Kadirov kasnije objavio video na kojem je Tušajev živ. General-pukovnik Andrej Mordvičev je navodno poginuo u ukrajinskom topničkom napadu na uzletište Čornobajivka kod Hersona, ali kasnije su se također pojavile snimke na kojima se vidi kako se on sastaje sa zapovjednicima u Mariupolju.
Xi: Rat u Ukrajini vodi novim globalnim prijetnjama miru
16:49 - Sukob između blokova do kojeg je došlo zbog krize u Ukrajini mogao bi postati veća i dugotrajnija prijetnja globalnom miru nego sama kriza, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping svome francuskom kolegi u utorak, prenose kineski državni mediji. Kina je nekoliko puta pozivala europske zemlje da iskažu diplomatsku autonomiju umjesto da se svrstavaju uz SAD, u onome što Peking naziva "hladnoratovskim mentalitetom". Kina je odbila osuditi Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu, koju Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom".
U telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Xi je rekao da Kina vjeruje da bi Europa trebala imati punu kontrolu nad europskom sigurnošću, izvijestila je kineska državna televizija.
Američki izvori: Putin odlučio proširiti rat izvan Ukrajine
16:42 - AFP javlja, pozivajući se na američke obavještajne službe, da je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio proširiti ratna djelovanja na Transnistriju, odmetnutu prorusku regiju u Moldaviji.
Ondje je još 1990. godine, prije pada Sovjetskog Saveza, jednostrano proglašena Pridnjestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika.
"Ruska pobjeda u istočnoj regiji Donbasa možda neće okončati rat. Smatramo da Putin priprema produljeni sukob u Ukrajini tijekom kojeg još uvijek namjerava postići ciljeve izvan Donbasa", kazala je šefica američkih obavještajnih službi Avril Haines.
Ukrajinci tvrde: Žito koje su ukrali Rusi već je u Sredozemlju
16:33 - Obavještajna služba ukrajinskog ministarstva obrane priopćila je da se žito koje su ruske trupe ukrale u okupiranim područjima već šalje u inozemstvo. Uprava obavještajnih službi tvrdi da se "značajan dio žitarica ukradenog iz Ukrajine nalazi na suhim teretnim brodovima pod ruskom zastavom u Sredozemnom moru", piše CNN.
"Najvjerojatnije odredište je Sirija. Žito se odatle može krijumčariti u druge zemlje Bliskog istoka", navodi se. Ravnateljstvo je također priopćilo da Rusi "nastavljaju izvoziti hranu ukradenu u Ukrajini na teritorij Ruske Federacije i na okupirani Krim".
Rečeno je da u jednom od glavnih područja za proizvodnju žitarica — oko Polohija u Zaporiškoj regiji — ruske snage spremaju skladištenje žitarica i sjemenki suncokreta za transport u Rusiju.Žito se kralo i u Harkivskoj oblasti, a 1.500 tona žitarica odvezeno je iz sela Mala Lepetja u Hersonskoj oblasti na Krim.
Prošlog tjedna ministarstvo obrane priopćilo je da je već ukradeno gotovo pola milijuna metričkih tona ukrajinskog žita.
Iz ruševina u Izjumu izvučena tijela 44 civila
16:26 - Tijela 44 civila izvučena su iz ruševina peterokatnice u okupiranom gradu Izjumu, kazao je za CNN čelnik regionalne vojne uprave Harkiva Oleg Sinebuhov.
Zgradu su, kaže, potpuno uništili okupatori, ali još se ne zna kada se to dogodilo. Ruske snage kontroliraju Izjum već skoro dva mjeseca, a prethodno je bio intenzivno granatiran. Tijela iz ruševina izvukli su ještani koji su ostali u Izjumu. "I naravno da se to ne događa 24 sata dnevno.
Prema riječima Sinebuhova, iz Izjuma je evaukuirano 1700 ljudi dok je postojao tzv. "zeleni koridor". Nakon toga ruske snage nisu dopuštale izlazak ljudi iz grada i dopremu humanitarne pomoći. U susjednom Cirkuniju, kaže inebuhov, dogodio se ratni zločin.
"Puno je uništenih kuća, poslovnih zgrada, škola… Posvuda ima tijela, tijela civila.
Okupatori nisu odnijeli ni tijela svojih vojnika, oni su na ulicama, u privatnim kućama. Imamo još puno posla da sve očistimo."
EU: Rusija prije invazije izvela kibernetički napad
15:40 - Europska unija u utorak je optužila Rusiju da je izvela kibernetički napad na Ukrajinu, sat vremena prije početka ruske invazije na tu zemlju. “Kibernetički napad se dogodio sat vremena prije ruske ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine, čime je olakšana vojna agresija”, kaže se izjavi koju je u ime 27 država članica dao visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
“Ovaj kibernetički napad imao je znatan utjecaj, uzrokujući neselektivne prekide u komunikaciji javnih tijela, poduzeća i pojedinaca u Ukrajini, a zahvatio je i nekoliko država članica EU-a”, kaže se u izjavi.
Borrell je na konferenciji za novinare rekao da je ovo prvi put da EU otvoreno optužuje ruske vlasti za kibernetički napad.
Litva osudila rusko djelovanje kao genocid
15.30 - Litavski parlament u utorak je jednoglasno osudio rusko djelovanje u Ukrajini kao "genocid" i "terorizam" te pozvao da međunarodni sud, po uzoru na Nirnberški proces nakon Drugog svjetskog rata, procesuira osumnjičene za ratne zločine. U deklaraciji koju je podržala premijerka Ingrida Simonyte, navodi se da ratni zločini ruskih snaga u Ukrajini uključuju namjerno ubijanje civila, masovna silovanja, prisilno preseljenje ukrajinskih državljana u Rusiju te uništenje gospodarske infrastrukture i kulturnih znamenitosti.
Moskva poriče da je ciljala civile, a invaziju pokrenutu 24. veljače naziva "specijalnom vojnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i "denacifikaciju". Ukrajina i zapad tvrde da je to lažan izgovor za ničim izazvanu agresiju. "Ruska Federacija, čije vojne snage namjerno i sustavno biraju civilne ciljeve za bombardiranje, država je koja podržava i provodi terorizam", navodi se u deklaraciji.
Potez Litve uslijedio je nakon što su kanadski zastupnici ruske napade u Ukrajini jednoglasno prozvali "genocidom" 27. travnja. Litva, nekoć pod vlašću Moskve, sada je dio Europske unije i NATO-a, a bila je među najotvorenijim kritičarima ruske invazije na Ukrajinu. Vilnius je protjerao ruskog veleposlanika u travnju nakon što je Ukrajina optužila ruske snage za ubijanje civila u Buči, u blizini glavnog grada Kijeva.
Više od 8 milijuna ljudi unutar Ukrajine raseljeno
15.28 - Više od osam milijuna ljudi bilo je raseljeno unutar Ukrajine na datum 3. svibnja, više od dva mjeseca od početka ruske invazije, objavila je u utorak Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Ukupno IOM ocjenjuje da je 13,686 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove zbog napada koji je naredio ruski predsjednik Vladimir Putin 24. veljače. Od toga, 8,029 milijuna je unutar zemlje dok su ostali izbjegli.
U posljednjem izvješću, IOM je prebrojao 7,7 raseljenih unutar zemlje. "Potrebe tih ljudi raseljenih u zemlji i svih onih pogođenih ratom u Ukrajini rastu iz sata u sat", upozorio je generalni direktor organizacije Antonio Vitorino, naglašavajući da je "pristup potrebitom stanovništvu otežan zbog nastavka neprijateljstava".
S druge strane, gotovo dvije trećine od 3,5 milijuna stanovnika Kijeva vratilo se u glavni grad, iz kojeg su brojni stanovnici izbjegli na početku ruske invazije, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko. "Prije rata Kijev je imao 3,5 milijuna stanovnika, gotovo dvije trećine su se vratile", rekao je Kličko na ukrajinskoj televiziji. Iako je još na snazi policijski sat, po ulicama su prepreke, "ako vas ta ograničenja ne straše, možete se vratiti". Ipak, upozorio je ljude da budu oprezni. "Ako imate mogućnost biti u bolje zaštićenim mjestima, gdje nema rizika za vaš život i zdravlje, ostanite tamo", pozvao je.
Ukrajinci uništili Putinov paradni brod
14.23 - Paradni čamac ruskog predsjednika Vladimira Putina uništen je laserski navođenom bombom ispaljenom s drona, dok je dostavljao zalihe postrojbama na okupiranom Zmijskom otoku, piše The Sun.
Objavljena je i snimka na kojoj se vidi kako je patrolni čamac klase Raptor pogođen. Ruski je predsjednik koristi isto plovilo oznake 001 za inspekciju Crnomorske flote u Sevastopolju te Baltičke flote u Sankt Peterburgu. No, Rusija je posjedovala ukupno osam takvih plovila do početka invazije.
Više doznajte OVDJE.
Parlament Litve sukob nazvao genocidom, a Rusiju počiniteljem terorizma
14.08 - Litvanski parlament donio je u utorak rezoluciju kojom se ruska invazija na Ukrajinu proglašava "genocidom", a Rusija počiniteljem terorizma, javlja CNN.
U rezoluciji je, Seimas priznao je "oružanu agresiju punog razmjera protiv Ukrajine od strane oružanih snaga Ruske Federacije i njenog političkog i vojnog vodstva kao genocid nad ukrajinskim narodom."
Jednoglasno usvojena rezolucija optužuje ruske vojne snage da "namjerno i sustavno gađaju civilne ciljeve" i proglašava Rusiju "državom koja podržava i provodi terorizam". Seimas je također pozvao na uspostavu međunarodnog suda za istragu navodnih ruskih ratnih zločina u Ukrajini.
UN: Raseljeno više od 8 milijuna Ukrajinaca
14.03 - Agencija UN-a za migracije priopćila je da je broj raseljenih osoba unutar Ukrajine zbog ruske invazije na Ukrajinu sada veći od osam milijuna.
Mađarska: Embargo na naftu imao bi učinak atomske bombe na gospodarstvo
13.30 - Videokonferencija Europske komisije s fokusom na potencijalnu zabranu uvoza ruske nafte u Europsku uniju iz Rusije odgođena je, jer Mađarska nastavlja blokirati taj prijedlog.
Kako bi dodatno sankcionirala Rusiju zbog rata u Ukrajini, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predložila je da 27 zemalja članica EU postupno ukine uvoz ruske sirove nafte u roku od šest mjeseci i rafiniranih proizvoda do kraja godine. Međutim, Mađarska je rekla da neće glasati za predložene sankcije jer bi one imale učinak "atomske bombe" na njezino gospodarstvo i uništile "stabilnu opskrbu energijom".
Marija Pejčinović Burić posjetila Ukrajinu i najavila paket hitnih mjera
13.21 - Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je u utorak nakon povratka iz Ukrajine na "hitan prekid neprijateljstava" te priopćila da je s ukrajinskim vlastima dogovorila paket mjera kao odgovor na izravne posljedice ruske agresije na Ukrajinu.
"Još jednom pozivam na hitan prekid neprijateljstava, na odgovornost i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Nezamislive patnje i razaranja koje je ukrajinskom narodu nanijela ruska agresija i barbarsko nasilje nad ženama i djecom, nemaju mjesta u našoj viziji Europe kao kontinenta mira gdje se poštuju ljudska prava, demokracija napreduje, a vladavina prava prevladava", priopćila je Pejčinović Burić nakon posjeta Ukrajini u ponedjeljak na Dan Europe.
Pejčinović Burić susrela se, između ostalih, s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, potpredsjednicom vlade Olgom Stefanišinom, ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom, članovima ukrajinskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, a posjetila je i Borodjanku i Irpinj u blizini Kijeva.
"Naša srca su s Ukrajinom", rekla je Pejčinović Burić, ponovivši "nepokolebljivu podršku i solidarnost u ovim izazovnim vremenima" ukrajinskom državnom vrhu.
Vijeće Europe i ukrajinske vlasti dogovorile su paket hitnih mjera za odgovor na izravne posljedice ruske agresije. "To uključuje pružanje savjeta (ukrajinskoj) glavnoj tužiteljici Irini Venediktovoj i njezinu uredu u kontekstu njihovih istraga o teškim kršenjima ljudskih prava i njihove suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. Pripremamo i paket mjera koji ćemo provesti nakon prestanka agresije", priopćila je Pejčinović Burić.
Više od 1000 vojnika ostalo u Azovstalu
12.27 - Ukrajinski dužnosnici tvrde da je više od 1000 ukrajinskih vojnika, od kojih su mnogi ozlijeđeni, još uvijek zarobljeno u čeličani Azovstal u gradu Mariupolju. Čeličana je pod snažnom ruskom paljbom nakon prošlotjedne evakuacije civila, a smatra se da je još najmanje 100 civila ondje zarobljeno.
"Stotine su ozlijeđene. Ima ljudi s teškim ozljedama kojima je potrebna hitna evakuacija. Situacija se svakim danom pogoršava", rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk agenciji AFP.
Rusi i Ukrajinci različito o stanju na terenu
12.22 - Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine objavio je novo izvješće o borbama i stanju na ratištima. "Ukrajinski branitelji proteklog su dana u regijama Donjecka i Luhanska uspješno odbili 15 neprijateljskih napada, uništivši jedan protuzračni raketni sustav, devet tenkova, tri topnička sustava, 25 borbenih oklopnih vozila, tri jedinice specijalne inženjerijske opreme i tri neprijateljska vozila", objavili su.
Svoje izvješće je objavilo i rusko ministarstvo obrane. "Jedinice Narodne milicije Luhanske Narodne Republike, uz potporu Oružanih snaga Ruske Federacije, nakon što su dovršile čišćenje sela Popasna od nacionalista, probile su neprijateljsku obranu u dubinu i došle do administrativne granice Luhanska. Kao rezultat ofenzive ubijeno je do 120 nacionalista te uništeno 13 oklopnih vozila i 12 vozila različitih namjena.
Raketne postrojbe i topničke postrojbe pogodile su 33 zapovjedna mjesta, 407 područja koncentracije ljudstva i vojne opreme, kao i pet skladišta streljiva i goriva na području Mikolajiva i Mirnog u regiji Mikolajiv. Kao rezultat napada ubijeno je do 380 nacionalista i onesposobljene su 53 jedinice vojne opreme", objavili su.
Njemačka ministrica vanjskih poslova u Ukrajini, najprije u Buči
12.20 - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stigla je u utorak u Ukrajinu, a ona je najviši dužnosnik njemačke vlade koji je posjetio zemlju otkako je počela ruska invazija 24. veljače.
Njeno prvo zaustavljanje je u gradu Buči pored Kijeva. Ruske snage optužene su da su ondje počinile ratne zločine. Moskva, koja je više puta nijekala da napada civile u ratu u Ukrajini, za tvrdnje da su njezine snage pogubile civile u Buči dok su okupirali grad kaže da su "monstruozna krivotvorina" radi ocrnjivanja ruske vojske. Međunarodni tužitelji pokrenuli su istrage tih zločina.
UN: Broj mrtvih u Ukrajini tisućama veći od službenih podataka
12.19 - Voditeljica UN-ove misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini rekla je u utorak da je u toj zemlji od početka rata ubijeno tisuće civila više od službene brojke od 3381.
"Radili smo na procjenama, ali sve što zasad mogu reći je da je to tisućama više od brojki koje smo vam u ovom trenutku dali", rekla je Matilda Bogner, šefica UN-ove misije u Ukrajini, kad su je pitali o ukupnom broju poginulih i ranjenih na brifingu u Ženevi.
"Velika crna rupa zapravo je Mariupolj gdje nam je bilo teško u potpunosti pristupiti i dobiti potpune informacije", dodala je.
Finska će zatražiti ulazak u NATO
11.41 - Očekuje se da će ova nordijska nacija objaviti svoju namjeru da postane članica NATO-a već ovaj tjedan, nakon što Odbor za vanjske poslove izradi nacrt odgovora na vladino izvješće o sigurnosti, koje uključuje opciju pridruživanja NATO-u. Nakon toga će finski parlament održati izvanrednu raspravu o tome hoće li prihvatiti preporuke izvješća o sigurnosti, piše CNN. Vrlo je vjerojatno da će NATO pozvati Finsku na razgovor o pristupanju savezu. Općenito se vjeruje da će se to dogoditi vrlo brzo budući da Finska već ispunjava većinu kriterija i malo je vjerojatno da bi se ijedna članica NATO-a mogla usprotiviti.
Finska je svoju sigurnost uvijek temeljila na dva koncepta, prvi su zemljopis i povijest, a drugi idealizam i realizam", rekao je za CNN Alexander Stubb, bivši premijer Finske, te nastavio: "U idealnom svijetu želimo surađivati s Rusijom, kojoj kao zemljopisnom susjedu ne možemo pobjeći. Ali isto tako znamo iz povijesti da je najveća realna prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti baš Rusija. S vremenom je realnost da je Rusija spremna stvoriti veći kaos u našoj regiji postala vrlo jasna, pa ulazak u NATO postaje pragmatična opcija."
Nema sumnje da bi ulazak Finske u NATO bio velik udarac za Putina. Ne samo da bi to značilo tih dodatnih 1287 kilometara zajedničke granice s alijansom već bi simbolično išlo i dalje kroz ujedinjenje antiputinovske koalicije koja je nastala nakon invazije na Ukrajinu. Zemlje koje su nekoć bile neutralne sada šalju novac i oružje Ukrajini, a Putin je međunarodni izopćenik sa sve manje saveznika iz dana u dan. Pridruživanje Finske također bi proširilo utjecaj NATO-a u sjevernoj Europi sve do Arktika, područja koje geopolitički postaje sve važnije zbog svojih prirodnih resursa, strateškog položaja i brojnih teritorijalnih sporova u koje su uključeni i Rusija, Finska i SAD. Švedska, zapadna susjeda Finskoj, također razmišlja o pridruživanju NATO-u. Pridruživanje Finske učinilo bi to još vjerojatnijim budući da su dvije zemlje bile na sličnom putu od početka ukrajinske krize.
WHO potvrdio 200 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini
11.13 - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je 200 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini od početka rata, rekao je u utorak glavni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus, pozivajući Rusiju "da zaustavi ovaj rat", javlja BBC.
Govoreći iz Kijeva nakon što je proveo dva dana u Ukrajini, Tedros je rekao da je "duboko dirnut" onim što je vidio i čuo. Tedros je rekao da napadi na zdravstvene ustanove "moraju prestati", dodajući: "Postoji jedan lijek koji se ne može isporučiti, a koji Ukrajini treba više od bilo kojeg drugog, a to je mir."
Tedros je rekao da je razgovarao o zdravstvenoj situaciji u zemlji s ukrajinskim dužnosnicima i rekao da će WHO nastaviti podržavati ukrajinski zdravstveni sustav. "Moja poruka svim građanima Ukrajine je da WHO stoji uz vas", rekao je.
Rusi pogodili židovsko groblje
11.04 - Rusi su pogodili židovsko groblje u Hluhivu u regiji Sumi, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova. "Staro groblje ima više od 600 nadgrobnih spomenika. Najstariji datiraju iz 1824.", napisali su.
Tužiteljstvo: Ubijeno 226 djece, 416 ih je ozlijeđeno
11.01 - Ukrajinski ured javnog tužitelja izvijestio je kako je od početka rata u Ukrajini ubijeno 226 djece, a njih 416 ozlijeđeno. Dodaju da je u napadima oštećeno 1657 obrazovnih ustanova.
Duma sprema zakon o priznavanju veteranskog statusa separatistima
10.25 - Čelnik Odbora Državne dume za rad, socijalnu politiku i pitanja branitelja Jaroslav Nilov (frakcija LDPR) rekao je da je pripremljen i poslan Vladi prijedlog zakona o proširenju statusa branitelja na ruske dobrovoljce u Donbasu "Zakon je pripremljen i poslan je Vladi", rekao je Nilov za TASS.
Predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin je 23. ožujka na plenarnoj sjednici Doma dao instrukcije predsjednicima odbora Dume za obranu i rad, socijalnu politiku i pitanja veterana da rade s vladom na pitanjima koja se odnose na priznavanje veteranskih prava građanima koji su u sastavu vojnih postrojbi Donjecke i Luganske narodne republike.
Ranije je Državna duma jednoglasno usvojila zakon kojim se sudionici specijalne vojne operacije u Ukrajini priznaju kao vojni veterani. Sudionici "specijalne operacije", prema zakonu, imat će pristup sustavu socijalne zaštite koji koriste veterani Afganistana, Sirije i drugih ratišta.
Moldavija poziva na povlačenje ruske vojske iz Pridnjestrovlja
10.22 - Moldavija poziva na povlačenje ruske vojske iz Pridnjestrovlja u Moldaviji, jer želi mirno rješenje sukoba, izjavila je moldavska premijerka Natalija Gavrilica.
"Moldavija koristi platformu UN-a kako bi tražila povlačenje ruske vojske s pridnjestrovskog teritorija Moldavije i kako bi skrenula pažnju na kršenje ljudskih prava u regiji, koja je pod kontrolom nepriznatog režima", rekla je Gavrilica na brifingu u ponedeljak.
Prema njenim riječima, Kišinjev želi pronaći mirno rješenje za sukob, koje će omogućiti razvoj zemlje u korist svih građana, prenijela je agencija RIA Novosti. Od početka 1990-ih Pridnjestrovlje nije pod kontrolom Kišinjeva. Opća skupština UN u lipnju 2018. pozvala je Rusiju da povuče svoje snage iz Pridnjestrovlja. Rezoluciju su podržale 64 države, 14 je bilo protiv, a još 83 zemlje su bile suzdržane. U Pridnjestrovlju su, prema RIA Novostima, 60 posto stanovništva Rusi i Ukrajinci.
Rusija izgubila oko 26.000 vojnika
10.20 - Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je najnovije informacije o gubicima ruskih postrojbi. Tvrde daje ubijeno oko 26.000 ruskih vojnika.
Od opreme, Rusi su izgubili 199 aviona, 158 helikoptera, 1170 tenkova, 2808 ostalih oklopnih vozila, 87 jedinica PZO-a, 185 raketnih sustava srednjeg dometa, 1980 ostalih vozila i cisterni, 41 komad specijalne opreme, 519 komada artiljerije, 380 dronova, 12 brodova i 94 krstareća projektila.
Rusija: Odbili smo pokušaje Ukrajinaca da ponovno zauzmu Zmijski otok
9.44 - "Ruske snage zaustavile su u posljednja dva dana nekoliko pokušaja ukrajinskih vojnika da ponovno zauzmu Zmijski otok u Crnom moru", tvrdi rusko ministarstvo obrane. Glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov kaže da je Ukrajina napravila "nekoliko očajničkih pokušaja" da izvrši zračne i pomorske napade na otok.
Rusko ministarstvo objavilo je da je Rusija oborila četiri ukrajinska vojna zrakoplova, tri Su-24 i jedan Su-27, tri helikoptera Mi-8 s padobrancima i jedan helikopter Mi-24, kao i da je izvršila napade na brodove mornarice. "Tijela 24 mrtva ukrajinska vojnika ostavljena su na obali Zmijskog otoka", napisao je Konašenkov na Telegramu.
U Izjumu pronađena trupla 44 civila
9.41 - U Izjumu su ispod ruševina peterokatnice koju su početkom ožujka granatirali Rusi, otkrivena trupla 44 civila, naveo je šef vojne regionalne uprave Harkiva, Oleh Sinjehubov.
Rusi pojačavaju svoje snage sjeverno od Harkiva
9.39 - Ruska vojska pojačava svoju prisutnost duž sjeverne granice dok ukrajinske snage vrše protunapad oko grada Harkiva, priopćila je ukrajinska vojska u utorak, javlja CNN. "Očekuje se da će neprijatelj nastaviti akcije na državnoj granici s Ukrajinom kako bi obuzdao djelovanje ukrajinskih oružanih snaga", priopćio je Glavni stožer.
Lokalni dužnosnici u područjima južno od Harkiva izvijestili su u ponedjeljak da su se neke ruske jedinice pomaknule na sjever, vjerojatno kako bi pokušale ojačati opskrbne linije iz Belgoroda. Glavni stožer je rekao da je Rusija u ponedjeljak izvela raketne napade preko granice na četiri sela u Sumiju, oko sjeverozapadno od Harkiva.
Na glavnoj bojišnici u istočnoj regiji Luhansk, borbe se nastavljaju oko Sjeverodonjecka.Rusi su pokušali probiti južno od rijeke Siverskij Donec gradeći pontonske mostove, ali su ukrajinske snage uništile barem jedan. U utorak rano ujutro, Serhij Hajdaj, čelnik vojne uprave regije Luhanska, rekao je da je "situacija u Bilohorivki i dalje teška. Neprijatelj je tamo pokušao stvoriti jak prijelaz za prebacivanje opreme i osoblja."
"Međutim, u ovom trenutku su uništeni svi pontonski prijelazi; uništena je sva neprijateljska oprema; ostaci ljudstva dijelom su uništeni, a dijelom je neprijatelj pobjegao i preplivao na drugu stranu", rekao je Hajdaj i dodao da su u ostatku Luhanska ukrajinske jedinice držale crtu obrane.
U Azovstalu ostalo stotinak civila
9.30 - “Osim vojske, u skloništima Azovstala ostalo je najmanje 100 civila. Međutim, to ne smanjuje jačinu napada okupatora”, prenosi Reuters, objavu pomoćnika gradonačelnika Mariupolja, Petra Andrjuščenka na Telegramu.
Dva načina za brzi dovršetak rata u Ukrajini
9.28 - Bivši zamjenik glavnog zapovjednika NATO-a u Europi, Sir James Everard smatra da je Rusima jedini izlaz iz rata u Ukrajini značajno povećanje broja vojnika ili pokretanje taktičkog nuklearnog napada. Iako se očekivalo da će Putin na paradi povodom Dana pobjede objaviti rat Ukrajini, Everard tvrdi da je ruski vođa "u nevolji", jer bi ga uskoro mogli svrgnuti vlastiti generali.
"On je u užasnoj situaciji za koju je sam kriv. Ne vidim načina kako bi mogao postići svoje ciljeve bez konvencionalne eskalacije", rekao je Everard za The Sun.
Podsjetio je i na objave plaćeničke organizacije, Wagner grupe, za koju se vjeruje da je uključena u sukobe, a koja tvrdi da će Rusi morati mobilizirati između 600 i 800 tisuća ljudi kako bi definitivno porazili Ukrajinu. Iako izvor te procjene nije poznat, ona se uzima kao pristojna ilustracija s čime se Putinove postrojbe suočavaju u Europi.
Više doznajte OVDJE.
Izvanredna sjednica Vijeća UN-a zbog Ukrajine
9.25 - Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava održat će posebnu sjednicu o Ukrajini u četvrtak nakon što je Kijev pozvao na preispitivanje situacije, rekao je glasnogovornik Rolando Gomez, prenosi BBC.
Reakcija stiže nakon što je Jevhenija Filipenko, ukrajinska veleposlanica pri UN-u, napisala pismo u kojem poziva na razmatranje “nedavnih izvješća o ratnim zločinima i kršenjima velikih razmjera u Buči i stalnih izvješća o masovnim žrtvama u Mariupolju”.
Velika Britanija, SAD i Njemačka bile su među 55 zemalja koje su potpisale dokument. Na sastanku bi mogla biti donesena i rezolucija kojom bi se novoformirano istražno povjerenstvo za rat zadužilo da dostavi detaljno izvješće vijeću kasnije ove godine.
SAD Ukrajini isporučio staru opremu koju nije smio izvoziti bez dopuštenja
9.20 - Sjedinjene Američke Države službeno su opskrbile Ukrajinu posebnom vojnom komunikacijskom opremom proizvedenom 2010. godine, koja se u druge zemlje može prenijeti samo uz dopuštenje američke vlade, prema dokumentima pronađenim na ukrajinskim položajima u tvornici Iljič u Mariupolju piše ruska agencija RIA Novosti.
Dopisnik te agencijepronašao je na gornjim katovima jedne od upravnih zgrada upute za vojnu pješačku antenu Harris RF-3161-AT001 ili RF 3162DB-AT001. Ova vrsta komunikacije odnosi se na posebne tehnologije koje se ne mogu prodavati izvan Sjedinjenih Država bez dopuštenja nadležnih tijela. Također je zabranjen ponovni izvoz takvih antena.
Prema dokumentu, Harris Corporation je proizvela antenu u siječnju 2010. godine. Harris je ukinut 2019., nakon čega je angažirana tvrtka L3Harris Technologies. Sredstva komunikacije koja primaju Oružane snage Ukrajine stara su već više od deset godina. Štoviše, isporuke su bile službene i predstavljene su kao vojno-tehnička pomoć Sjedinjenih Država savezničkom režimu u Kijevu.
Vjerojatno su antene došle u Ukrajinu prije 2019. godine, kada je Harris Corporation još postojala. Tada su pregovori o sporazumima iz Minska i sastanci u normandijskom formatu bili u punom jeku.
Biden zabirnut što Putin nema izlaz iz rata
8.34 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je zabrinut što ruski predsjednik Vladimir Putin "trenutačno nema izlaz, a ja pokušavam shvatiti što ćemo učiniti u vezi s tim". Bijela kuća je ranije opisala Putinov govor na Dan pobjede u ponedjeljak u Moskvi kao "reviziju povijesti koja je poprimila oblik dezinformacija".
Sovjetska pobjeda u Drugom svjetskom ratu stekla je gotovo religijski status u Rusiji pod Putinom, koji se pozivao na sjećanje na "Veliki domovinski rat" tijekom onoga što naziva "posebnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Zapadne zemlje smatraju da je to lažna analogija za opravdanje ničim izazvane agresije na Ukrajinu. Biden je potpisao u ponedjeljak zakon koji omogućuje ubrzanje slanja vojne opreme Ukrajini, reaktivirajući zakon iz Drugog svjetskog rata.
"Ukrajinci se svakodnevno bore za život", rekao je Biden u Ovalnom uredu, dodajući: "Ta borba je skupa, ali bi popuštanje pred agresijom bilo još skuplje".
Zakon se temelji na programu iz Drugog svjetskog rata čiji je cilj bio pomoći Europi da se odupre Hitleru. Od početka ruske invazije na Ukrajinu Bidenova administracija uputila je vojnu pomoć od oko 3,8 milijardi dolara Kijevu.
Rusija bi mogla gađati kemijska postrojenja u Ukrajini
8.26 - Rusija bi mogla gađati ukrajinsku kemijsku industriju, upozorio je glavni stožer ukrajinske vojske, prenosi Sky News. Dosad su Rusi raketirali skladišta nafte, ali i druga industrijska postrojenja te željeznicu.
"Nije isključena mogućnost sabotaže u kemijskoj industriji Ukrajine uz daljnje optužbe na račun jedinica oružanih snaga Ukrajine", poručio je stožer.
Putin formirao radnu skupinu za 'neprijateljske zemlje'
8.09 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je u okviru dekreta o ekonomskim mjerama protiv "neprijateljskih akcija" stranih država, naložio stvaranje radne skupine za međunarodna plaćanja. Jedan od zadataka te skupine bit će i utvrđivanje uvjeta za transakcije s "neprijateljskim" državama, javlja Reuters.
Putin je još u ožujku poručio da će zahtijevati od stranih zemalja da plaćaju energente u rubljama i pritom otvore račun u Gazprombanci. Poljska i Bugarska su krajem travnja odbile tako postupiti, pa im je najveća energetska kompanija Gazprom, obustavila isporuku plina. Iz Kremlja su tada zaprijetili istim scenarijem svima koji odbiju plaćati energente u rubljama.
Više doznajte OVDJE.
Rusija ne planira zatvoriti veleposlaništva u Europi
8.08 - Rusija ne planira proaktivno zatvoriti svoja veleposlanstva u Europi kao odgovor na neprijateljske mjere Zapada i proširenje sankcija Moskvi, izvijestila je u utorak novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ministra vanjskih poslova.
"To nije u našoj tradiciji", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško za agenciju RIA. Stoga smatramo da je rad diplomatskih predstavništava važan.
Ruskog veleposlanika u Poljskoj polili su crvenom bojom u ponedjeljak ljudi koji su prosvjedovali protiv rata u Ukrajini dok je išao položiti cvijeće na sovjetsko vojno groblje u Varšavi kako bi obilježio 77. obljetnicu pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Moskva je nakon toga poslala snažnu prosvjednu notu.
Rusi ponovno napadaju Azovstal
8.05 - Ruska vojska snažno napada čeličanu Azovstal u kojoj se nalazi nekoliko stotina branitelja Mariupolja, tvrdi ukrajinski ministar obrane.
Petro Andrjušenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja rekao je da su Rusi nastavili s opsadom čim je UN-ov konvoj napustio Donjeck. Rusi su, piše BBC, pokušali dignuti u zrak most koji se koristio za evakuaciju kako bi zarobila zadnje branitelje u postrojenju.
Ukrajinsko gospodarstvo moglo bi pasti za tridesetak posto
8.04 - Ukrajinsko gospodarstvo bi ove godine trebalo pasti za gotovo trećinu nakon ruske invazije, kaže Europska razvojna banka. Ovo je gore od 20-postotnog smanjenja koje je banka prognozirala u ožujku, nedugo nakon početka invazije, prenosi novinska agencija AFP.
Banka očekuje da će se ukrajinsko gospodarstvo oporaviti za 25 posto u 2023., u odnosu na ranije predviđanje od 23 posto. Predviđa se da će se rusko gospodarstvo ove godine smanjiti za 10 posto, a sljedeće godine postići nulti rast.
Pravobraniteljica: Milijun Ukrajinaca deportirano u Rusiju
8.00 - Ruske snage deportirale su više od milijun Ukrajinaca u Rusiju, uključujući više od 200 tisuća djece. Ukrajinska pravobraniteljica Ljudmila Denisova tvrdi da su filtraciju prisiljene proći i žene, djeca te starije osobe.
Kim Jong-un čestitao Putinu Dan pobjede
7.47 - Sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un poslao je čestitku predsjedniku Vladimiru Putinu povodom Dana pobjede Rusije, izražavajući "čvrstu solidarnost" svoje zemlje s Moskvom, javlja sjevernokorejska novinska agencija KCNA.
U svom pismu poslanom 9. svibnja, Kim je "izrazio čvrstu solidarnost s ciljem ruskog naroda da iskorijeni političku i vojnu prijetnju i ucjenu od strane neprijateljskih snaga i zaštiti dostojanstvo, mir i sigurnost zemlje nasljeđivanjem besmrtne tradicije pobjede". Sjevernokorejski čelnik također je "izrazio uvjerenje da će se strateški i tradicionalni odnosi prijateljstva između dviju zemalja stalno razvijati".
Sjeverna Koreja nedavno je istaknula svoje bliske veze s Rusijom i javno podržala Moskvu zbog njezine invazije na Ukrajinu. U veljači je za sukob u Ukrajini okrivila "hegemonističku politiku" Sjedinjenih Država i Zapada.
Britanci: Rusi su krivo procijenili ukrajinski otpor
7.40 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije operativno izvješće u kojem pišu da je Rusija krivo procijenila mogućnost ukrajinskog otpora.
"Rusko podcjenjivanje ukrajinskog otpora i njezino planiranje 'najboljeg scenarija' doveli su do vidljivih operativnih neuspjeha, sprječavajući predsjednika Putina da na paradi povodom Dana pobjede 9. svibnja objavi značajan vojni uspjeh u Ukrajini.
Ruski plan invazije vrlo je vjerojatno bio temeljen na pogrešnoj pretpostavci da će naići na ograničen otpor i da će moći brzo okružiti i zaobići gradska središta. Ova pretpostavka navela je ruske snage da pokušaju izvesti početnu fazu operacije laganim, preciznim pristupom koji je trebao postići brzu pobjedu uz minimalne troškove. Ova pogrešna procjena dovela je do neodrživih gubitaka i naknadnog smanjenja operativnog fokusa Rusije", stoji u izvješću.
Ukrajina gubi 170 milijuna dolara svaki dan
7.15 - Ukrajina gubi 170 milijuna dolara svaki dan jer je odsječena od mora, rekao je premijer Denis Šmihal, dodajući da je izvozni kapacitet Ukrajine prepolovljen.
"Devedeset milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, koje je Ukrajina planirala izvoziti u zemlje Azije, Afrike i Europe, blokirano je", tvrdi Šmihal.
SAD je u ponedjeljak priopćio kako će obustaviti carine na ukrajinski čelik na godinu dana, navodeći štetu koju je rat nanio industriji, prenosi 24sata.
Rusi pogodili trgovački centar i dva hotela u Odesi
7.10 - Trgovački centar i dva hotela pogođeni su u ponedjeljak u ruskim napadima u lučkom gradu Odesi. Tri nove ruske hipersonične rakete Kinžal ispaljene su iz zrakoplova te su pogodile "cilj turističke infrastrukture", rekao je Sergej Bratčuk, glasnogovornik regionalne vojne uprave Odese. Dvije osobe su hospitalizirane zbog raketnog udara, dodao je, javlja CNN.
Trgovački centar je pogođen sa sedam projektila, navodi Južno operativno zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga. Pet osoba je ranjeno, a jedna osoba je preminula.
Zastupnički dom Kongresa o 40 mlrd dolara pomoći Ukrajini
7.10 - Zastupnički dom američkog Kongresa razmotrit će u utorak dodatnih 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, izjavio je čelnik većine u Zastupničkom domu Steny Hoyer za CNN.
Predsjednik Joe Biden pozvao je u ponedjeljak Kongres da "odmah" usvoji zakon o pomoći Ukrajini, upozorivši da će postojeća pomoć nestati za "otprilike deset dana". Biden je prvotno tražio 33 milijarde dolara, ali Kongres je predložio još ssedam milijardi za pomoć u hrani i vojnoj opremi.
Biden nezadovoljan curenjem obavještajnih podataka
7.10 - Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki poručila je da predsjednik Joe Biden nije zadovoljan curenjem informacija u vezi pomoći američkih obavještajnih službi Ukrajincima u potapanju ruskog ratnog broda "Moskva" i lociranju ruskih generala.
"Predsjednik je bio nezadovoljan curenjem podataka. Njegov stav je bio da je to preuveličavanje naše uloge, netočna izjava i podcjenjivanje uloge Ukrajinaca i njihova vodstva, a on ih nije smatrao konstruktivnima", rekla je.
Ukrajina ispunila drugi dio upitnika za pristupanje EU
7.10 - Ukrajina je na Dan pobjede ispunila i drugi dio upitnika za pristupanje članstvu Europskoj uniji, čime je došla korak bliže statusu kandidata za članstvo.
Zelenskij: Povijest će smatrati Rusiju odgovornom za rat u Europi
7.10 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u svojem najnovijem obraćanju putem videa da će povijest smatrati Rusiju odgovornom za ponovno dovođenje rata na europski kontinent.
"A mi, Ukrajinci, nastavit ćemo raditi na našoj obrani, našoj pobjedi i vraćanju pravde. Danas, sutra i svaki drugi dan koji je neophodan za oslobađanje Ukrajine od okupatora. Ukrajinska zastava će se vratiti. Jer ovo je naša zemlja. Slobodna europska zemlja", dodao je.
