Biste li htjeli doživjeti stotu? Ili čak 120? Ali ne da ste zadnjih 30 godina nepokretni, u kolicima i pošli na kvasinu, nego da produljite zdrave godine? Nova je to opsesija tech industrije. Milijarde dolara ulažu i tech bogataši i start upovi u cijelom svijetu, da bi produljili život. Najekstremnijeg među njima, antiage evangelista Bryana Johnsona upoznali ste u Direktu. Čovjek svako jutro popije 90 suplemenata, nakon čega posti 18 sati. Drži se veganske dijete, prima transfuziju plazme krvi svoga sina, provodi testove koji prate sve njegove organe, od jetre do mozga. I taj ga eksperiment, s kojim je uspio pomladiti tijelo, košta 2 milijuna dolara godišnje. Milijune dolara ulažu i drugi milijarderi. Jeff Bezos u pomlađivanje stanica, Mark Zuckerberg u otkrivanje neurodegenerativnih bolesti. U Americi su već dostupne terapije kisikom u barokomorama, a ako imate 200 tisuća dolara onda je za vas kriogenika odnosno zamrzavanje tijela dok se ne pronađe lijek za ono što vam treba. 

O svemu što je trenutačno hit u tech industriji razgovarali smo s urednikom časopisa Bug, po novome i sam antiage evangelist Dragan Petric.

Jesi li već napravio transfuziju krvne plazme od svog maloljetnog sina?

Nisam baš Antiage evangelist pa nisam baš napravio transfuziju krvi. Mislim da je to za ove koji su ipak otišli malo predaleko. Longevity su tehnologije koje nam omogućuju da živimo duže i zdravije, ali na način koji je priuštiv svima.

Krenimo s disclaimerom: ti nisi liječnik, ni fitness trener, ni nutricionist: ti samo pratiš trendove

Ja sam zaljubljenik u tehnologiju. Longevity je trenutno jedna jako bitna i unosna niša u svijetu novih tehnologija. Meni je to zanimljivo i zbog toga i zbog samih rezultata koje takve tehnološke inovacije donose.

Ogromni novci se zapravo vrte u ovoj industriji?

Otprilike se očekuje da će ove godine ta industrija zavrtjeti oko 600 milijardi dolara diljem svijeta. To otprilike kolerila s nišom umjetne inteligencije odnosno cyber securityja koje trenutno jesu dvije možda trenutno najlukrativnije grane unutar IT-a.

Bryan Johnson vidjeli smo zaista ekstremne stvari radi?

Po meni on je jedan od onih koji idu predaleko. On je otišao u opsesiju. On ne želi živjeti što je moguće duže, on želi živjeti vječno. Mislim da je njegov cilj potpuno drugačiji od onog koji ima industrija longevity.

Industrija Longevity u svojoj srži ima odgoditi bolest odnosno produljiti zdrave godine.

Upravo tako. Cilj joj je izbjeći četiri najčešća uzroka zbog kojeg ljudi polaganom smrću. Brzom smrću umiremo npr. ako nas pogodi auto ili neka nenadana situacija. Spora smrt su četiri skupine oboljenja od kojih od kojih ćemo svi većinom umrijeti jednog dana a to su: kardiovaskularne bolesti, karcinomi, neurološka oboljenja poput Parkinsa ili Alzheimera i dijabetes tipa 2.

Neke od tih stvari stvarno nisu dostupne svakome. Barokomore, liječenje matičnim stanicama...

To su ekstremno skupe stvari i one nemaju puno veze s longevity. Longevity je tehnologija koja nam pomaže da promijenimo naš lifestyle na način da izbjegnemo sva oboljenja odnosno da odgodimo oboljenja od takvih bolesti. Da živimo dugo, ali da taj život bude i kognitivno i funkcionalno što je moguće bolji i kvalitetniji dugi niz godina. Znači, barokomora je nešto s čime ću ja akutno ili dramatično promijeniti određene tjelesne parametre, ali longevity su gadgeti, tehnologije, softverska rješenja koja nam pomažu da promijenimo svoj lifestyle. Iako svi mi znamo kakvim lifestyleom bismo trebali živjeti da živimo što je moguće duže.

Gadgeti nisu samo ovaj prsten koji nosiš koji je kao pametni sat. Vidjela sam da ima i školjka koja analizira urin, stolicu...

To je WC školjka koja će analizirati urin i stolicu pa dok mi još niti ne znamo nas upozoriti da moramo promijeniti nešto u prehrani ili da se moramo javiti liječniku ili nam dati neki treći alarm do na primjer madraca koji ima u sebi je algoritam koji će nam, ovisno o načinu na koji spavamo, promijeniti temperaturu samog madraca i na taj način produžiti  kvalitetniji dio sna za pola sata do sat vremena dnevno. A to je itekako bitno za naš zdravstveni život, za naš bioritam, metabolizam i za dugi zdravi život. 

Krećeš se puno po tim zanimljivim sajmovima. Znam da si bio u Las Vegasu. Tad smo razgovarali o onoj žlici koja soli. Ne moraš soliti hranu, nego ti Simulira sol, čime izbjegavamo zapravo soljenje hrane. Jesi nešto tako još kupiti osim takve žlice?

Pa, evo, ja sam htio kupiti taj madrac kojeg sam isto vidio na takvim sajmovima. I jako mi se svidio jedan uređaj koji ti stimulira  živac koji zapravo čitav tvoj nervni sustav stabilizira i smiruje. Ja i sam koristim proizvod jednog hrvatskog startupa koji poboljšava mikrobiotu  ponovno na individualiziranoj razini. To je zapravo cilj. lonngevityja jer svi smo mi različiti ljudi. Cilj je da individualno za svakoga pronađe njegov osobni recept kako živjeti bolje, kako živjeti duže, koje vježbe raditi i koju hranu jesti, jer svi smo različiti i svima nam treba drugačiji recept da bi izbjegli bolest.

Sve stvari koje spominješ nisu neke mega skupe. Znači, mi smo napravili malo ovaj ekstremni uvod gdje ljudi ulažu milijune i milijarde u to, ali zapravo svaki čovjek može jako puno toga napraviti da doživi možda ne baš 120 godina, ali... 

 Pa da, može se jako puno toga napraviti zapravo da promijenimo lifestyle. Danas nam tehnologija omogućuje da se to dogodi za ne puno novaca. Dakle, da nas motivira, da nam objasni koje konkretno vježbe trebamo raditi. Koju hranu bi trebali izbjeći, a koju ne. Jedan od gadgeta koji je baš individualizirano napravljen - stavi se na ruku poput onih čitača glukoze u krvi koje nose dijabetičari. I taj gadget nam na mobitel šalje konstantno podatke kako naše tijelo reagira na pojedini tip hrane. Možda ti smiješ pojesti tri kolača dnevno, a ja ne smijem jedan tjedno da ne razvijem nekakvu rezistenciju inzulinsku. Ne možemo to znati, ali ako na taj način izmjerimo to individualno, moći ćemo znati što tko smije jesti. Prije to nismo mogli. Tehnologija nam nije bila toliko dostupna.

Mediji zadnjih dana dosta prenose razgovor između Xi Jinpinga i Putina koji su razgovarali o tome, a uskoro će biti moguće živjeti do 150 jer ćemo moći transplantirati organe?

Kao beskonačno transplantirati organe - to je njihova ideja. Mislim, jednog dana bi nam i moždane stanice propale. Pa što kada mozak presadimo, onda više nismo ista osoba. Poznata su obojica po takvim PR-ovskim glasnim izjavama koje odjeknu, ali tu po meni nema nikakvih stvarnih temelja iz kojih su te izjave došle