Ako ste mislili da grad s titulom najzelenije prijestolnice Europe ne može imati problema s turizmom, e pa -može! Do te mjere da zakonom o ugostiteljstvu planiraju, među ostalim, poboljšati stanovanje.
U Ljubljani, kao i u Zagrebu, ima mnogo praznih stanova, posebno u centru grada, stanova koji se jeftino kupuju, ali ne stavljaju u funkciju. Ovaj bi zakon to trebao regulirati, kao i pitanje apartmanizacije, i to ograničenjem izdavanje apartmana turistima na maksimalno 30 dana godišnje.
Stanova nedostaje, a cijene su visoke
Kako objašnjavaju u ljubljanskoj turističkoj zajednici, zbog kratkoročnog najma i u Ljubljani nedostaje stanova za lokalno stanovništvo i studente, a i cijene su visoke. "Naša glavna želja je da se što više smještajnih objekata registrira, da plaćaju porez i turističku taksu. Da imamo veći nadzor nad time tko posjećuje Ljubljanu i da turisti koji dođu u Ljubljanu nešto pridonose u blagajnu iz koje se financiraju brojni projekti, infrastruktura i stvari korisne za lokalno stanovništvo", rekla nam je Branka Gradišar iz Turističke zajednice Ljubljane.
Ograničenje iznajmljivanja turistima u nekim kvartovima prvi je put napravila Barcelona 2021. Mirta Kišak Koch, Hrvatica koja tamo živi godinama kaže kako su i grad i ponuda stanova premaleni za broj turista koji im svake godine dolazi. "Većina stanova koji su se počeli iznajmljivati turistima dovela je do pada broja stanova za iznajmljivanje lokalnom stanovništvu. Svi su podigli cijene najma, pa je Barcelona sada donijela odredbu s indeksom cijena prema tipu stana i kvartu gdje se stan nalazi s maksimalnom cijenom stanova. No, što se dogodilo? Potražnja je i dalje prekomjerna pa su ljudi spremni platiti bilo koju cijenu, samo da nađu stan", ispričala nam je Mirta.
Kod nas je problem apartmanizacije i preskupog najma najizraženiji u Splitu i Dubrovniku. U povijesnim jezgrama tih gradova više gotovo nitko ne živi, zato lokalna vlast i tamo razmišlja zabraniti nove apartmane.
Ni u Zagrebu nije bolje
Ali ni u Zagrebu stanje nije znatno bolje. S jedne strane, u gradu postoji više od 50 tisuća praznih stanova koji se ne koriste, a s druge, u posljednjih se 10 godina učetverostručio broj stanova za kratkoročni najam, dakle preko Airbnba, Bookinga i drugih - s tisuću na četiri tisuće - od čega ih najviše ima upravo u najstrožem centru grada.
Svjesni su toga i u Gradu, i zato su već u konzultacijama s Barcelonom i Berlinom da eventualno preuzmu sličnu praksu. "Za početak, povećali smo takozvani turistički paušal po krevetu godišnje, koji je dosad iznosio smiješnih 300 kuna, na maksimalno zakonskih mogućih 200 eura. Mislimo da će to barem donekle destimulirati taj nekontrolirani boom kratkoročnog najma", rekao nam je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.
Inače, Ljubljana se ne zaustavlja samo na rješavanju apartmanizacije, nego bilda imidž ekološke osviještenosti. Među mjerama koje služe za promicanje održivog turizma je i promocija Slovenije kao destinacije s čistom pitkom vodom, a ugostiteljima će se ostavljati mogućnost da naplaćuju vodu iz slavine.
Sve se to zbiva u gradu čiji je strogi centar već 16 godina pješačka zona, što je u startu izazvalo prosvjede, a danas nitko ne može zamisliti da se promet ovamo vrati. A tako bi se moglo i u Zagrebu. "Želimo svakako smanjiti broj automobila u centru, želimo raditi garaže na obodu centra koje će onda služiti kao parkirne lokacije, dakle ostavljao bi se auto i dalje išlo javnim prijevozom. Želimo naprosto mijenjati navike", zaključuje Luka Korlaet.
Baš to je ionako trend u mnogim zapadnoeuropskim metropolama. Može se i kod nas tim putem, dobre ulične svirače bolje će se čuti.
