Koliko vam stvarno treba sati sna po noći? Hrvatski znanstvenik s Harvarda riješio dilemu

Idemo se boriti protiv nesanice. Ne pjesmom nego znanstveno. U Direktu nam je prije dvije godine bio gost ekscentrični milijunaš, Amerikanac koji želi usporiti proces starenja. Ok, možete sad vi o njemu misliti da je to obični prodavač magle ili prodavač suplemenata, to je legitimno. Ali neke njegove metode, pogotovo one vezane uz savršenu rutinu spavanja, nisu možda toliko lude. Znanost sna je ozbiljna stvar. 

Zbog toga smo se uključili u Boston, konkretno prestižni Harvard, od kud se javio hrvatski neuroznanstvenik Alen Juginović.

Možete li nam za početak samo malo opisati što točno vi radite kod spavanja, kako, koliko dugo?

Ja sam ovdje skoro šest godina i zapravo proučavam kako i zašto loša kvaliteta spavanja utječe na zdravlje i u životinja, a i u ljudi, jer ono što ne znamo zašto točno spavanje utječe loše na zdravlje. Mi znamo da spavanje loše za zdravlje dugoročno, ali zapravo ne znamo one mehanizme i to je ono što pokušavamo razumjeti, kako bismo mogli pomoći ljudima koji slabo spavaju.

UPOZORENJE STRUČNJAKA /

Nikako ne biste trebali boraviti u ova dva dijela hotela: 'Odmah tražite drugu sobu'

Pojasnite nam kako istražite to? Pratite ljude dok spavaju i spojite ih na elektrode?

Postoje dvije varijante. Što se tiče životinja, radim s modelima miševa. Uklanjamo spavanjem miševima na nekoliko načina, bilo genetički ili na jedan drugi način, zapravo miševi puno manje spavaju. I onda proučavamo određene organske sustave - od srca do mozga do jetre da vidimo što se točno događa s njima na molekularnoj razini. Što se tiče ljudi, snimamo njihovo spavanje po noći. Spojite ih na preko 20-30 elektroda i onda pratite kako oni spavaju na vrlo detaljnoj razini. Onda pokušavate razumjeti što ide loše i kada spavanje zapravo postane loše.

I što ide loše? Što se događa u mom tijelu ako recimo spavam pet sati?

Odmah ću reći da to nije dobro. Odrasli osobe bi trebale spavati između sedam i devet sati, to je preporuka. A dugoročno se javljaju brojne negativne posljedice. Nažalost, spavanje utječe na praktički svaki organ u našem tijelu, od mozga do srca, do jetre i crijeva, kože i brojnih drugih organa. Najsnažnija poveznica ljudi koji slabo, odnosno loše spavaju dugoročno - ne mislim jedan dan ili mjesec, nego godinama, kod njih se povećava rizik za srčani udar, moždani udar, dijabetes, povišeni tlak i brojne druge poremećaje, primjerice veliki depresivni poremećaj, neurološki poremećaji kao što je Parkinsonova i Alzheimerova bolest. To su samo neke bolesti koje su povezane s lošim snom. 

'NISTE MI ODGOVORILI' /

Žustra rasprava ministrice Hrstić i Skorina: 'Dajte mi da vam jasno odgovorim'

Pretpostavljam da je to individualno od osobe do osobe, ali provedite me kroz optimalan san. Ako ustajem ujutro u sedam sati, kad trebam ići spavati, kakva treba biti temperatura sobe?

Kad se ujutro probudimo, dobar san navečer počinje već od jutra. To je ono što mnogi ljudi zapravo ne razmišljaju. Kad se ujutro probudimo, izuzetno je važno odmah se izložiti sunčevoj svjetlosti ili bilo kojem drugom svijetlu, ako je vani magla ili nešto. Zašto? Zato jer to Sunčevo svjetlo govori našem organizmu - ok, dan je, više nije noć, ne treba više spavati. Trebamo otići u dan. Nakon što provedemo dan kroz posao i druge obveze, dolazi 21-22 sata uvečer i u idealnom svijetu bi bilo da barem sat vremena prije spavanja lagano pokrenemo tu rutinu da idemo u san. Dakle, san nije kao gumb uključeno ili isključeno, već je to jedan ulazak u proces. Ono što bi ljudi trebali generalno raditi prije samog ulaska u san je opustiti se. Dakle, stres je broj jedan uzrok nesanice. Ljudi se mogu opustiti na brojne načine - od meditacije, toplog tuša ili čitanja knjige, bilo što što opušta ljude. I prije spavanja ne treba, naravno, jesti veliku količinu hrane. Osobito ne treba piti alkohol, a da ne govorim o pušenju i brojnim drugim lošim navikama. To su neke od vrlo jednostavnih stvari koje doista pomažu boljem snu. I još zadnju stvar ovdje nisam rekao, a to je svjetlo. Svjetlo prije spavanja treba zaista isključiti, a osobito za vrijeme spavanja jer je ono broj jedan znak našem organizmu je li noć ili je dan. Ako je noć trebamo spavati, a ako je dan trebamo biti budni. 

U koliko onda sati treba ići spavati ako se dižete u šest ili sedam?

Bilo bi idealno da idemo spavati između 22 i 23 sata navečer, da uhvatim tih sedam do devet sati sna. Obično čovjeku treba 10-15 minuta prosječno da zaspe, nekima duže, a nekima kraće. Ali oko 22 i 23 sati je dobro da idemo spavati. 

Rekli ste ne treba jesti... Što se dogodi u tijelu ako idem pojesti platu pršuta u ponoć?

To ne bi bilo idealno osim za posebne prigode, primjerice kad gledamo ovu emisiju. Ali osim toga jedenje prije spavanja, osobito jako zastupljene hrane poput pršuta, najvjerojatnije će pogoršati kvalitetu spavanja. Iako čovjek može spavati sedam do devet sati u kontinuitetu, kvaliteta spavanja može biti loša. Onda se čovjek ujutro probudi umoran, kao da nije spavao sedam do devet sati, nego tri ili četiri sata. Dakle, bilo kakva hrana pred spavanje je znak organizmu da je još uvijek dan. Umjesto da lagano idemo u noć. Jer osim svjetla, važan znak organizmu su hrana i tjelovježba. To treba isključiti prije spavanja. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!