Zagreb. Glavni grad u kojem i dalje malo tko zna čemu služi koji spremnik. Grad u kojem se razdvaja 30% otpada, ali možda ne uvijek ispravno.
-Gdje s ljuskama jaja, korom od naranče? "U koš. Običan koš? -Da, da - običan", kaže Filip iz Zagreba.
-Razdvajate li otpad? "Da, oduvijek. Onda znate što bacamo u žutu vrećicu?", pita se Ita iz Zagreba.
-Koje su boje spremnici za staklo? "Plava. -Papir? "Žuto. -Plastika? Ne, to je žuto. Ne znam", kaže Leonarda iz Ivanić Grada.
-Gdje sa žaruljama? "Staklo. -Tetrapak mlijeka? Pa on valjda ide u onaj miješani", govori Ita.
-A gdje sa žaruljom? "A to nosim u posebne spremnike gdje i baterije", poručuje Pavica iz Zagreba.
Pavice u pravu ste. Žarulje ne idu ni u staklo ni u miješani otpad - one se odvajaju posebno. Naša anketa dokazuje da Zagrepčanima treba osvježiti znanje.
-Što s konzervama hrane? "Ne znam, to supruga rješava, ja ni ne koristim konzerve", priča sugovornik.
"Pa plastika je žuta, a papir sad ste me ubili u pojam", kaže Andrea iz Zagreba.
Ali za tri dana isprika više nema. Stiže nam novi sustav. I zato je tu Marina.
Ona dijeli savjete kako biti bolji građanin. Gdje s velikim komadima stiropora, starim sušilom, kako ponovno koristiti stvari, što s teglicama od zimnice. Marina zna sve.
"Krenimo s organskim otpadom. Kore od mandarina idu u biootpad, tu ide i odgrizak od jabuke, ide tu i kora od banane - ako ima naljepnicu, a često ima, onda to treba skinuti jer ona nije reciklabilna. Tu idu i ljuske od jajeta - da", kaže Marina Matijević iz Inicijative "Ja bolji građanin".
I vrećica od čaja, list salate, pa i papir s kojim ste brisali prolivenu kavu. Najlošije nam ide razdvajanje upravo biootpada, kaže Marina - jer često se žalimo da smrdi, da nemamo gdje s njim. A on čini čak 30 do 40% kućne kante.
"Što radim s ostatkom ručka? Da, to je često zabuna. On ne može u biootpad, sva termički obrađena hrana ne može tamo. On mora nažalost u miješani, tu spadaju i kosti, i recimo čikovi cigareta. -Primijetila sam da ljude zbunjuje taj karton pizze - što s njim? Ako imamo baš masne dijelove njih pokidamo i one mogu u biootpad ili kućni kompost, a ostalo može normalno u papir", poručuje Matijević.
Konzerve, kečap - sve to treba isprati i u žutu vrećicu. Isto je s poklopcima iz dostave ili recimo ambalažom od lijekova. I da, vlažne maramice ne u školjku nego u miješani otpad. A sada famozni tetrapak.
"Ljudi misle da je on papir, a on zapravo ima tri sloja - i papir i plastiku i zato on ide u žutu vrećicu", govori Matijević.
Reciklirati se može i četkica za zube. Ali, nju prethodno treba slomiti, gornji dio baciti u miješani otpad, a donji u plastiku.
"Mi sad stvarno moramo biti svjesni da se od plastike može dobiti energija i da što bolje mi odvajamo taj će se otpad moći što više koristiti i nećemo koristiti resurse koji su zbilja kratki", zaključuje Matijević.
To je bila naša mala škola. Prvi ispit je već u subotu.
