Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od proteklog vikenda u Zagrebu su na snazi nova pravila kada je u pitanju odvoz otpada. Iste je komentirao i Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudima je obećavano da s 1. listopada više neće biti spremnika na javnim površinama i da će građani odlagati plave vrećice na javne površine. No, spremnici su i dalje na cestama i ljudi su zbunjeni. Prošli tjedan su preskočeni neki redovni odvozi pa još ima spremnika punih otpada koji nisu odvezeni", rekao je Pavlović gostujući na <ulink url="https://hr.n1info.com/vijesti/dronom-smo-snimili-kamion-cistoce-kako-vozi-biootpad-na-jakusevac/">N1 televiziji</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je da nije problem u građanima te da oni kupovinom plavih vrećica dokazuju svoju spremnost na odvajanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Grad se neki dan pohvalio brojem prodanih vrećica i to pokazuje da su građani spremni i svjesni potrebe razdvajanja otpada. U građanima nije problem. Redovi su, ljudi čekaju vrećice. Sad se pokazuje ono na što se ukazuje već dugi niz vremena da nije problem u građanima, nego poduzećima koja nisu u stanju provesti najavljeni sustav. Ovo je ishitreno rješenje, upitna je i njegova zakonitost. Mislim i na kažnjavanje i sustav evidencije spremnika", rekao je.</para><heading2>'Još veći kaos'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističe da je građanima nametnuta kupovina vrećica, a grad je dosad izgradio samo jedan podzemni spremnik. "Sve što je grad napravio je jedan podzemni spremnik u Masarykovoj, ostalo je prebačeno na građane. Potreban je razvoj daljnje infrastrukture, ali građanima je nametnuta kupovina vrećica, prijeti im se kaznama za odlaganje otpada koji nije u skladu s odlukom, a grad to nije spreman provesti. Odluku je trebalo još dodatno razraditi, problem nije od jučer, nitko ne očekuje da se sve riješi preko noći niti netko očekuje da će Tomašević doći na Jakuševac i reći: 'Zatvaramo, idemo doma.' Ali bitno je raditi plan i sustav koji će biti dugoročno rješenje za Zagreb. Mislim da će nas ova odluka dovesti u još veći kaos."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirao je i informacije da građani uzalud odvajaju jer se biootpad odvozi na Jakuševac, kao i to da djelatnici Čistoće provjeravaju kante s biootpadom pa ih, ako su kontaminirane nečime što ne smije biti unutra, iskrcavaju na Jakuševcu, protivno zakonu.</para><hmn:article id="5ef76936-42e7-11ed-bdc5-3a54c1a0c4e9" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije to baš tako da djelatnici nešto pregledavaju. Neupitno je da Zagreb ima kapacitete za prihvat 30 tona biootpada dnevno, a u Zagrebu se prikupi oko 100 do 120 tona biootpada dnevno, bio ispravan ili ne. Prema zakonu bi Zagreb sve iznad 30 tona trebao davati privatnicima na daljnju uporabu i za to im plaćati, ali od početka godine im nije prepustio ni kilogram biootpada, već on završava na Jakuševcu. Grad kao da se ponaša da im ne odgovara da odvajaju biootpad jer se ljudima već mjesecima ne šalju smeđe vrećice pa ga bacaju u miješani otpad. Mi smo kao inicijativa za Jakuševac u lipnju dronom snimili situaciju kamiona Čistoće s biootpadom koji ulazi na Jakuševac i prolazi kraj kompostišta Zrinjevac i direktno vozi na brdo deponija što je zabranjeno zakonom", rekao je Pavlović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napomenuo je da je gradonačelnik sam nedavno u radijskom intervjuu priznao da gradska vlast ne postupa zakonito. "Nedavno je u radijskoj emisiji Tomašević rekao da je Zagreb napravio uštedu od 60 milijuna kuna na zbrinjavanju glomaznog otpada koji nije davao privatnicima na daljnju obradu. To je priznanje da Zagreb ne postupa zakonito jer u godinu dana nije napravio nijedno postrojenje za sortiranje otpada. Glavni otpad se od prošlog ljeta vozi na prošireni deponij na Jakuševac gdje se samo drobi, iz njega se ne izvlače vrijedne sirovine. Govoriti o uštedama je besmisleno jer se postupa suprotno zakonu, povećavaju se količine otpada na Jakuševcu, to je nezakonito i neekološko rješenje", zaključio je.</para><hmn:video id="4d885c40-427a-11ed-b98a-6eed7cc34d9f"/><heading2>Holding odbacio njihove optužbe</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, Holding se već početkom srpnja ove godine očitovao o bacanju biootpada ustvrdivši da je isti kontaminiran ako se u njemu nađe otpad koji bi bio biorazgradiv. Zagrebački holding odbacio je optužbe Udruge Ekologija grada kao neutemeljene, tendenciozne i zlonamjerne</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Napominjemo kako se o izdvojenom biootpadu i odloženom miješanom komunalnom otpadu na odlagalištu Jakuševec vodi dokumentacija sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i sve količine se uredno prijavljuju u očevidnike, a što potvrđuju i mišljenja redovitih inspekcija. U mjesecu svibnju 2022. godine obavljen je koordinirani inspekcijski nadzor te nisu utvrđene nepravilnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zakon o gospodarenju otpadom propisuje da se otpad pravilno odlaže u spremnike na području čitave države. Sukladno tome, ako na terenu naiđemo na nepravilnosti, tj. nepripadajući otpad u spremnicima za biootpad, naše korisnike informiramo i upozoravamo o istome. Naime, ukoliko se biootpad miješa s drugim vrstama otpada, neupotrebljiv je za daljnju oporabu u kompostani. Takav onečišćeni biootpad, potrebno je dodatnim resursima ponovo razvrstati, kako bi se samo nerazvrstani otpad tretirao kao miješani komunalni otpad", naveli su iz Holdinga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poručuju da prilikom sakupljanja biootpada, kada komunalni radnici uoče da je u pojedinim smeđim spremnicima veći postotak miješanog komunalnog otpada od udjela biootpada, na licu mjesta je nemoguće od strane radnika izdvojiti miješani komunalni otpad.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na odlagalištu otpada Jakuševec, na platou za prihvat otpada, na posebnom odvojenom dijelu istovaruje se onečišćeni biootpad koji je prikupljen iz kućanstva. Onečišćeni biootpad koji dolazi od nekih kućanstva pomiješan sa drugim vrstama otpada ne može ići u kompostiranje. U skladu s navedenim, iz prikupljenog takvog biootpada iz kućanstva (onečišćeni), isti dan odvaja se čista komponenta koja se može oporabiti te se odvozi na kompostanu, a ostatni otpad ugrađuje se u tijelo odlagališta. Na taj način sprječavamo onečišćenje iskoristivog otpada koji se može oporabiti te istovremeno ne zagađujemo okoliš sa onečišćenim otpadom i smanjujemo troškove transporta otpada koji je neiskoristiv", poručili su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodali su tada kako je u prvih pet mjeseci ove godine prikupljeno je 5394 tona čistog biootpada s kućnog praga, te 5600 tona neočišćenog biootpada iz kojeg je dodatnim sortiranjem izdvojeno još 866 tona biootpada pogodnog za kompostiranje.</para>

Gdje završava biootpad koji Zagrepčani odvajaju? 'Snimili smo dronom kamione Čistoće na Jakuševcu. To što rade je ilegalno' Pavlović ističe da je građanima nametnuta kupovina vrećica, a grad je dosad izgradio samo jedan podzemni spremnik Od proteklog vikenda u Zagrebu su na snazi nova pravila kada je u pitanju odvoz otpada. Iste je komentirao i Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada."Ljudima je obećavano da s 1. listopada više neće biti spremnika na javnim površinama i da će građani odlagati plave vrećice na javne površine. No, spremnici su i dalje na cestama i ljudi su zbunjeni. Prošli tjedan su preskočeni neki redovni odvozi pa još ima spremnika punih otpada koji nisu odvezeni", rekao je Pavlović gostujući na N1 televiziji.Dodao je da nije problem u građanima te da oni kupovinom plavih vrećica dokazuju svoju spremnost na odvajanje."Grad se neki dan pohvalio brojem prodanih vrećica i to pokazuje da su građani spremni i svjesni potrebe razdvajanja otpada. U građanima nije problem. Redovi su, ljudi čekaju vrećice. Sad se pokazuje ono na što se ukazuje već dugi niz vremena da nije problem u građanima, nego poduzećima koja nisu u stanju provesti najavljeni sustav. Ovo je ishitreno rješenje, upitna je i njegova zakonitost. Mislim i na kažnjavanje i sustav evidencije spremnika", rekao je.'Još veći kaos'Ističe da je građanima nametnuta kupovina vrećica, a grad je dosad izgradio samo jedan podzemni spremnik. "Sve što je grad napravio je jedan podzemni spremnik u Masarykovoj, ostalo je prebačeno na građane. Potreban je razvoj daljnje infrastrukture, ali građanima je nametnuta kupovina vrećica, prijeti im se kaznama za odlaganje otpada koji nije u skladu s odlukom, a grad to nije spreman provesti. Odluku je trebalo još dodatno razraditi, problem nije od jučer, nitko ne očekuje da se sve riješi preko noći niti netko očekuje da će Tomašević doći na Jakuševac i reći: 'Zatvaramo, idemo doma.' Ali bitno je raditi plan i sustav koji će biti dugoročno rješenje za Zagreb. Mislim da će nas ova odluka dovesti u još veći kaos."Komentirao je i informacije da građani uzalud odvajaju jer se biootpad odvozi na Jakuševac, kao i to da djelatnici Čistoće provjeravaju kante s biootpadom pa ih, ako su kontaminirane nečime što ne smije biti unutra, iskrcavaju na Jakuševcu, protivno zakonu."Nije to baš tako da djelatnici nešto pregledavaju. Neupitno je da Zagreb ima kapacitete za prihvat 30 tona biootpada dnevno, a u Zagrebu se prikupi oko 100 do 120 tona biootpada dnevno, bio ispravan ili ne. Prema zakonu bi Zagreb sve iznad 30 tona trebao davati privatnicima na daljnju uporabu i za to im plaćati, ali od početka godine im nije prepustio ni kilogram biootpada, već on završava na Jakuševcu. Grad kao da se ponaša da im ne odgovara da odvajaju biootpad jer se ljudima već mjesecima ne šalju smeđe vrećice pa ga bacaju u miješani otpad. Mi smo kao inicijativa za Jakuševac u lipnju dronom snimili situaciju kamiona Čistoće s biootpadom koji ulazi na Jakuševac i prolazi kraj kompostišta Zrinjevac i direktno vozi na brdo deponija što je zabranjeno zakonom", rekao je Pavlović.Napomenuo je da je gradonačelnik sam nedavno u radijskom intervjuu priznao da gradska vlast ne postupa zakonito. "Nedavno je u radijskoj emisiji Tomašević rekao da je Zagreb napravio uštedu od 60 milijuna kuna na zbrinjavanju glomaznog otpada koji nije davao privatnicima na daljnju obradu. To je priznanje da Zagreb ne postupa zakonito jer u godinu dana nije napravio nijedno postrojenje za sortiranje otpada. Glavni otpad se od prošlog ljeta vozi na prošireni deponij na Jakuševac gdje se samo drobi, iz njega se ne izvlače vrijedne sirovine. Govoriti o uštedama je besmisleno jer se postupa suprotno zakonu, povećavaju se količine otpada na Jakuševcu, to je nezakonito i neekološko rješenje", zaključio je.Holding odbacio njihove optužbePodsjetimo, Holding se već početkom srpnja ove godine očitovao o bacanju biootpada ustvrdivši da je isti kontaminiran ako se u njemu nađe otpad koji bi bio biorazgradiv.  Zagrebački holding odbacio je optužbe Udruge Ekologija grada kao neutemeljene, tendenciozne i zlonamjerne"Napominjemo kako se o izdvojenom biootpadu i odloženom miješanom komunalnom otpadu na odlagalištu Jakuševec vodi dokumentacija sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i sve količine se uredno prijavljuju u očevidnike, a što potvrđuju i mišljenja redovitih inspekcija. U mjesecu svibnju 2022. godine obavljen je koordinirani inspekcijski nadzor te nisu utvrđene nepravilnosti.Zakon o gospodarenju otpadom propisuje da se otpad pravilno odlaže u spremnike na području čitave države. Sukladno tome, ako na terenu naiđemo na nepravilnosti, tj. nepripadajući otpad u spremnicima za biootpad, naše korisnike informiramo i upozoravamo o istome. Naime, ukoliko se biootpad miješa s drugim vrstama otpada, neupotrebljiv je za daljnju oporabu u kompostani. Takav onečišćeni biootpad, potrebno je dodatnim resursima ponovo razvrstati, kako bi se samo nerazvrstani otpad tretirao kao miješani komunalni otpad", naveli su iz Holdinga.Poručuju da prilikom sakupljanja biootpada, kada komunalni radnici uoče da je u pojedinim smeđim spremnicima veći postotak miješanog komunalnog otpada od udjela biootpada, na licu mjesta je nemoguće od strane radnika izdvojiti miješani komunalni otpad."Na odlagalištu otpada Jakuševec, na platou za prihvat otpada, na posebnom odvojenom dijelu istovaruje se onečišćeni biootpad koji je prikupljen iz kućanstva. Onečišćeni biootpad koji dolazi od nekih kućanstva pomiješan sa drugim vrstama otpada ne može ići u kompostiranje. U skladu s navedenim, iz prikupljenog takvog biootpada iz kućanstva (onečišćeni), isti dan odvaja se čista komponenta koja se može oporabiti te se odvozi na kompostanu, a ostatni otpad ugrađuje se u tijelo odlagališta. Na taj način sprječavamo onečišćenje iskoristivog otpada koji se može oporabiti te istovremeno ne zagađujemo okoliš sa onečišćenim otpadom i smanjujemo troškove transporta otpada koji je neiskoristiv", poručili su.Dodali su tada kako je u prvih pet mjeseci ove godine prikupljeno je 5394 tona čistog biootpada s kućnog praga, te 5600 tona neočišćenog biootpada iz kojeg je dodatnim sortiranjem izdvojeno još 866 tona biootpada pogodnog za kompostiranje. HOLDING ODBACIO OPTUŽBE 

HOLDING ODBACIO OPTUŽBE

Gdje završava biootpad koji Zagrepčani odvajaju? 'Snimili smo dronom kamione Čistoće na Jakuševcu. To što rade je ilegalno'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tjedan dana je do novog modela zbrinjavanja zagrebačkog otpada, gradonačelnik Tomislav Tomašević pokušao je građanima odgovoriti na brojne nedoumice. Tomašević je tako danas za centar Zagreba otkrio prijelazno rješenje: uklanjaju se svi spremnici za miješani komunalni otpad s javnih površina. Oni koji nisu uspjeli staviti spremnike unutar zgrade, otpad če odlagati na javne površine u takozvanim ZeGe vrećicama i to isključivo od 20 do 22 sata - osim nedjeljom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijelazno rješenje bit će na snazi dok Grad ne postavi podzemne spremnike. Za ostale dijelove grada vrijedi pravilo - ZG vrećice u spremnike pod ključem ili u tipizirane bokseve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O novom sustavu odvajanja otpada za RTL je govorio Aleksandar Novković, predstavnikom stanara jedne zgrade u centru grada. "Želim pozdraviti gradonačelnika i zaželjeti uspjeh projektu. Ja osobno očekujem određeni kaos jer je previše nedorađenih elemenata u cijelom projektu", kazao je Novković. Neodređeni su, kaže ovaj predstavnik stanara, i navodi o kaznama i komunalnim redarima.</para><hmn:article id="6b381ec2-3bfb-11ed-ba0f-02dd66fc08ed" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Ima puno zgrada koje imaju dvorišta i gdje se može sve smjestiti'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osobno nisam kontaktiran od komisija, nisu došle ništa pogledati. S druge strane, lijepo je, obzirom da je grad zaštićen u zoni A kulturnih spomenika, da se čiste kante i ne budu na ulici. Greška je što je gomila novih vlasnika lijena, ne bi prljali ruke i ostavljaju sve na ulici. Ima puno zgrada koje imaju dvorišta i mjesta gdje se može sve smjestiti", kazao je Novković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na komentar kako će sada na cesti imati vrećice smeća, a ne kante, Novković je kazao da se sjeća perioda kada su vrećice bile po cesti. "To smo već imali. Problem je da vidimo kako će službe raditi, kako će odvoziti, da li će ih biti navečer. To je isto kao i s komunalnim redarima kojih nema po noći", kazao je Novković.</para><hmn:article id="1a69c056-3bd6-11ed-a2f8-02dd66fc08ed" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

'Očekujem kaos u odvozu otpada, previše je toga neodređeno, čak i kazne, a već smo imali vrećice pune smeća po cestama' Neodređeni su, kaže predstavnik stanara, i navodi o kaznama i komunalnim redarima Tjedan dana je do novog modela zbrinjavanja zagrebačkog otpada, gradonačelnik Tomislav Tomašević pokušao je građanima odgovoriti na brojne nedoumice. Tomašević je tako danas za centar Zagreba otkrio prijelazno rješenje: uklanjaju se svi spremnici za miješani komunalni otpad s javnih površina. Oni koji nisu uspjeli staviti spremnike unutar zgrade, otpad če odlagati na javne površine u takozvanim ZeGe vrećicama i to isključivo od 20 do 22 sata - osim nedjeljom.Prijelazno rješenje bit će na snazi dok Grad ne postavi podzemne spremnike. Za ostale dijelove grada vrijedi pravilo - ZG vrećice u spremnike pod ključem ili u tipizirane bokseve.O novom sustavu odvajanja otpada za RTL je govorio Aleksandar Novković, predstavnikom stanara jedne zgrade u centru grada. "Želim pozdraviti gradonačelnika i zaželjeti uspjeh projektu. Ja osobno očekujem određeni kaos jer je previše nedorađenih elemenata u cijelom projektu", kazao je Novković. Neodređeni su, kaže ovaj predstavnik stanara, i navodi o kaznama i komunalnim redarima.'Ima puno zgrada koje imaju dvorišta i gdje se može sve smjestiti'"Osobno nisam kontaktiran od komisija, nisu došle ništa pogledati. S druge strane, lijepo je, obzirom da je grad zaštićen u zoni A kulturnih spomenika, da se čiste kante i ne budu na ulici. Greška je što je gomila novih vlasnika lijena, ne bi prljali ruke i ostavljaju sve na ulici. Ima puno zgrada koje imaju dvorišta i mjesta gdje se može sve smjestiti", kazao je Novković.Na komentar kako će sada na cesti imati vrećice smeća, a ne kante, Novković je kazao da se sjeća perioda kada su vrećice bile po cesti. "To smo već imali. Problem je da vidimo kako će službe raditi, kako će odvoziti, da li će ih biti navečer. To je isto kao i s komunalnim redarima kojih nema po noći", kazao je Novković. KANTOGRAD POSTAJE KAOSGRAD 

KANTOGRAD POSTAJE KAOSGRAD

'Očekujem kaos u odvozu otpada, previše je toga neodređeno, čak i kazne, a već smo imali vrećice pune smeća po cestama'

<para>
Pandemija covida-19 ozbiljno utječe na njegu bolesne ili prerano rođene novorođenčadi, a mnoga su nepotrebno odvojena od majki i izložena riziku od smrti ili dugoročnim zdravstvenim problemima, upozorila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija.</para>
<para>Dvije nove studije, koje je citirala Svjetska zdravstvena organizacija, objavile su da u rodilištima masovno ne dopuštaju majkama s potvrđenim ili sumnjivim korona-infekcijama kontakt s njihovom novorođenčadi, a gotovo četvrtina ispitanih majki izjavila je da im nije bilo dopušteno dojenje zbog sumnje u zarazu.</para>
<para>Poticanje na takozvanu "njegu majke klokana", koja uključuje rani i vrlo bliski kontakt majke i novorođenčeta, moglo bi spasiti više od 125.000 života, navodi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Lancet.
</para>
<heading2>Spasonosni kontakt s roditeljima</heading2>
<para>
Novorođena djeca u cijelom svijetu imaju "pravo na spasonosni kontakt s roditeljima", a to im se ne bi trebalo uskratiti zbog pandemije covida-19, istaknuo je Anshu Banerjee, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majki i novorođenčadi.</para>
<para>"Desetljeća napretka u smanjivanju smrtnosti djece bit će ugrožena ako se nešto ne učini već sada", ustvrdio je Banerjee.</para>
<para>Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da majke i dalje dijele sobu sa svojom novorođenom djecom, doje i ostvaruju kontakt kožom - čak i kada se sumnja ili je potvrđen covid-19.</para>
<para>Međunarodno istraživanje provedeno među medicinskim sestrama i liječnicima pokazalo je da je pandemija dovela do ograničenja kontakta novorođenčadi i roditelja, a dvije trećine od 1120 ispitanika reklo je da će odvojiti majku od djeteta ako im je test pozitivan ili im status nije jasan.</para>
<para>Više od 85 posto ispitanih navelo je da se boji za svoje zdravlje, a nedostatak osobne zaštitne opreme, stres i sigurnost među glavnim su problemima. Istraživanje je pokazalo da su se u nekim bolnicama vitalni resursi, uključujući osoblje i zalihe kisika, premještali s odjeljenja za novorođenčad na odjele za covid-19.</para>

Novorođenčad se u rodilištima nepotrebno odvaja od majki tijekom pandemije WHO preporuča da majke i dalje dijele sobu sa svojom novorođenom djecom, doje i ostvaruju kontakt kožom - čak i kada se sumnja ili je potvrđen covid-19 

Pandemija covida-19 ozbiljno utječe na njegu bolesne ili prerano rođene novorođenčadi, a mnoga su nepotrebno odvojena od majki i izložena riziku od smrti ili dugoročnim zdravstvenim problemima, upozorila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija.
Dvije nove studije, koje je citirala Svjetska zdravstvena organizacija, objavile su da u rodilištima masovno ne dopuštaju majkama s potvrđenim ili sumnjivim korona-infekcijama kontakt s njihovom novorođenčadi, a gotovo četvrtina ispitanih majki izjavila je da im nije bilo dopušteno dojenje zbog sumnje u zarazu.
Poticanje na takozvanu "njegu majke klokana", koja uključuje rani i vrlo bliski kontakt majke i novorođenčeta, moglo bi spasiti više od 125.000 života, navodi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Lancet.

Spasonosni kontakt s roditeljima

Novorođena djeca u cijelom svijetu imaju "pravo na spasonosni kontakt s roditeljima", a to im se ne bi trebalo uskratiti zbog pandemije covida-19, istaknuo je Anshu Banerjee, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majki i novorođenčadi.
"Desetljeća napretka u smanjivanju smrtnosti djece bit će ugrožena ako se nešto ne učini već sada", ustvrdio je Banerjee.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da majke i dalje dijele sobu sa svojom novorođenom djecom, doje i ostvaruju kontakt kožom - čak i kada se sumnja ili je potvrđen covid-19.
Međunarodno istraživanje provedeno među medicinskim sestrama i liječnicima pokazalo je da je pandemija dovela do ograničenja kontakta novorođenčadi i roditelja, a dvije trećine od 1120 ispitanika reklo je da će odvojiti majku od djeteta ako im je test pozitivan ili im status nije jasan.
Više od 85 posto ispitanih navelo je da se boji za svoje zdravlje, a nedostatak osobne zaštitne opreme, stres i sigurnost među glavnim su problemima. Istraživanje je pokazalo da su se u nekim bolnicama vitalni resursi, uključujući osoblje i zalihe kisika, premještali s odjeljenja za novorođenčad na odjele za covid-19. SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA UPOZORAVA: 

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA UPOZORAVA:

Novorođenčad se u rodilištima nepotrebno odvaja od majki tijekom pandemije

<para>
U Zadru građani vode brigu o razvrstavanju otpada, osobito plastike, no čini se da komunalce za to nije briga. O jednom takvom slučaju izvijestila je za <ulink url="https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/tribina/clanak/id/640423/komunalci-razvrstanu-plastiku-u-vrecici-pored-kante-ubacili-u-kamion-zajedno-s-ostalim-otpadom-djelatnik-dobacio-pa-sto-ce-to-tu-stajati-bezveze">Zadarski.hr</ulink> čitateljica Iva Lerga koja je u očaju poslala mail jer je ogorčena načinom neodvajanja otpada u ovom dalmatinskom gradu.</para>
<para>"Poštovani direktore Gradskog poduzeća za gospodarenje otpadom,</para>
<para>Pošto sam već nebrojeno puta zvala, pisala mailove i žalila se na postupanje sa plastikom i papirom za recikliranje moram i danas jer očito ni na pragu 2020. godine djelatnici Čistoće ne razumiju niti ne provode svoja vlastita pravila o razvrstavanju otpada. Opisat ću današnju situaciju i molim nadležne da se konkretno očituju a ne da je ovo izolirani slučaj jer nije.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7a93062e-9289-11eb-8a3a-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Danas u 10,20 sati dolazi kamion (ZD 883 EV ili FV) za komunalni otpad i stavlja u praznu kantu vreće (10-ak komada) sa plastikom i ubacuje ih sa ostalim otpadom iako je to razvrstana plastika i stoji pored kante (kao i inače). Ja ih gledam i ne vjerujem da se nakon toliko godina 'edukacije' djelatnika i priče o razvrstavanju i dalje to događa. A gospodin meni nonšalantno odgovara: 'pa što će to tu stajati bezveze'. Nakon što sam gospodinu rekla da smo mi to odvajali, a oni sad to bacaju kao da je obično smeće dobila sam drski odgovor. Na telefon za reklamacije nitko se ne javlja pa sam primorana pisati mail Vama, gradonačelniku i medijima jer jedino se tako glas čuje", napisala je Iva Lerga.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6466c610-b1c4-11eb-887c-0242ac140012"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5d708766-b1c3-11eb-b6c9-0242ac130013"/>

'Pa šta će to tu stajat bezveze!' 'Nakon što sam gospodinu rekla da smo mi to odvajali, a oni sad to bacaju kao da je obično smeće dobila sam drski odgovor' 

U Zadru građani vode brigu o razvrstavanju otpada, osobito plastike, no čini se da komunalce za to nije briga. O jednom takvom slučaju izvijestila je za Zadarski.hr čitateljica Iva Lerga koja je u očaju poslala mail jer je ogorčena načinom neodvajanja otpada u ovom dalmatinskom gradu.
"Poštovani direktore Gradskog poduzeća za gospodarenje otpadom,
Pošto sam već nebrojeno puta zvala, pisala mailove i žalila se na postupanje sa plastikom i papirom za recikliranje moram i danas jer očito ni na pragu 2020. godine djelatnici Čistoće ne razumiju niti ne provode svoja vlastita pravila o razvrstavanju otpada. Opisat ću današnju situaciju i molim nadležne da se konkretno očituju a ne da je ovo izolirani slučaj jer nije.

   

Danas u 10,20 sati dolazi kamion (ZD 883 EV ili FV) za komunalni otpad i stavlja u praznu kantu vreće (10-ak komada) sa plastikom i ubacuje ih sa ostalim otpadom iako je to razvrstana plastika i stoji pored kante (kao i inače). Ja ih gledam i ne vjerujem da se nakon toliko godina 'edukacije' djelatnika i priče o razvrstavanju i dalje to događa. A gospodin meni nonšalantno odgovara: 'pa što će to tu stajati bezveze'. Nakon što sam gospodinu rekla da smo mi to odvajali, a oni sad to bacaju kao da je obično smeće dobila sam drski odgovor. Na telefon za reklamacije nitko se ne javlja pa sam primorana pisati mail Vama, gradonačelniku i medijima jer jedino se tako glas čuje", napisala je Iva Lerga.



 VI RAZVRSTAVATE PLASTIKU, A KOMUNALCI JE NONŠALANTNO BACAJU S OSTALIM SMEĆEM: 

VI RAZVRSTAVATE PLASTIKU, A KOMUNALCI JE NONŠALANTNO BACAJU S OSTALIM SMEĆEM:

'Pa šta će to tu stajat bezveze!'

<para>
Katalonci, podijeljeni gotovo u jednakim dijelovima oko odcjepljenja, i čitava zemlja imaju samo jedno pitanje na umu: hoće li Carles Puigdemont, separatistički predsjednik, jednostrano proglasiti nezavisnost svoje regije kao što prijeti, odugovlačiti ili ustuknuti?
</para>
<heading2>Pisao i popravljao svoj govor čitav ponedjeljak</heading2>
<para>
Nekadašnji novinar, 54-godišnjak, pristaša nezavisnosti od najmlađe dobi, mora odgovoriti na pitanje u govoru pred katalonskim parlamentom u 18 sati tijekom kojega bi trebao iznijeti posljedice referenduma o samoodređenju od 1. listopada koji je španjolski ustavni sud proglasio nelegalnim.</para>
<para>Po više španjolskih medija, Puigdemont je svoj govor pisao i prepravljao čitav ponedjeljak, okružen savjetnicima, rastrgnut nesumnjivo između pristaša neosporna odlaska i onih koji strahuju da će rješenje, nezavisnost, na kraju biti gore zlo od pokroviteljstva Madrida.</para>
<para>"Basta! (Dosta!)", poručile su mu i stotine tisuća Katalonaca protivnika nezavisnosti na velikom prosvjedu u nedjelju.</para>
<para>Istu je riječ u ponedjeljak upotrijebila glavna udruga poslodavaca nakon što je šest od sedam katalonskih tvrtki koje kotiraju na burzi odlučilo premjestiti svoje sjedište izvan regije.</para>
<para>No, Puigdemontov tim ga je ohrabrio da ustraje, s velikim prosvjedom predviđenim blizu parlamenta.
</para>
<heading2>Europa nakon Brexita zabrinuta mogućim odvajanjem Katalonije</heading2>
<para>
O budućnost pokrajine velike poput Belgije, sa 7,5 milijuna stanovnika, ali i sudbini čitave zemlje odlučuje se u utorak navečer tijekom govora, pred zabrinutim pogledom ostatke Europe, potresene Brexitom iz 2016.</para>
<para>Službeni dnevni red sjednice katalonskog parlamenta usredotočen je na "političku situaciju" nakon "referenduma" na kojem katalonski separatisti tvrde da su pobijedili s 90 posto glasova i stopom sudjelovanja od 43 posto.</para>
<para>Carles Puigdemont mogao bi odabrati i srednji put, "odgođenu deklaraciju nezavisnosti", ili se zadovoljiti simboličnom proklamacijom, navodeći hitnost dijaloga, i aktivirati postupak u etapama, da ne bi izgubi obraz.</para>
<para>Zadnje riječi na tu temu dolaze iz dokumentarca emitiranog u nedjelju na katalonskoj javnoj televiziji u kojem Puigdemont ponavlja da će, u nedostatku posredovanja, pristaše nezavisnosti učiniti "ono što smo došli napraviti".</para>
<para>U Madridu šef konzervativne vlade Mariano Rajoy upozorio je da bi u slučaju jednostrane deklaracije nezavisnosti mogao zahtijevati ukidanje autonomije pokrajine, mjeru koja nikada nije primijenjena u toj iznimno decentraliziranoj parlamentarnoj monarhiji.</para>
<para>Ima i druge instrumente na raspolaganju, jer je već preuzeo kontrolu nad financijama pokrajine u rujnu. Može uvesti i ublaženo izvanredno stanje koje bi mu omogućilo da djeluje ukazima.</para>

Cijeli svijet čeka govor predsjednika Puigdemonta, hoće li proglasiti neovisnost? 

Katalonci, podijeljeni gotovo u jednakim dijelovima oko odcjepljenja, i čitava zemlja imaju samo jedno pitanje na umu: hoće li Carles Puigdemont, separatistički predsjednik, jednostrano proglasiti nezavisnost svoje regije kao što prijeti, odugovlačiti ili ustuknuti?

Pisao i popravljao svoj govor čitav ponedjeljak

Nekadašnji novinar, 54-godišnjak, pristaša nezavisnosti od najmlađe dobi, mora odgovoriti na pitanje u govoru pred katalonskim parlamentom u 18 sati tijekom kojega bi trebao iznijeti posljedice referenduma o samoodređenju od 1. listopada koji je španjolski ustavni sud proglasio nelegalnim.
Po više španjolskih medija, Puigdemont je svoj govor pisao i prepravljao čitav ponedjeljak, okružen savjetnicima, rastrgnut nesumnjivo između pristaša neosporna odlaska i onih koji strahuju da će rješenje, nezavisnost, na kraju biti gore zlo od pokroviteljstva Madrida.
"Basta! (Dosta!)", poručile su mu i stotine tisuća Katalonaca protivnika nezavisnosti na velikom prosvjedu u nedjelju.
Istu je riječ u ponedjeljak upotrijebila glavna udruga poslodavaca nakon što je šest od sedam katalonskih tvrtki koje kotiraju na burzi odlučilo premjestiti svoje sjedište izvan regije.
No, Puigdemontov tim ga je ohrabrio da ustraje, s velikim prosvjedom predviđenim blizu parlamenta.

Europa nakon Brexita zabrinuta mogućim odvajanjem Katalonije

O budućnost pokrajine velike poput Belgije, sa 7,5 milijuna stanovnika, ali i sudbini čitave zemlje odlučuje se u utorak navečer tijekom govora, pred zabrinutim pogledom ostatke Europe, potresene Brexitom iz 2016.
Službeni dnevni red sjednice katalonskog parlamenta usredotočen je na "političku situaciju" nakon "referenduma" na kojem katalonski separatisti tvrde da su pobijedili s 90 posto glasova i stopom sudjelovanja od 43 posto.
Carles Puigdemont mogao bi odabrati i srednji put, "odgođenu deklaraciju nezavisnosti", ili se zadovoljiti simboličnom proklamacijom, navodeći hitnost dijaloga, i aktivirati postupak u etapama, da ne bi izgubi obraz.
Zadnje riječi na tu temu dolaze iz dokumentarca emitiranog u nedjelju na katalonskoj javnoj televiziji u kojem Puigdemont ponavlja da će, u nedostatku posredovanja, pristaše nezavisnosti učiniti "ono što smo došli napraviti".
U Madridu šef konzervativne vlade Mariano Rajoy upozorio je da bi u slučaju jednostrane deklaracije nezavisnosti mogao zahtijevati ukidanje autonomije pokrajine, mjeru koja nikada nije primijenjena u toj iznimno decentraliziranoj parlamentarnoj monarhiji.
Ima i druge instrumente na raspolaganju, jer je već preuzeo kontrolu nad financijama pokrajine u rujnu. Može uvesti i ublaženo izvanredno stanje koje bi mu omogućilo da djeluje ukazima. DAN ODLUKE U KATALONIJI: 

DAN ODLUKE U KATALONIJI:

Cijeli svijet čeka govor predsjednika Puigdemonta, hoće li proglasiti neovisnost?

<para>
Procjenjuje se da taj divovski blok prekriva područje veličine oko 6000 kilometara kvadratnih (otprilike kao pola Dalmacije). Američki satelit danas je promatrao ledenjak dok se odvajao. Znanstvenici su to očekivali. Pratili su razvoj događaja već više od desetljeća.</para>
<para/>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b3432e70-b1c1-11eb-a9d0-0242ac14002d"/>
<heading2>Jedan od 10 najvećih ledenjaka ikada</heading2>
<para>
Širenje pukotine ubrzalo se od 2014. godine, a već tada se znalo da će definitivno doći do odvajanja.</para>
<para>Infracrveni senzor na satelitu Američke svemirske agencije pretražio je čistu vodu u pukotini između ledenjaka i šelfa i zaključili su da je voda toplija u odnosu na okolni zrak i led.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=5Kuu-bKTgAE"/>
<para>Europski je radarski sistem također potvrdio pukotinu. Taj sustav, Sentinel, može primijetiti bilo kakve promjene u micanju tog ledenjaka.</para>
<para>Radi se vjerojatno o jednom od 10 najvećih ledenjaka ikad zabilježenih, no ovaj nije ni blizu veličini nekima od njih.</para>
<para>Najveći zabilježen bio je objekt nazvan B-15. Bio je velik 11.000 kilometara kvadratnih kad se odvojio 2000. godine, a i šest godina kasnije, neki njegovi dijelovi još su prolazili kraj Novog Zelanda.</para>
<para>1956. je jedan ledolomac američke mornarice primijetio objekt veličine čak 32.000 kilometara kvadratnih koji je veći čak i od cijele Belgije. U to vrijeme nije bilo satelita pa se to nije moglo provjeriti i potvrditi.</para>
<para>Sprud Larsen C je velika masa plutajućeg leda kojeg su formirali glečeri koji su se spuštali s istočne strane Antarktičkog poluotoka u ocean. Pri ulasku u vodu, njihovi su se plutajući komadi podizali i spajali i tako stvorili jedan veliki komad.
</para>
<heading2>Znanstvenici: Nema razloga za brigu, ovo je nešto sasvim prirodno</heading2>
<para>
Ovakvo odvajanje je zapravo vrlo prirodno: sprud na taj način održava ravnotežu. Izbacivanjem ledenjaka jedan je od načina akumuliranja mase snijega i dodatnog leda nastalog u glečerima na kopnu.</para>
<para>Znanstvenici smatraju da je Larsen C sada najmanji od posljednjeg širenja na kraju zadnjeg ledenog doda prije 11.700 godina, s obzirom da su se tijekom posljednjih dekada odvajali i drugi ledenjaci. Dva obližnja, Larsen A i Larsen B, odvojili su se početkom stoljeća, a u tome je vjerojatno veliku ulogu imalo globalno zatopljenje.</para>
<para>Profesorica Helen Fricker s Instituta za oceanografiju ua BBC je rekla da Larsen C sada ne izgleda kao druga dva, Larsen A i B.</para>
<para>'Smanjenje koje smo zamijetili kod Larsena A i B ne vidimo kod Larsena C. Ne vidimo nikakve dokaze za velike količine površinske otopljene vode', rekla je i dodala da većina znanstvenika nije previše zabrinuta zbog ovog odvajanja koje je, kaže, uobičajeno.</para>
<para>U idućim će se godinama istraživati daljnja kretanja ovog odvojenog ledenjaka.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=7xzX7eTRkxs"/>
<heading2>Što će sada biti s odvojenim ledenjakom?</heading2>
<para>
Ledenjak debljine veće od 200 metara ne bi se trebao kretati brzo, no bit će ga potrebno motriti. Struje i vjetrovi mogli bi ga gurnuti prema sjeveru Antarktika, gdje bi tada predstavljao opasnost za brodove.</para>
<para>Na kretanje santi utječu struje i vjetrovi, ali mora se obratiti pažnja na još par faktora zbog same ogromne veličine ove sante. A jedan od njih je i utjecaj gravitacije.</para>
<para>Zbog mase Antarktike površina vode u blizini kontinenta viša je nego što je u sredini oceana, i to za dobrih pola metra. Santa Larson jednostavno će skliznuti niz tu nizbrdicu. No, to će se dogoditi samo u slučaju da donji dio ne zapne za dno oceana. Vode u blizini Antarktike su plitke te postoji šansa da će se santa ukopati.</para>
<para>No, najvjerojatnije će santa na kraju završiti u struji koja okružuje Južni pol te preko nje u južnom Antlantiku. Ipak, za to će joj trebati više godina.</para>

Velik je kao pola Dalmacije, što će se dogoditi sada? Jedan od najvećih ledenjaka ikad zabilježenih upravo se odvojio od Antarktike. 

Procjenjuje se da taj divovski blok prekriva područje veličine oko 6000 kilometara kvadratnih (otprilike kao pola Dalmacije). Američki satelit danas je promatrao ledenjak dok se odvajao. Znanstvenici su to očekivali. Pratili su razvoj događaja već više od desetljeća.


Jedan od 10 najvećih ledenjaka ikada

Širenje pukotine ubrzalo se od 2014. godine, a već tada se znalo da će definitivno doći do odvajanja.
Infracrveni senzor na satelitu Američke svemirske agencije pretražio je čistu vodu u pukotini između ledenjaka i šelfa i zaključili su da je voda toplija u odnosu na okolni zrak i led.

Europski je radarski sistem također potvrdio pukotinu. Taj sustav, Sentinel, može primijetiti bilo kakve promjene u micanju tog ledenjaka.
Radi se vjerojatno o jednom od 10 najvećih ledenjaka ikad zabilježenih, no ovaj nije ni blizu veličini nekima od njih.
Najveći zabilježen bio je objekt nazvan B-15. Bio je velik 11.000 kilometara kvadratnih kad se odvojio 2000. godine, a i šest godina kasnije, neki njegovi dijelovi još su prolazili kraj Novog Zelanda.
1956. je jedan ledolomac američke mornarice primijetio objekt veličine čak 32.000 kilometara kvadratnih koji je veći čak i od cijele Belgije. U to vrijeme nije bilo satelita pa se to nije moglo provjeriti i potvrditi.
Sprud Larsen C je velika masa plutajućeg leda kojeg su formirali glečeri koji su se spuštali s istočne strane Antarktičkog poluotoka u ocean. Pri ulasku u vodu, njihovi su se plutajući komadi podizali i spajali i tako stvorili jedan veliki komad.

Znanstvenici: Nema razloga za brigu, ovo je nešto sasvim prirodno

Ovakvo odvajanje je zapravo vrlo prirodno: sprud na taj način održava ravnotežu. Izbacivanjem ledenjaka jedan je od načina akumuliranja mase snijega i dodatnog leda nastalog u glečerima na kopnu.
Znanstvenici smatraju da je Larsen C sada najmanji od posljednjeg širenja na kraju zadnjeg ledenog doda prije 11.700 godina, s obzirom da su se tijekom posljednjih dekada odvajali i drugi ledenjaci. Dva obližnja, Larsen A i Larsen B, odvojili su se početkom stoljeća, a u tome je vjerojatno veliku ulogu imalo globalno zatopljenje.
Profesorica Helen Fricker s Instituta za oceanografiju ua BBC je rekla da Larsen C sada ne izgleda kao druga dva, Larsen A i B.
'Smanjenje koje smo zamijetili kod Larsena A i B ne vidimo kod Larsena C. Ne vidimo nikakve dokaze za velike količine površinske otopljene vode', rekla je i dodala da većina znanstvenika nije previše zabrinuta zbog ovog odvajanja koje je, kaže, uobičajeno.
U idućim će se godinama istraživati daljnja kretanja ovog odvojenog ledenjaka.

Što će sada biti s odvojenim ledenjakom?

Ledenjak debljine veće od 200 metara ne bi se trebao kretati brzo, no bit će ga potrebno motriti. Struje i vjetrovi mogli bi ga gurnuti prema sjeveru Antarktika, gdje bi tada predstavljao opasnost za brodove.
Na kretanje santi utječu struje i vjetrovi, ali mora se obratiti pažnja na još par faktora zbog same ogromne veličine ove sante. A jedan od njih je i utjecaj gravitacije.
Zbog mase Antarktike površina vode u blizini kontinenta viša je nego što je u sredini oceana, i to za dobrih pola metra. Santa Larson jednostavno će skliznuti niz tu nizbrdicu. No, to će se dogoditi samo u slučaju da donji dio ne zapne za dno oceana. Vode u blizini Antarktike su plitke te postoji šansa da će se santa ukopati.
No, najvjerojatnije će santa na kraju završiti u struji koja okružuje Južni pol te preko nje u južnom Antlantiku. Ipak, za to će joj trebati više godina. OGROMNI LEDENJAK ODVOJIO SE OD ANTARKTIKE: 

OGROMNI LEDENJAK ODVOJIO SE OD ANTARKTIKE:

Velik je kao pola Dalmacije, što će se dogoditi sada?

<para>
Skupina koja stoji iza tog prijedloga "Da za neovisnost Kalifornije" dobila je u četvrtak zeleno svijetlo od kalifornijskog državnog tajnika Alexa Padille, čime mogu početi skupljati 600.000 potpisa potrebnih da bi taj plan došao na glasanje. Birače će se pitati jesu li za ukidanje dijela ustava koji Kaliforniju proglašava "neodvojivim dijelom Sjedinjenih Američkih Država".
</para>
<heading2>Potrebna su dva ključna uvjeta</heading2>
<para>
Predloženi amandman birače bi pitao i žele li ukinuti klauzulu koja opisuje Ustav SAD-a kao vrhovni zakon u zemlji. Ako bude odobreno, u ožujku 2019. bi Amerikanci mogli na referendumu glasati o tome hoće li Kalifornija postati slobodna, suverena i neovisna država.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=HfPiON6j7I4"/>
<para>To će se dogoditi ako budu ispunjena dva ključna uvjeta: sudjelovanje najmanje 50 psoto registriranih birača, od kojih najmanje 55 posto mora biti za "da".</para>
<para>Ako oba uvjeta budu zadovoljena, mjera zahtjeva suglasnost Ujedinjenih naroda o prijavi "nove samostalne Republike Kalifornije" da bi postala zemlja članica UN-a, stoji u inicijativi.</para>
<para>Pokret tvrdi da ostajanje unutar SAD-a više nije u najboljem interesu Kalifornije.
</para>
<heading2>'Amerika nas već mrzi, zašto ostati unutar SAD-a?+'</heading2>
<para>
"Ne samo da je Kalifornija prisiljena pokoriti se ogromnom vojnom budžetu i plaćati poreze, već se i naši ljudi šalju u borbe u ratovima koji više potiču terorizam nego što se protiv njega bore. Jedini razlog zbog kojeg bi nas teroristi možda napali je taj što smo dio SAD-a. Kada ne bismo bili dio SAD-a, Kalifornija bi manje vjerojatno bila meta napada", stoji, među ostalim, u kampanji.</para>
<para>"Amerika već mrzi Kaliforniju, a Amerika glasa po emocijama", rekao je Marcus Evans, potpredsjednik inicijative Yes California za Los Angeles Times.</para>
<para>"Mislim da bismo dobili potrebne glasove kad bi se glasanje održalo", dodao je.</para>
<para>Važeći potpisi moraju biti dostavljeni do 25. srpnja kako bi se kvalificirali za glasanje u studenom 2018.</para>
<para>Broj građana Kalifornije koji bi radije svoju zemlju vidjeli kao suverenu naciju nego kao dio SAD-a skočio je na 32 posto, pokazala je najnovija anketa Reutersa i Ipsosa ranije ovog tjedna. 2014. je godine taj broj iznosio 20 posto.</para>
<para>Podrška neovisnosti narasla je nakon što je u studenom Donald Trump odabran za novog američkog predsjednika. Anketa se provodila od 6. prosinca do 16. siječnja.</para>

SAD-a? Sve više građana tako misli, mogao bi uslijediti i referendum Prijedlog za odvajanje Kalifornije od Sjedinjenih država predan je Uredu državnog tajnika u glavnom gradu te savezne države. 

Skupina koja stoji iza tog prijedloga "Da za neovisnost Kalifornije" dobila je u četvrtak zeleno svijetlo od kalifornijskog državnog tajnika Alexa Padille, čime mogu početi skupljati 600.000 potpisa potrebnih da bi taj plan došao na glasanje. Birače će se pitati jesu li za ukidanje dijela ustava koji Kaliforniju proglašava "neodvojivim dijelom Sjedinjenih Američkih Država".

Potrebna su dva ključna uvjeta

Predloženi amandman birače bi pitao i žele li ukinuti klauzulu koja opisuje Ustav SAD-a kao vrhovni zakon u zemlji. Ako bude odobreno, u ožujku 2019. bi Amerikanci mogli na referendumu glasati o tome hoće li Kalifornija postati slobodna, suverena i neovisna država.

To će se dogoditi ako budu ispunjena dva ključna uvjeta: sudjelovanje najmanje 50 psoto registriranih birača, od kojih najmanje 55 posto mora biti za "da".
Ako oba uvjeta budu zadovoljena, mjera zahtjeva suglasnost Ujedinjenih naroda o prijavi "nove samostalne Republike Kalifornije" da bi postala zemlja članica UN-a, stoji u inicijativi.
Pokret tvrdi da ostajanje unutar SAD-a više nije u najboljem interesu Kalifornije.

'Amerika nas već mrzi, zašto ostati unutar SAD-a?+'

"Ne samo da je Kalifornija prisiljena pokoriti se ogromnom vojnom budžetu i plaćati poreze, već se i naši ljudi šalju u borbe u ratovima koji više potiču terorizam nego što se protiv njega bore. Jedini razlog zbog kojeg bi nas teroristi možda napali je taj što smo dio SAD-a. Kada ne bismo bili dio SAD-a, Kalifornija bi manje vjerojatno bila meta napada", stoji, među ostalim, u kampanji.
"Amerika već mrzi Kaliforniju, a Amerika glasa po emocijama", rekao je Marcus Evans, potpredsjednik inicijative Yes California za Los Angeles Times.
"Mislim da bismo dobili potrebne glasove kad bi se glasanje održalo", dodao je.
Važeći potpisi moraju biti dostavljeni do 25. srpnja kako bi se kvalificirali za glasanje u studenom 2018.
Broj građana Kalifornije koji bi radije svoju zemlju vidjeli kao suverenu naciju nego kao dio SAD-a skočio je na 32 posto, pokazala je najnovija anketa Reutersa i Ipsosa ranije ovog tjedna. 2014. je godine taj broj iznosio 20 posto.
Podrška neovisnosti narasla je nakon što je u studenom Donald Trump odabran za novog američkog predsjednika. Anketa se provodila od 6. prosinca do 16. siječnja. HOĆE LI SE KALIFORNIJA ODVOJITI OD 

HOĆE LI SE KALIFORNIJA ODVOJITI OD

SAD-a? Sve više građana tako misli, mogao bi uslijediti i referendum

<para>Zamislite sljedecu situaciju: dovedete svoje dijete u vrtic koji je zapravo drvena baraka u kojoj je sve sivo i bijelo, bez i jedne boje, bez tepiha, namjestaja, zavjesa, ukrasa, a tete uopce ne reagiraju na vasu prisutnost.</para>
<para>Da, upravo takvi su vrtici u Danskoj, a upravo je danski pristup djeci i odgoju Zagrepcanki Kristini Wolsperger Danilovski bio glavni motiv za pocetak pisanja knjige 'Danci i stranci', u kojoj je, osim spomenutog odnosa prema djeci, opisala i pregrst zanimljivih i pitkih zivotnih situacija u kojima ponajvise dolaze do izrazaja kulturoloske razlike izmedu Hrvatske i Danske.</para>
<para>Kristina je dansku avanturu zavrsila prije dvije godine, kada se vratila u Zagreb, s tim da je u Kopenhagenu zivjela tri godine.</para>
<para>S vremenskim odmakom, sada na cijelu tu situaciju gleda puno trezvenije nego za vrijeme boravka u ovoj skandinavskoj zemlji, istaknula je u razgovoru za <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/257123/Default.aspx">Slobodnu Dalmaciju</ulink>.</para>
<para>Kristina sa svojom knjigom ‘Danci i stranci’ - Shvacam da sam tada bila jako osjetljiva i bilo mi je tesko jer sam odgajana u skroz drugacijoj kulturi. Jos sam imala malu bebu, koja je tada imala godinu i pol dana i taman je krenuo u jaslice. Iz danasnje perspektive, to i nije bilo toliko strasno, ali tada sam bila sokirana tim odnosom prema djeci, pocevsi od izgleda samog vrtica do nacina ponasnja teta.</para>
<para>Kod nas je dijete u centru i to se na sve nacine pokazuje i za dijete se rade svakakve zrtve. Bitno je “sto ce selo reci”, ali u Danskoj toga nema. Oni smatraju da je ono sto nude djeci dosta, te da su neke druge vrijednosti vaznije od izgleda vrtica.</para>
<para>Djeca su tamo slobodna, jako su popularni “vrtici na otvorenom”, gdje djeca borave u prirodi, na svjezem zraku, kako su mozda prije zivjeli nasi djedovi i bake, samo bez sibe, koja je u Danskoj strogo zabranjena! Djeca se odmalena uce individualizmu, dok su nase zajednice ipak zajednice, makar bile lazne i prividne – veli nam Kristina.</para>
<para>Prisjeca se jedne situacije u parku gdje je sa sinom svjedocila nezgodi koja se dogodila djetetu koje je palo sa sprave za igranje i pritom ozlijedio glavu i leda.</para>
<para>- Njegovi roditelji nisu dosli do njega, nego su ga pustili da se samo digne. Dijete je bauljalo, ali se na kraju ipak uspjelo podici na noge bez icije pomoci i nista mu nije bilo. Kod nas nema sanse da se to dogodi. Djeca se tamo odgajaju u asketskom duhu, a tako se i zivi – veli.</para>
<para>Ipak, mozda najveci sok za boravka u ovoj skandinavskoj zemlji Kristina je dozivjela kada je ispred vrtica, dok je sibao hladan vjetar, ugledala poredana kolica jedna do drugih, a u njima - bebice! Tako se, naime, cuvaju bebe u danskim jaslicama, ali isto rade i roditelji sa svojom djecom. Jednom je, pise u knjizi, vidjela tri mame koje su otisle na raniju veceru i uredno kolica s djecom ostavila ispred ulaza u restoran.</para>
<para>"Meni je to bilo prestrasno! No, Dancima je to sasvim normalno i svi ce vam reci da djeca gustaju spavati na svjezem zraku i kako su zdrava i sretna. Kad vidite malisane da se igraju u parku, sva su djeca za nase pojmove obucena bezlicno - u tamne skafandere do poda i stramplice, a na licu imaju kape koje im prekrivaju sve osim ociju. Poanta je da nitko ne odskace, a kada bolje pogledate, ta je odjeca jako prakticna i lako se pere", nastavlja nasa sugovornica.</para>
<para>http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/257123/Default.aspx</para>

"Bila sam sokirana odnosom prema djeci, izgledom vrtica i ponasenjem teta" Ovih dana mnostvo roditelja prozivljava stres zbog odvajanja od djece koja krecu u jaslice ili vrtic. To najcesce teze pada roditeljima nego djeci, kod koje tek mama i tata poticu stres od odvajanja. 
Zamislite sljedecu situaciju: dovedete svoje dijete u vrtic koji je zapravo drvena baraka u kojoj je sve sivo i bijelo, bez i jedne boje, bez tepiha, namjestaja, zavjesa, ukrasa, a tete uopce ne reagiraju na vasu prisutnost.
Da, upravo takvi su vrtici u Danskoj, a upravo je danski pristup djeci i odgoju Zagrepcanki Kristini Wolsperger Danilovski bio glavni motiv za pocetak pisanja knjige 'Danci i stranci', u kojoj je, osim spomenutog odnosa prema djeci, opisala i pregrst zanimljivih i pitkih zivotnih situacija u kojima ponajvise dolaze do izrazaja kulturoloske razlike izmedu Hrvatske i Danske.
Kristina je dansku avanturu zavrsila prije dvije godine, kada se vratila u Zagreb, s tim da je u Kopenhagenu zivjela tri godine.
S vremenskim odmakom, sada na cijelu tu situaciju gleda puno trezvenije nego za vrijeme boravka u ovoj skandinavskoj zemlji, istaknula je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Kristina sa svojom knjigom ‘Danci i stranci’ - Shvacam da sam tada bila jako osjetljiva i bilo mi je tesko jer sam odgajana u skroz drugacijoj kulturi. Jos sam imala malu bebu, koja je tada imala godinu i pol dana i taman je krenuo u jaslice. Iz danasnje perspektive, to i nije bilo toliko strasno, ali tada sam bila sokirana tim odnosom prema djeci, pocevsi od izgleda samog vrtica do nacina ponasnja teta.
Kod nas je dijete u centru i to se na sve nacine pokazuje i za dijete se rade svakakve zrtve. Bitno je “sto ce selo reci”, ali u Danskoj toga nema. Oni smatraju da je ono sto nude djeci dosta, te da su neke druge vrijednosti vaznije od izgleda vrtica.
Djeca su tamo slobodna, jako su popularni “vrtici na otvorenom”, gdje djeca borave u prirodi, na svjezem zraku, kako su mozda prije zivjeli nasi djedovi i bake, samo bez sibe, koja je u Danskoj strogo zabranjena! Djeca se odmalena uce individualizmu, dok su nase zajednice ipak zajednice, makar bile lazne i prividne – veli nam Kristina.
Prisjeca se jedne situacije u parku gdje je sa sinom svjedocila nezgodi koja se dogodila djetetu koje je palo sa sprave za igranje i pritom ozlijedio glavu i leda.
- Njegovi roditelji nisu dosli do njega, nego su ga pustili da se samo digne. Dijete je bauljalo, ali se na kraju ipak uspjelo podici na noge bez icije pomoci i nista mu nije bilo. Kod nas nema sanse da se to dogodi. Djeca se tamo odgajaju u asketskom duhu, a tako se i zivi – veli.
Ipak, mozda najveci sok za boravka u ovoj skandinavskoj zemlji Kristina je dozivjela kada je ispred vrtica, dok je sibao hladan vjetar, ugledala poredana kolica jedna do drugih, a u njima - bebice! Tako se, naime, cuvaju bebe u danskim jaslicama, ali isto rade i roditelji sa svojom djecom. Jednom je, pise u knjizi, vidjela tri mame koje su otisle na raniju veceru i uredno kolica s djecom ostavila ispred ulaza u restoran.
"Meni je to bilo prestrasno! No, Dancima je to sasvim normalno i svi ce vam reci da djeca gustaju spavati na svjezem zraku i kako su zdrava i sretna. Kad vidite malisane da se igraju u parku, sva su djeca za nase pojmove obucena bezlicno - u tamne skafandere do poda i stramplice, a na licu imaju kape koje im prekrivaju sve osim ociju. Poanta je da nitko ne odskace, a kada bolje pogledate, ta je odjeca jako prakticna i lako se pere", nastavlja nasa sugovornica.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/257123/Default.aspx 

"Bila sam sokirana odnosom prema djeci, izgledom vrtica i ponasenjem teta"

Postroll

Preroll

Gdje završava biootpad koji Zagrepčani odvajaju? 'Snimili smo dronom kamione Čistoće'

jakuševac

Hrvatska

Članak

Danas.hr

Predstavnik stanara u zagrebačkom centru: 'Očekujem kaos u odvozu otpada, previše je toga neodređeno'

Kante za smeće u Zagrebu

RTL Danas

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA UPOZORAVA: Novorođenčad se u rodilištima nepotrebno odvaja od majki tijekom pandemije

Home,Portrait,Of,A,Newborn,Baby,With,Mother,On,The

HINA

VI RAZVRSTAVATE PLASTIKU, A KOMUNALCI JE NONŠALANTNO BACAJU S OSTALIM SMEĆEM: 'Pa šta će to tu stajat bezveze!'

<para>23.11.2017., Zagreb - Kontejneri za plastiku, staklo i papir. 
Photo: Marko Prpic/PIXSELL</para>

PXL_231117_18807375

<para>16.04.2018., Zadar - Kontejneri za smece.
Photo: Dino Stanin/PIXSELL</para>

#odvajanje

Gdje završava biootpad koji Zagrepčani odvajaju? 'Snimili smo dronom kamione Čistoće na Jakuševcu. To što rade je ilegalno'

Gdje završava biootpad koji Zagrepčani odvajaju? 'Snimili smo dronom kamione Čistoće na Jakuševcu. To što rade je ilegalno'

'Očekujem kaos u odvozu otpada, previše je toga neodređeno, čak i kazne, a već smo imali vrećice pune smeća po cestama'

'Očekujem kaos u odvozu otpada, previše je toga neodređeno, čak i kazne, a već smo imali vrećice pune smeća po cestama'

Novorođenčad se u rodilištima nepotrebno odvaja od majki tijekom pandemije

Novorođenčad se u rodilištima nepotrebno odvaja od majki tijekom pandemije

'Pa šta će to tu stajat bezveze!'

'Pa šta će to tu stajat bezveze!'

Cijeli svijet čeka govor predsjednika Puigdemonta, hoće li proglasiti neovisnost?

Cijeli svijet čeka govor predsjednika Puigdemonta, hoće li proglasiti neovisnost?

Velik je kao pola Dalmacije, što će se dogoditi sada?

Velik je kao pola Dalmacije, što će se dogoditi sada?

SAD-a? Sve više građana tako misli, mogao bi uslijediti i referendum

SAD-a? Sve više građana tako misli, mogao bi uslijediti i referendum

"Bila sam sokirana odnosom prema djeci, izgledom vrtica i ponasenjem teta"

"Bila sam sokirana odnosom prema djeci, izgledom vrtica i ponasenjem teta"