"Dobar dan, jednu kavu s toplim mlijekom, ako može", rekao sam danassjedajući za šank jednog zagrebačkog kafića. Moglo je, naravno da je moglo. A možete li se vi odreći rituala ispijanja kave u kafiću?
U svijetu se popije dvije milijarde i 250 milijuna šalica kave, koliko se dnevno popije u svijetu. Sada se najavljuje da bi cijena kave u hrvatskim kafićima mogla ići čak do četiri eura. I to zato jer se u godinu dana cijena sirovine udvostručila - jedna funta ili oko pola kilograma kave lani je stajala 1,90 dolara, ove godine 3,80 dolara, a preko tri dolara nije bila od 1970-ih.
Ipak, u kafiću kod Savskog mosta, gdje su gosti mahom studenti, poskupljenja kave dosad su izbjegavali i trudit će se i dalje.
"Ne bi smjeli puno poskupjeti, između 10 i 20 centi, ne bi smjeli više. Nema šanse da će ovdje kava koštati četiri eura", rekao nam je voditelj kafića Slaven Juko.
Isto nam potvrđuju i gosti, Josip nam je rekao da je za espresso spreman dati maksimalno dva eura, Ivan je dodao da će piti vodu, a kavu praviti kod kuće, dok je Filip iznio prijedlog da se duplo prorijede odlasci u kafiće, da se ne ide svaki dan, nego za malo posebnije prigode.
U top 20 zemalja kavopija
Po ispijanju kave, među top 20 zemalja u svijetu tri su iz naše regije - u Hrvatskoj se cappuccino može popiti za prosječnih 2,14 eura, u Sloveniji je cijena neznatno niža - 2,08 €, a u BiH daleko najniža, samo 1,41 €.
Na sjeveru Europe gdje su najveći kavopije, Nizozemci piju kavu za prosječnih 3,5 €, Finci za 4,2 €, a Dancima je cappuccino prosječno najskuplji, čak 5,5 €.
Ipak, rast cijena, kako za Direkt tumači Ivar Cmrečak, Hrvat koji živi u Kopenhagenu, na potrošnju ne utječe.
"Danci su poznati po jednoj od najvećih stopa konzumacije kave na svijetu, i kava im je jako bitan dio kulture. Kava je također oduvijek jako skupa ovdje, i zato ne primjećujem da daljnja poskupljenja utječu na potrošnju", kaže Cmrečak.
A imaju, naravno, i daleko viši standard, prosječnu plaću od 5300 eura. Zato je pitanje što bi se kod nas dogodilo da kava skoči na četiri eura.
Kultorološki paket
"Mi imamo kulturu ispijanja kave, cigarete i razgovor, to je kulturološki paket, to je, ako hoćete, navika naših potrošača koje ne vidimo baš u drugim europskim zemljama", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ali klimatske promjene skrivile su pad proizvodnje u ključnim regijama za uzgoj kave, pogotovo u Brazilu gdje se proizvodi trećina globalnih potreba. Zato u budućnosti nije isključena ni nestašica, a rast cijene čini se neminovnim.
"Cijena je eksplodirala i ona se neće zaustaviti kroz cijelu ovu godinu. Ona će biti na daleko najvišoj razini", upozorava Robert Pudić, vlasnik coffee shopa i pržionice kave.
Kako svi vodeći svjetski proizvođači dižu cijene, nije drukčije ni u Hrvatskoj - lani su cijene triput rasle po 20 posto, isto toliko već i ove godine.
"Ovakav trend očekuje se i u narednom dijelu godine, tako da se može reći da, ukoliko ovako nastavimo, imat ćemo svaki kvartal 20 postotni porast", kaže Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe.
Iako to ne mora nužno značiti da će toliko rasti i cijena kave u kafićima, od rituala se mnogi ionako teško odriču.
"U Hrvatskoj će se, gotovo je sigurno, potrošnja nastaviti, bez obzira na cijenu. Kava je jedan od proizvoda koje hrvatski potrošači smatraju proizvodom bez kojeg se ne može. I zbog toga će vjerojatno, kao i kod cigareta, ta potrošnja nastaviti rasti", predviđa Damir Novotny.
Ipak, kombinacija strože kontrole ili zabrane pušenja s kavom od četiri eura, možda dovede do toga da gužve u našim kafićima odu u povijest.
