Imamo vrhunski lički, ali krumpir masovno uvozimo. Imamo slavonske žitarice, ali se hranimo zamrznutim kruhom izvana. Imali smo i krave i mlijeko, ali ih više gotovo pa nemamo. HUP upozorava da Hrvatska ima najveći prehrambeni deficit u Uniji težak 2,2 milijarde eura odnosno 2,7 posto BDP-a.
Kad bi se u Hrvatskoj prodavala isključivo domaća hrana, klupice tržnica i police dućana bile bi sablasno prazne. Samodostatni smo tek u proizvodnji žitarica, peradi, jaja i naravno mandarina.
Da je poljoprivreda na koljenima nije novost, no Mateu Novak koja proizvodi 40 vrsta voća i povrća, od salate do paradajza i iznenađuje kako se ništa ne mijenja. Od papirologije, nelogičnih poticaja, problema s osiguranjem - puno toga je dovelo do propasti proizvodnje.
"Sezona je svaka sve teža i teža, vremenske prilike i neprilike su sve gore. Radimo i za sada opstajemo, ali vrlo mali broj ljudi ima kapaciteta baviti se s takvi stvarima", govori vlasnica OPG-a, Mateja Novak iz Zagreba.
'Više se skrivamo od kupaca, nego što ih tražimo'
Ipak unatoč svim problemima, Matein OPG godišnje proizvede 50 tona eko voća i povrća. Prodaju ih direktno na tržnicama i štandovima. Tako zadržavaju konkurentne cijene i izbjegavaju trgovačke marže.
"Mi plasiramo gotovo svu svoju proizvodnju u maloprodaji, ljudi su nas prepoznali. Zapravo više se skrivamo od kupaca, nego što ih tražimo. Većina eko proizvoda je iz uvoza tako da su to automatski veće cijene i veće marže", objašnjava Novak.
U poljoprivredi je stanje loše, u mljekarstvu - katastrofalno. Iako je Vlada prošle godine najavila ulaganje od 600 milijuna eura, baš je prošli tjedan propala još jedna mljekara, a uvoz mlijeka porastao je u zadnjih 12 mjeseci za dodatnih 14 posto.
"Mljekari se ovih dana žale da imaju rast otkupne cijene, da ponovno pada proizvodnja mlijeka, pali smo ispod 50 posto količina čak i 40 posto za naše potrebe, tako da je sektor mljekarstva u najgorem stanju", upozorava poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović.
Vrata zatvaraju i svinjogojci koji se bore s viškovima jeftinijih svinja iz Njemačke. Država je u 12 godina poljoprivrednicima i ribarima dala osam milijardi eura poticaja, ali taj novac praktički je bačen u vjetar. Od 60 posto od 160 tisuća registriranih OPG-a nema ni jednog zaposlenog.
"Nama su se potpore rasipale, davale su se svima i svakome i nismo nikako pratili efikanost. Produktivnost naših poljorivrednika je na 40 posto EU", zaključuje Kuskunović.
Više od 100.000 hektara zjapi prazno
Neproduktivni su proizvođači, još više država. Za konkurentnost je potrebno okrupniti proizvodnju i zemljišta što se uzalud najavljuje godinama.
Od 330 tisuća hektara državnog zemljišta, pod zakupom je 107 tisuća, 70 tisuća se koristi privremeno do 133 tisuće zjapi prazno..
"Na malim površinama se ne može organizirati ekonomski racionalna poljoprivredna proizvodnja. Mi to kao ekonomisti znamo, znaju agrarni ekonomisti, ali političari uporno odbijaju poduzeti nešto u smilu okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda", jasan je ekonomski analitičar Damir Novotny.
A kad ništa sami ne proizvodimo, logično je da smo rekorderi inflacije protiv koje se nemamo kako boriti. "Može li se uopće utjecati na inflaciju ako zemlja ništa ne proizvodi?" "Ne, naravno. Pogotovo u hrani, hrana mora biti lokalna", rezolutan je Novotny.
No, mi Hrvati smo prehrambeni globalisti pa jedemo češnjak i grašak iz Kine, salatu i špinat iz Italije, jabuke iz Poljske, lubenice iz Maroka i limun iz Argentine. Istovremeno, malo preostalih poljoprivrednika poput Matee bori se s papirologijom i čeka odgovor države - koja joj je prije više do 500 dana obećala pomoći obnoviti staklenike stradale u velikom nevremenu.
POGLEDAJTE VIDEO: Što pekari kažu na bojkot pekarnica? 'Nismo puno dizali cijene, materijal nam je preskup'
