Kleti, dobra kapljica i vinogradi, sve je to Zagorje zelene. Kraj poznat po slikovitim pejsažima zadnjih godina sve je češće u medijima i po vremenskim neprilikama, blago rečeno.
Oluje, tuče i ekstremne vrućine zagorčavaju život svima. Gospodinu Juri toplina je danas „spržila“ bicikl. "Otkazala je elektronika, moram na mišiće pumpat", priča nam. Kad smo ga pitali je li to zbog vrućine kao iz topa nam je odgovorio - "Da! Nikad nije tak bilo, bile su oscilacije spore".
Mnogima čini da klasična podjela na godišnja doba više ne postoji. A činjenica da jedan dan pada tuča, a drugi već dan glavobolje zadaje ekstremna vrućina gospođi Nikolini je katastrofa. "Tu smo baš pogođeni tim vremenom jako", priznaje nam.
Pogođeni su svi, ali najviše poljoprivrednici. Ivan uzgaja kukuruz, ječam i pšenicu, sve mu se teže nositi s vremenom. Prošle godine stadali su mu usjevi, ove godine strijepi od sličnog scenarija.
Potvrđuje nam da se teže baviti ovim poslom sada, nego što je to bio slučaj prije desetak godina. "Imali smo problema sa sjetvom zbog velikih kiša oblinih, dosta kasno se sjalo, sad nas muče te oluje, vjetrovi, tuča. Sve zlo", dodaje.
A jedno novo zlo već sprema doći sa sjevera. Kao da nevolja nije dovoljno, meteorolozi najavljuju novu oluju iz pravca Slovenije i Austrije. Poljoprivrednici na nogama, u opasnosti je sve ono što nije stradalo u velikom potopu prošli četvrtak.
Padao je led veličina jajeta, stradalo je gotovo sve. Na svojoj koži razornu moć prirode osjetio je i Mario koji je tek ušao u svijet ljutih papričica. Posadio ih je, pazio i mazio i taman kada su bile pred branje u par minuta uništen je gotovo cjelogodišnji trud.
"Šteta je dosta velika, nekih 400 kila feferona je na podu. A došlo je iz vedrog neba, znači ono katastrofa. Led veličine. Čak i loptice neke", dodaje Mario koji za sve ovo ima samo jednu riječ - užas.
Štetu neće lako nadoknaditi. Tek je ušao u posao pa nije imao osiguranje i zaštitu. Kako god bilo, jasno je da klima na sjeveru Hrvatske postaje sve veći neprijatelj poljoprivrednika. Oluje su sve češće, štete sve veće, a zahtjeva za pomoći sve je više.
Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić smatra da bi se tu država morala više uključiti. "Morala bi taj fond puno većim napraviti", tvrdi.
Dok jedni čekaju pomoć države, drugi se štite mrežama i plastenicima. I Goranove bi papričice doživjele sudbinu Marijevih da nije bilo ove mreže. U svega tri minute, napunila se ledom i spasila sezonu. Relativno mali ulog za miran san.
"Mi smo od prvog dana imali, ili su bili plastenici ili su bile protugradne mreže. To velim, nije ni to 100 posto sigurno, to je nekako, ajmo reći prva linija obrane koja može spasiti veći dio, a ako je užasno neće spasiti ništa", ističe nam ovaj poljoprivrednik i poduzetnik iz Jakovlja koji zadnjih osam godina nema usjeve na otvorenom.
Puno se toga s vremenom mijenja, ali jednu promjenu Zagorci ne mogu prihvatiti. Ukidanje protugradne obrane. Struka kaže jedno, a dio poljoprivrednka suprotno. "Ne bum vređal ni struku ni narod, ali treba nekaj napraviti", zaključuje gradonačelnik Oroslavja.
Ako već nije prekasno jer nekoć smo s tuča i velikih poplava izvještavali jednom ili dvaput u sezoni, sada smo na takvim mjestima gotovo svaki tjedan. Za Zagorje, Međimurje ili neki drugi kraj Hrvatske svaka jača grmljavina nova je strepnja.
