Vjerojatno nemate za kvadrat stana koji u Zagrebu košta 5000 eura ili za najam garsonijere koju ćete platiti 800. Možda su vam pizza za 15 eura ili kava za tri - luksuz. Možda ste u minusu, no živite bolje - tvrdi premijer. Samo toga vjerojatno niste svjesni.

"Najbitnije je da rast realnih plaća naravno brži od inflacije i to je ono što se osjeti u standardu građana", govori Andrej Plenković o rastu standarda građana.

Pa idemo provjeriti. U listopadu 2021. prosječna je plaća bila oko 950 eura, po zadnjim podacima Zavoda za statistiku sada je 1470 eura što znači da je u 4 godine narasla za 54 %. U isto vrijeme inflacija je iznosila 27 %. Ali, u gotovo istom razdoblju, od 2019 do 2025. samo hrana je poskupjela za 47 posto.

Žive li svi bolje ili samo neki?

"Statistička zamka ili varka naime građani i svi mi kupujemo 50, 60,70 % našeg budžeta odlazi na hranu, piće, režije i gorivo i tu je porast cijena znatno viši nego što je ukupni prosjek za 800-900 artikala, kako se mjeri inflacija pokazuje", pojašnjava da je statistika varljiva ekonomski stručnjak Mladen Vedriš. 

Istina je da smo prvi vrhu Europe po rastu plaća: ali pitanje je žive li bolje svi ili samo neki. Plaće u javnom sektoru rasle su znatno više nego u privatnom, oni kojima je poslodavac država zarađuju u prosjeku 32 % više.

"Državni sektor je općenito podigao plaće i objektivno one su visoke ne zato što je produktivnost narasla u tom nego što se slijeva porez u Zagreb i centralne državne funkcije", objašnjava strukturu rasta plaća ekonomist Damir Novotny.

'NE ZABORAVITE...' /

Što će biti s cijenama u 2026.? Stručnjaci upozoravaju na rizik koji nas čeka

Rast cijena

Po rastu cijena hrane smo među najgorima u EU i građani to osjete. I upravo zato Martina koja ima 30 godina radnog staža smatra da je bolje živjela dok maslac nije plaćala 3 eura, a kino nije koštalo osam eura.

"To sam zaboravila kad sam zadnji put negdje išla, društveni život, kazalište. To je ekskluziva postala, nažalost ne. Što je najveći problem u kućnom budžetu? Hrana. Hrana je najskuplja, za režije se nekako mora, ali hrana je najskuplja zapravo", kaže Martina iz Zagreba.  

Branka nam govori da uz mirovinu od 869 eura radi još dva posla kako bi preživjela i nikako joj nije jasno tko to živi bolje. "Živi se gore, gore i gore. Iz dana u dan, iz tjedan u tjedan. Iz mjeseca u mjesec. To je katastrofa. Sebi su digli 83 %, a nas usklađuju. S čim?", rezolutna je umirovljenica Branka. "Bolje se živi, po meni. Mi smo u mirovini i razvučemo se koliko imamo. Ne idem u kredite, ne idem u minuse, priuštim si neku kavicu koliko si mogu", kažu Vesna i Ankica. 

'KVALIFICIRAN SAM...' /

Je li moguće? Vujčiću se smiješi ugledna pozicija, zanijemit ćete kad vidite moguću plaću

Gdje se dobro živi u Hrvatskoj?

A to što si možete priuštiti ovisi i o tome gdje živite. "Turističke regije bolje žive od recimo slavonskih regija. Slavonija nažalost ili Banovina su primjerice deprivirana područja jer jednostavno ne mogu uživati u položenoj renti kako može jadranska Hrvatska uživati", govori ekonomist Novotny. 

Turizam je donio puno toga dobrog Hrvatskoj, ali je i uvelike utjecao na raslojavanje. Nejednakost raste i to ne može prebrisati nikakav rast plaća koji se zaista dogodio.

"Negdje jedno 10-15 % ljudi, bilo imaju veće plaće, prihode iz turizma, ne zaboravite doznake iz inozemstva koje su velika stavka žive zaista primjereno okolnostima - bolje, međutim velika većina koja živi od tog jednokratnog prihoda, bilo od mirovine ili redovne plaće - ne osjećaju taj porast standarda", zaključuje ekonomski stručnjak Mladen Vedriš. 

Kad se svi faktori zbroje teško je odrediti u kojoj je mjeri život danas bolji. Statistički svakako jest, no ne kaže se bez veze da je statistika "točan zbroj netočnih podataka".

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!