Što će biti s cijenama u 2026.? Stručnjaci upozoravaju na rizik koji nas čeka
Godišnja inflacija u prosincu konačno usporava. Pala je na 3,3 posto u odnosu na prosinac 2024. godine. U mjesec dana, cijene hrane i pića su smanjene, ali cijene usluga nisu zabilježile isti pad.
U prosincu, mjesecu kada trošimo najviše, vidljivo je smanjenje cijena hrane, pića, energije te neprehrambenih proizvoda u odnosu na studeni.
"Hrvatska, budući da puno toga uvozi, ima pozitivan utjecaj smanjenja uvoznih cijena. Dobra vijest su smirivanje prehrambenih cijena kada gledamo sirovine na svjetskom tržištu, a isto tako vidimo i pada, odnosno stabilizaciju cijena energenata.“ objašnjava, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca
Podaci pokazuju da su cijene energije, hrane, pića i duhana pale za 0,7 posto. Neprehrambeni industrijski proizvodi pojeftinili su za 0,8 posto, dok su cijene usluga porasle za 0,3 posto.
"Ne zaboravite da je 12. mjesec bio pun akcija i za neprehrambene proizvode, veliki trgovački lanci su davali popuste, ali kada to pretvorite u postotak, ta dobra vijest je bazirana na 12. mjesecu, ali kao što sama riječ kaže, to je samo 12. mjesec, nije baš svaki mjesec.“ kaže nam ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.
U prosincu prošle godine, godišnja stopa inflacije iznosila je 3,3 posto u odnosu na prosinac 2024., što je značajno niže u usporedbi sa studenim kada je inflacija na godišnjoj razini iznosila 3,8 posto.
"Već ovi podaci DZS-a govore o tome da je inflacija u mjesecu prosincu bila niža nego u studenom, što je dobar znak i da su mjere koje smo poduzeli ograničenih cijena, kao i ono sidrenje cijene, vi danas kao potrošač vidite kakve su cijene bile 2. svibnja, svatko ima pravo birati proizvod kojem je cijena adekvatna", kaže premijer Andrej Plenković.
Godišnja inflacija u prosincu od 3,3 posto bila je jedna od najnižih prošlogodišnjih stopa, dok je najviša zabilježena u rujnu.
"Dobra vijest je da se ona stabilizira, ono što je rizik u budućnosti su cijene usluga, ali njihova konvergencija će utjecati da one u narednim godinama rastu nešto brže u odnosu na euro područje", dodaje Stojić.
Unatoč sadašnjoj stabilizaciji, stručnjaci upozoravaju na moguće poskupljenja.
"Nažalost, najavljuju se određena poskupljenja od energije do osiguranja raznih vrsta, tako da je veliko pitanje kako će takva imati utjecaj na ukupni rast cijena. Vijesti su kompleksne, inflacija je u blagom opadanju, a najava o poskupljenjima bi mogle te trendove ponovno učiniti ne baš prihvatljivima", napominje Vedriš.
U cijeloj prošloj godini inflacija je iznosila 3,7 posto. Unatoč usporavanju, podaci Eurostata pokazuju da su u eurozoni veću inflaciju imale samo Austrija, Slovačka i Estonija.