Hrvati ih vole jesti, a Državni inspektorat zbog opasnih bakterija sve češće povlači s polica trgovina. Riječ je o suhomesnatim proizvodima poput - češnjovki, kobasica, kulena ili hrenovki. Što se događa na tržištu mesnih delicija?

Bilo da kobasice pucketaju s roštilja ili mirišu iz kuhinje baš kao češnjovke, kulenova seka ili hrenovke omiljene su suhomesnate delicije Hrvata.

"Češnjovke, krvavice, meso iz banjice - eto, to najviše tak da - super je", smatra Ankica iz Zagreba. Ivan dodaje da u posljednje vrijeme ne jede ni malo suhomesnatih proizvoda, ali da je prije puno više.

Svaki četvrti Hrvat jede meso svaki dan

Ipak, mnoge suhomesnatih proizvoda ne odriču lako. Prema istraživanju portala "Ja trgovac" i agencije Hendal svaki četvrti Hrvat meso jede svaki dan. Kobasice gotovo svaki peti, a kulen svaki 20. Da potražnja raste potvrđuju i mesari.

"Kad zahladi onda se više kupuju kobasice i za narezati i za kuhati, a kupci su raznoliki od mladih do starih", objašnjava Petar Vlahović, vlasnik mesnice.

No, sustav uzbunjivanja zbog opasne hrane u Hrvatskoj sve češće zvoni. Dio proizvođača kobasica i kulena prelaze granice dozvoljenih bakterija u proizvodima. U posljednje tri godine Državni inspektorat otkrio je 36 slučajeva kontaminacije, najčešće listerijom ili salmonelom, koje mogu biti opasne za ljude.

Bokun Gušta i Majstori o' gradela /

Tommy predstavio novo pakiranje popularnih linija svježeg mesa

Ozbiljni patogen uzrokuje smrtnost

"Kad pričamo o listeriji monocytogenes radi se o ozbiljnom patogenu koji može imati smrtnost oko 20 posto. Dakle, relativno visoka smrtnost hajdemo reći slikovito jedna od pet osoba koja se razboli od listerioze će imati nekakav negativan ishod", ističe Zdenko Mlinar, voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.

Iz Zavoda Andrija Štampar dodaju da se jednako povlače industrijski kao i domaći proizvodi. Svi su podložni zarazi ako se s hranom ne postupa pravilno.

"Mi imamo svoju proizvodnju, svoju klaonicu, imamo veterinara na liniji klanja, redovito se uzorkuju proizvodi po protokolu HASAP-a što se zahtjeva da se podudara s analizom je li to ispravno", dodaje mesar Vlahović. Izvor zaraze mogu biti osobe koje ga obrađuju, kontaminirano meso ili pogon u kojem se ono priprema.

KAKO JE TAMO ZAVRŠIO? /

Pijan zvao policiju da ga spasi, ali nije znao gdje je: Našli ga u zatvorenoj mesnici kako jede kobasice

Neki prešli na piletinu

"Naravno da me zabrinjava, ali kad uzmem privatno znam kod koga, pouzdanih proizvođača", tvrdi Nina iz Zagreba dok Mirsad dodaje: "Od kad su objavili ne jedemo. Jedemo sad najviše piletinu".

Proizvođačima koji na tržište stavljaju hranu štetnu za zdravlje prijete visoke kazne.

"Za pravne osobe te kazne se kreću od 6.600 eura do 13.280 eura dok je za obrtnike kazna nešto niža. Ona se kreće od 2.650 eura do 3.980 eura", ističe Kristina Vuljanić, voditeljica Službe u sektoru sanitarne inspekcije Državnog inspektorata.

Loše vijesti dolaze za proizvođače i trgovačke lance. Europska agencija za sigurnost hrane pooštrava uvjete sigurnosti hrane. Od prvog srpnja iduće godine suhomesnati proizvodi neće smjeti imati niti - gram bakterija.