Širi se krug europskih zemalja koje planiraju zabraniti pristup društvenim mrežama mlađima od 16, odnosno 15 godina. 

Nakon Francuske, to žele Španjolska i Grčka, koja je vrlo blizu donošenju takve odluke, no stručnjaci propituju njezinu učinkovitost i krajnje ciljeve.

Smatraju da bi zabrana samo odgodila rješenje problema i pogoršala situaciju jer će mladi naći alternativne načina pristupa društvenim mrežama. 

U Grčkoj se posljednjih godina povećao broj slučajeva negativnog ponašanja mladih na internetu, uključujući maltretiranje, govor mržnje, osvetničku pornografiju, uznemiravanje, ponižavanje i financijsku ucjenu. 

"Možemo zabraniti osobama mlađim od 15 godina da budu online, ali to zapravo ne rješava problem jer ljudi, a posebno u ovoj mladoj dobi, mogu biti kreativniji, mogu pronaći druge načine da budu online", kaže Kelly Ioannou, digitalna i klinička kriminologinja.

Hrvatska još nije blizu uvođenja zabrane društvenih mreža za maloljetnike, iako se o toj temi već neko vrijeme raspravlja na razini Europske unije.

Ministarstvo obrazovanja ističe da je glavni problem utvrđivanje identiteta i dobi korisnika, uz istovremenu zaštitu osobnih podataka. Razmatra se čak i mogućnost izrade posebne aplikacije koja bi sve to omogućila, no za sada konkretno rješenje još nije postignuto.

PO UZORU NA FRANCUZE /

Treba li se Hrvatska priključiti drugima i zabraniti društvene mreže mlađima od 15?

Je li moguće da Hrvatska zabrani društvene mreže?

RTL Danas razgovarao je s Tomislavom Ramljakom, voditeljem Centra za sigurniji Internet, o tome koliko je u Hrvatskoj realno zabraniti društvene mreže mladima. Ramljak je također dao savjete roditeljima kako prepoznati i prevenirati ovisnost djece o digitalnom svijetu.

Foto: Screenshot/rtldanas

Ramljak ističe da bi osobno podržao zabranu društvenih mreža za djecu do 16 godina: "Algoritmi su danas toliko agresivni da djeca i mladi još nisu spremni nositi se s količinom štetnog sadržaja koji društvene mreže donose".

No, provedivost takve zabrane nije jednostavna. "U tehnologiji je vrlo teško napraviti učinkovitu zabranu, a kod djece i mladih čim je nešto zabranjeno, to postaje još interesantnije za zaobilaženje. Zabrana mora ići ruku pod ruku s kvalitetnom edukacijom, prevencijom i radom s djecom, mladima, ali i roditeljima da bi bila učinkovita i sigurna", objašnjava Ramljak.

MLAĐIMA OD 16 /

Australija uvodi zabranu društvenih mreža maloljetnicima. Evo što Hrvati kažu

Na pitanje o efektima zabrane u Australiji, koja je u prosincu uvela dobno ograničenje za društvene mreže, Ramljak kaže da dio mladih zaista prestaje koristiti platforme. No mlađi, od 10 do 12 godina i više, pronalaze alternativne načine – koriste VPN-ove ili manje poznate, slabije regulirane mreže, što povećava rizik od opasnog sadržaja.

Ovisnost mladih o digitalnom svijetu postaje sve ozbiljniji problem, a Ramljak ističe da njeni učinci mogu biti dramatičniji od tradicionalnih ovisnosti. Na pitanje zašto tvrdi da je ovisnost o digitalnom svijetu ponekad teža od heroina, odgovara: "Većina istraživanja pokazuje upravo to. Algoritmi, doomscrolling i sve ono što se djeci servira, konstantno tržeći taj dopaminski podražaj da se gleda novi sadržaj, dovodi do apstinentske krize kada dijete nema telefon u ruci, kada nije blizu interneta, blizu nove tehnologije. Mislim da to stvara zaista velike probleme, što je naravno dokaz jer je sve veći broj djece i mladih prijavljeno u dnevne klinike koje se bave upravo o ovisnostima".

"Budite zaintersirani za digitalni svijet djece. Instalirajte family link. Zainteresirajte se da vidite koji su mehanizmi i koji preventivni alati mogu biti dostupni i koji su dostupni vama, da ustvari zajedno s djecom učite o sigurnijem i digitalno boljem svijetu za vaše dijete", poručio je Ramljak roditeljima.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!