Hrvati sve češće na bolovanju s dijagnozom: Liječnica otkrila simptome s kojima se javljaju

Sve više zaposlenih u Hrvatskoj otvara bolovanje zbog psihičke iscrpljenosti i simptoma povezanih s burnoutom. Prema podacima HZZO-a, broj bolovanja otvorenih pod dijagnozom krajnje iscrpljenosti (burnouta) porastao je s 50 slučajeva u 2024. na 91 u 2025. godini, što predstavlja rast od čak 82 posto.

Liječnica obiteljske medicine Mirela Marković ističe kako se pacijenti često javljaju sa simptomima poput grča u želucu i nemogućnosti odlaska na posao.

"Grč u želucu svakako je simptom. Riječ je o psihičkim tegobama koje nisu bolest same po sebi, nego posljedica psihičkog preopterećenja", objašnjava Marković.

Prema riječima glasnogovornika HZZO-a Nenada Korkuta raste. "Pod dijagnozom burnouta imali smo 2024. godine 50 otvaranja bolovanja, a 2025. njih 91, što je značajno povećanje", rekao je Korkut.

Stres i iscrpljenost u porastu

Podaci HZZO-a pokazuju da su tijekom 2025. godine porasli i drugi oblici bolovanja povezani sa stresom:

Dijagnoza                                               2024.          2025.

Problemi organiziranja vlastita života:      39               27

Krajnja iscrpljenost (burnout):                   50               91

Stres nesvrstan drugamo:                        514             605

Dok je broj bolovanja zbog problema organiziranja vlastitog života pao, broj slučajeva krajnje iscrpljenosti gotovo se udvostručio. Istovremeno, bolovanja zbog drugih oblika stresa porasla su za gotovo stotinu slučajeva.

Marković upozorava da su ove dijagnoze vrlo široko definirane te često zahtijevaju dodatnu stručnu obradu.

"Nakon otvaranja takvog bolovanja neke pacijente moramo uputiti na psihološku ili psihijatrijsku obradu. Te su dijagnoze dosta široke i možda nisu uvijek najbolji izbor za označavanje takvog stanja", kaže liječnica.

Gotovo dva milijuna bolovanja u godini dana

Liječnici mogu otvoriti i bolovanje zbog nedostatka opuštanja i dokolice. Dosad ga je tražio i dobio samo jedan Hrvat i to prije pet godina. Ukupan broj otvorenih bolovanja također raste. Tijekom 2025. godine otvoreno je gotovo dva milijuna bolovanja, oko 200 tisuća više nego godinu ranije.

Pokazatelj                            2024.              2025.

Broj bolovanja:                1.801.730      1.996.927

Broj dana na bolovanju:  20.865.889   22.544.804

Hrvati su tijekom prošle godine proveli više od 22,5 milijuna dana na bolovanju, što je približno milijun i 700 tisuća dana više nego 2024.

Najčešći razlozi bolovanja

Prema HZZO-u, najveći broj bolovanja i dalje je povezan s bolestima lokomotornog sustava i kralježnice.

"Bolesti lokomotornog sustava, ozljede, lumboishialgije i problemi s kralježnicom i dalje su među najčešćim razlozima bolovanja. Tu su i kardiovaskularne bolesti, sezonske viroze, gripe, respiratorne infekcije, onkološke i mentalne bolesti", navodi Korkut.

Iz HZZO-a ističu da rast broja bolovanja treba promatrati i u kontekstu većeg broja zaposlenih osoba u Hrvatskoj.

Rastu i dugotrajna bolovanja

U porastu su i dugotrajna bolovanja. Stopa bolovanja porasla je s 1,87 u 2024. na 2,01 u 2025. godini, što predstavlja povećanje od 7,5 posto.

Liječnici ističu da unatoč povremenim pokušajima zlouporabe sustava, većina pacijenata bolovanje koristi opravdano.

"Poznajemo svoje pacijente i možemo procijeniti radi li se o stvarnom zdravstvenom problemu i opravdanom bolovanju", kaže Marković.

Prema podacima HZZO-a, svakoga dana na bolovanju je u prosjeku oko 72 tisuće građana – približno koliko stanovnika ima grad Zadar.