Radije za šankom nego za kompjutorom. Učenik Ugostiteljsko-turističkog učilišta Marko Martiša prkosi statistici.
"Bio sam tehničar za računarstvo. Vjerujem da je to bio dosta težak smjer, konobarenje je zanimljivo. Ja vjerujem da tu ima dosta benefita, to sam upisao jer sam tako želio", govori nam Marko.
Posla nikad više, ali radnika nikad manje. U ugostiteljstvu ih kronično nedostaje, a učenici školske klupe često napuštaju.
"Trenutno imamo 806 učenika. Na početku školske godine je bilo 816, neke smo upisali, a 20-ak ispisali. Kao glavni razlog navode da im je teško na praktičnoj nastavi kod poslodavaca jer oni to zamišljaju puno drugačije", objašnjava ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta Mladen Smodlaka, misleći na kuhare i konobare.
Zato ih na burzi ima. Lani je bilo otvoreno gotovo 263 tisuće oglasa za posao, a trenutačno ih je oko 26 tisuća.
Najtraženija zanimanja na burzi
"Na prva dva mjesta su nam prodavači, medicinske sestre, čistačice i neka druga zanimanja, ali tu nisu velike razlike i ako gledamo djelatnosti koje nama nekako prednjače ako možemo govoriti to je upravo ugostiteljstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje, građevinarstvo i prerađivačka industrija", otkriva pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek.
U bazenu potreba najviše nedostaje prodavača i konobara. Za konobara Matiju Kompara ipak dvojbe nema. Iz ruke tacnu ne ispušta.
"To treba znati, to treba voljeti, većina ih odustaje većinski radi ljudi, gazda, plaća, ali ja sam ovdje već tri, sad će četiri godine. Stvarno ovisi o ljudima, gazdi, ekipi. Tu smo svi više godina. Iskreno, ne primamo mlade, znamo da im se ne da ili jednostavno ne žele raditi", govori Matija.
Da broj koji na kraju i ostane u struci nije velik, potvrđuje i ravnatelj ugostiteljske škole.
Sve se teže nalaze poslovi u IT-ju
"Dosta poslodavaca se nama javlja tražeći učenike, međutim učenici, pogotovo završih razreda, kad čuju kakve su ponude što se tiču plaća - odustanu. Dosta djece vam radi u prijevozu, rade administrativne poslove, nekolicina je završila vani, a jedan broj su uspješni konobari, slastičari, ali to su rijetki", naglašava Smodlaka.
Dobar tek nije za poslodavce. Čak je 41 posto više oglasa za pravne poslove, 25 za one u bankarstvu i ljudskim resursima, 16 u arhitekturi, a 15 se posto više traži farmaceuta.
U IT sektoru druga je priča. Naći posao posljednjih godinu dana sve je teže. Broj oglasa u tom se sektoru smanjio 17 posto.
"Bila je smanjena potreba za zapošljavanje", objašnjava direktorica ljudskih resursa u IT tvrtki Vlasta Carević i dodaje: "Međutim, ono što mi primjećujemo s početkom ove godine prva dva mjeseca je opet neka aktivacija barem kod nas. Mi trenutno imamo 15-ak otvorenih IT tehničkih pozicija u našoj firmi i imamo dosta dobar odaziv kandidata".
Kad krene sezona, ponuda poslova bit će još i veća. Pitanje je može li potražnja dosegnuti taj ritam pa da oglasa bude manje ili će tržište rada i dalje spašavati strani radnici.
