U Hrvatskoj snimali djecu na plaži: Ove naočale izgledaju sasvim obično, Njemačka ih možda zabrani
Izgledaju poput običnih naočala, ali mogu snimati sve što njihov korisnik vidi, često gotovo neprimjetno. Nakon dva slučaja zloupotrebe u Istri, pitanje privatnosti ponovno je u fokusu, dok Njemačka već razmatra zabranu Metinih pametnih naočala
Izgledaju gotovo poput običnih naočala, ali mogu snimati fotografije i videozapise, pomagati u navigaciji, odgovarati na pozive, reproducirati glazbu i koristiti mogućnosti umjetne inteligencije. Pametne naočale sve su sposobnije, ali s njihovim razvojem raste i zabrinutost zbog privatnosti i mogućnosti prikrivenog snimanja.
Da naočale snimaju, trebala bi upozoravati mala lampica na okviru. Problem je što je, osobito na dnevnom svjetlu, nije uvijek lako uočiti, a postoje i pokušaji zaobilaženja te zaštite.
"Na dnevnom svjetlu takve je uređaje vrlo teško zamijetiti i shvatiti da je riječ o prikrivenom snimanju. Ljudi i dalje ne obraćaju pozornost na takvo snimanje", upozorava Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju.
Lampicu je moguće pokušati onesposobiti
Kada netko prema nama podigne mobitel, relativno je lako zaključiti da nas možda fotografira ili snima. Kod pametnih naočala situacija je bitno drukčija – teško je znati gleda li nas osoba samo kroz njih ili nas istodobno snima.
Tech analitičar Dragan Petric upozorava da je moguće pokušati zaobići i svjetlosni indikator snimanja.
"Jednako je lako takvu lampicu pokušati onesposobiti, prekriti nekakvim trakama. Postoje sustavi zaštite od takvih pokušaja varanja, međutim ljudi su snalažljivi", kaže Petric.
Na društvenim mrežama već se objavljuju brojne snimke nastale iz perspektive osobe koja nosi takve naočale. Na nekima korisnici prilaze nepoznatim ljudima i razgovaraju s njima dok ih snimaju, što dodatno otvara pitanje znaju li snimane osobe da se razgovor bilježi.
Njemačka razmatra zabranu
Upravo zbog mogućih zloupotreba i pitanja zaštite privatnosti Njemačka razmatra zabranu Metinih pametnih naočala.
"Njemačka je definitivno predvodnik regulacije alata umjetne inteligencije, posebno novih uređaja. U Hrvatskoj ti uređaji nisu regulirani sami za sebe, dok je Njemačka već poduzela određene korake prema reguliranju samog uređaja", kaže Vazdar.
Problem prikrivenih kamera, međutim, nije nastao s pametnim naočalama.
"Imali smo i prije kamere koje se nisu vidjele i, naravno, to je problem. Apsolutno je neprihvatljivo, posebno kada govorimo o djeci i situacijama u kojima se tehnologija koristi na nezakonit način", ističe Alen Delić, stručnjak za informacijsku sigurnost.
Slučajevi prikrivenog snimanja djece i u Hrvatskoj
Zloupotrebe takve tehnologije zabilježene su i u Hrvatskoj. U Istri su ovog ljeta otkrivena dva slučaja prikrivenog snimanja djece na plaži.
Vazdar upozorava da tehnologija ne mijenja činjenicu da određeni oblici prikrivenog snimanja mogu biti protuzakoniti.
"Prikriveno snimanje može predstavljati kazneno djelo. To se ne smije raditi, a u doba umjetne inteligencije poseban naglasak treba staviti upravo na takve nedopuštene radnje", kaže.
Iz MUP-a poručuju da, ovisno o konkretnim okolnostima prikrivenog snimanja, mogu biti počinjena kaznena djela protiv privatnosti, ali i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
S umjetnom inteligencijom mogućnosti će tek rasti
Pametne naočale tek su na početku razvoja, a povezivanje s umjetnom inteligencijom otvara niz novih mogućnosti – od automatskog snimanja do analize onoga što korisnik vidi.
"Tu pričamo o nekim budućim problemima, automatizaciji, korištenju naočala, primjerice, tako da se automatski snimaju fotografije, analiziraju ili nešto treće. To su problemi s kojima ćemo se tek susretati u narednim godinama", upozorava Delić.
Dok tehnologija ubrzano napreduje, regulatori tek traže odgovor na pitanje gdje povući granicu između korisnih mogućnosti pametnih naočala i prava ljudi na privatnost.