Kninsku tvrđavu preletjeli su Rafali i MiG-ovi, dok su u tijeku posljednje pripreme za sutrašnju proslavu Oluje. Točno u 9.43, kao što je podignut i 5. kolovoza 1995. u netom oslobođenom Kninu, na kinskoj je tvrđavi ponovno je podignut hrvatski barjak, simbol oslobađanja zemlje.
Iako riječ o generalnoj probi za sutrašnju svečanost i ona je bila emotivna za ratne dragovoljce, pogotovo one koji su oslobađali Knin.
"Vrhunac, znate. Kad smo čuli da je Knin u padanju, u okruženju, to vam daje snagu. Mogli smo hodati još 50 kilometara da bismo ušli unutra. To je nešto što čovjek pamti za cijeli život", rekao je Slavko Jereb, hrvatski branitelj i dragovoljac iz Pule.
"Osjećam se žalosno zbog dječaka kojih nema tu, ali osjećam se ponosno, u biti sam ponosan", dodaje Ivica Rijetković, hrvatski ratni vojni invalid i dragovoljac iz Kutine.
Čitaju se imena 243-ice poginulih i dvojice nestalih branitelja u Oluji, ali počast se odaje svim poginulima za slobodnu Hrvatsku.
Lenka Paunović, supruga poginulog hrvatskog branitelja iz Makarske: "Puno mi ovo znači. Evo, srce mi treperi, ne mogu ni govoriti kako se osjećam. Jedna velika čast što su me pozvali."
Kristina Barišić, kći i unuka nestalih hrvatskih branitelja iz Vukovara: "S godinama ta sjećanja polako blijede, ali eto imam jednu jedinu sliku koja mi je ostala. A kako se osjećam? Pa i ponosno, i tužno, i ispunjeno. Previše je to emocija, ne stane u jednu rečenicu."
Kninjanin Ante Šimić (44), koji sada upravlja kompleksom znamenite tvrđave, dobro se sjeća dana kada je kao 11-godišnjak morao napustiti rodni grad.
"Znam samo da je odlazak bio jako tužan i jako težak. Dopala me ta sreća ili nesreća, u biti više nesreća da sam i ja bio taj jedan dječak iz kolone, nepregledne kolone. Bila je zima, bilo je hladno i išli smo u Primošten, preko Gospića. I na samom izlasku, nismo ni stigli otići, krenulo je granatiranje Gospića", prisjetio se Ante Šimić, ravnatelj Kninskog muzeja.
Više pogledajte u prilogu RTL-a Danas.
